Koliko izbjeglica ima zaposlenje?
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 18 Rujan 2024 16:10
Prema podacima koje je NDR sakupio od nadležnih službi, prije svega Središnjeg ureda za zapošljavanje u Nürnbergu, od ove grupe građana svega njih 28,6 posto se nalazi u radnom odnosu. 5,5 posto radi na nekom od poslova na kojima ne plaća socijalna davanja. Ostalih 65,9 posto radno sposobnih u dobi od 16 do 67 godina starosti živi od neke vrste državne financijske pomoći.
Manje od trećine osoba koje su u Njemačkoj potražile zaštitu je u radnom odnosu. Najveći problem je nepoznavanje njemačkog jezika ali i ograničena ponuda tečajeva. Oni koji i rade, rade uglavnom za minimalac.
Hasna Arafa je u Alepu radila kao učiteljica dok 2015. s obitelji nije pobjegla iz ratom zahvaćene Sirije u Njemačku. Sada ova 51-godišnjakinja radi kao njegovateljica starijih i nemoćnih. Hasna voli svoj posao iako je fizički naporan. „Stariji ljudi imaju veliko srce i ja ovaj posao radim od srca", kaže Sirijka za javni servis NDR.
Manje od trećine je zaposleno
No ona se nalazi u manjini kada su u pitanju osobe koje su u Njemačkoj potražile zaštitu od progona ili rata. Uglavnom se radi o podnositeljima zahtjeva za azilom, ali i osobama iz Ukrajine koje su bez podnošenja zahtjeva dobile zaštitni status u Njemačkoj. Prema podacima koje je NDR sakupio od nadležnih službi, prije svega Središnjeg ureda za zapošljavanje u Nürnbergu, od ove grupe građana svega njih 28,6 posto se nalazi u radnom odnosu. 5,5 posto radi na nekom od poslova na kojima ne plaća socijalna davanja. Ostalih 65,9 posto radno sposobnih u dobi od 16 do 67 godina starosti živi od neke vrste državne financijske pomoći.
I oni koji rade, rade na poslovima u niskoplatežnom sektoru pa mnogi od njih zbog niske zarade primaju pomoć od države.
Problem s njemačkim
Zašto je to tako iako je većina izbjeglica iz Sirije došla prije gotovo devet godina? „Poznavanje njemačkog je ključ u ovoj zemlji. Bez njemačkog ne možeš raditi", svjesna je i Hasna. Najveći problem pri integraciji u tržište rada je njemački jeziknepoznavanje njemačkog jezika ali i nedostatna ponuda tečajeva njemačkog. Mnogi gradovi i općine, u čijoj se nadležnosti nalazi briga o izbjeglicama, štede upravo tamo gdje mogu a to je subvencija jezičnih tečajeva.
Pritom, kako kaže Jasper Tjaden, istraživač na polju migracija sa Sveučilišta u Potsdamu, „svaki euro koji država investira u jezične tečajeve je dobro investiran novac". Jer onaj tko radi ne samo da ne prima socijalnu pomoć nego plaća poreze i uplaćuje u mirovinski fond.
Problem je u tome da rijetko koji dobro plaćeni posao moguće obavljati samo s temeljnim poznavanjem njemačkog. No neke savezne pokrajine poput Mecklenburg – Vorpommerna ne plaćaju ništa više od temeljnog tečaja. To je vidljivo i u statistikama: radi se o saveznoj pokrajini s najnižim postotkom izbjeglica koje su u radnom odnosu.
Hasna s početka priče je izišla iz ovih statistika jer je prije nekog vremena dobila njemačko državljanstvo. Uvjet za stjecanje državljanstva je bio da svojim radom može prehraniti sebe i svoju obitelj.
