Što je Šuica učinila za Hrvatsku?
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 18 Rujan 2024 16:31
Kao povjerenica za demografiju i demokraciju Šuica je 2023. predložila set mjera za suočavanje s demografskim promjenama u Europskoj uniji koje se temelje na četiri stupa. Jedan od ta četiri su – migracije. U jeku borbe s migracijama Šuica je predložila da se problem manjka radne snage rješava zakonitim migracijama.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u utorak je podijelila vodeće poslove u svom timu. Među povjerenicima našla se i HDZ-ovka Dubravka Šuica. Do sada je bila povjerenica za demografiju i demokraciju, a od sada povjerenica za Mediteran.
Dubravka Šuica nova je povjerenica za Mediteran. Bit će odgovorna za odnose s mediteranskim susjedima na Bliskom istoku i sjevernoj Africi.
Osim Šuice, Von der Leyen predstavila je i ostale izvršne potpredsjednike i povjerenike: Henna Virkkunen (Finska)- izvršna potpredsjednica za tehnički suverenitet, sigurnost i demokraciju; Kaja Kallas (Estonija) – Visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku; Magnus Brunner (Austrija) – Unutarnji poslovi i migracije; Michael McGrath (Irska) – Demokracija, pravda i vladavina prava; Andrius Kubilius (Litva) – Obrana i svemir; Christophe Hansen (Luksemburg) – Poljoprivreda i hrana i drugi.
“Dubravka Šuica bit će povjerenica za Mediteran. Bit će odgovorna za šire južno susjedstvo i surađivat će s Kajom Kallas i mnogim drugim povjerenicima za razvoj naših zajedničkih interesa u regiji. Bit će također odgovorna za demografiju”, rekla je von der Leyen.
Tko je Dubravka Šuica?
Šuica je politička veteranka. Bila je gradonačelnica Dubrovnika od 2001. do 2009., a u tri mandata izabrana za zastupnicu u Hrvatskom saboru. Zastupnica u Europskom parlamentu bila je u dva mandata. Izabrana je 2013. pa ponovno 2014. Od 2019. do 2024. bila je potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za demografiju i demokraciju.
Dugogodišnja HDZ-ovka preživjela je sve mijene u stranci. Bila je bila bliska s Ivićem Pašalićem, ali se kasnije priklonila Ivi Sanaderu, kao i njegovoj nasljednici na čelu HDZ-a Jadranki Kosor. Kasnije je bila bliska saveznica Tomislava Karamarka. Kad se Karamarku poljuljala pozicija na čelu HDZ-a, Šuica je zajedno s Andrejem Plenkovićem bila među onima koji su proveli smjenu u vrhu stranke. Upravo ju je Plenković i kandidirao oba puta za članicu Europske komisije.
Šuica inače podupire progresivnu politiku. Podržava pobačaj, a odigrala je važnu ulogu u ratifikaciji Istanbulske konvencije.
“Ja sam bila jedna od glavnih zagovaratelja ratifikacije Istanbulske konvencije. Izgubila sam dosta konzervativnih glasova, ali sam riskirala jer su mi prava žena važna”, rekla je 2019.
Progresivna politika
Odgovarajući na pitanja kako bi mogla biti potvrđena kao kandidatkinja za potpredsjednicu Europske komisije i povjerenice za demografiju i demokraciju pred odborom 2019., rekla je kako podržava novu definiciju obitelji.
“Mislim da se definicija obitelj treba ili može ili mora definirati na puno širi način. Ne vidim je samo na tradicionalan način, to nije jedini model obitelj. Nemam ništa protiv da se obitelj definira na puno progresivniji ili liberalniji način. To mi ne predstavlja problem”, otkrila je Šuica.
“Želimo biti progresivni i bit ćemo dovoljno progresivni da zaštitimo sve. Zabrana diskriminacije je dio naših ugovora. Ako se referirate na neka moja prošla glasovanja, postojali su problemi u budžetu i slično, ništa protiv rodnih prava. To nije imalo veze s rodnom ravnopravnosti. Kada govorite o LGBT zajednici, također je diskriminacija ako se netko protivi njihovim pravima“, istaknula je tada.
Kao povjerenica za demografiju i demokraciju Šuica je 2023. predložila set mjera za suočavanje s demografskim promjenama u Europskoj uniji koje se temelje na četiri stupa. Jedan od ta četiri su – migracije. U jeku borbe s migracijama Šuica je predložila da se problem manjka radne snage rješava zakonitim migracijama.
Više nego po političkom angažmanu, Šuica će ostati upamćena po tajnovitosti imovine. U trenutku izbora na dužnost u EK njezina je imovina vrijedila više od pet milijuna eura. Članovi Europske komisije ne moraju ispunjati imovinsku karticu, pa ni današnja vrijednost Šuičine imovine nije poznata.
Njezino gomilanje bogatstva nije prošlo nezapaženo ni u Uniji. Kad se kandidirala za potpredsjednicu, zastupnici u Europskom parlamentu pitali su ju otkud joj toliko bogatstvo, ali Šuica nije morala odgovoriti. Ostalo je međutim zapisano da je izvor njezine imovine nerazjašnjen.
