Scholz se hoće opet kandidirati za kancelara. Nijemci u dilemi, bili se smijali ili plakali
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 23 Rujan 2024 08:45
Njemačke građane, osim sve dubljih političkih previranja i ideoloških i svjetonazorskih razlika, sigurno puno više brine poražavajuće stanje gospodarstva koje je gotovo u recesiji (ili najblaže rečeno u stagnaciji), s vrlo lošim perspektivama vezanim uz proces ubrzane deindustrijalizacije, skupe energije i bijega investicija iz zemlje, kao i sve većeg broja stečajeva poznatih njemačkih brendova.
Zato vjerojatno imaju dilemu samo oko toga bi li se na Scholzove riječi o njegovoj novoj kandidaturi prije smijali ili plakali
Nedavni izbori u dvije savezne zemlje na istoku Njemačke, u Saskoj i Tiringiji, rezultirali su pravim potopom vladajuće „semafor koalicije“ (SPD, Zeleni i FDP) na čelu s kancelarom Olafom Scholzom.
Potopila ih je najviše ona politička opcija odnosno stranka protiv koje su se zajednički najviše i borili – Alternativa za Njemačku (AfD), dok, istovremeno, oporbeni blok CDU/CSU, svjestan AfD-ove sve veće snage i utjecaja ne samo na prostoru bivše Istočne Njemačke (DDR) zbog čega će bez njega biti sve teže formirati vlast – već duže vrijeme traži modalitete za određenu suradnju s istom na pojedinim lokalnim razinama (iako zbog toga vrh CDU-a prima udarce od strane suparničkog lijevog političkog spektra, ali i od određenih krugova unutar samog CDU-a, a poglavito svog ključnog, tradicionalnog partnera CSU-a.
Kako god bilo, Olaf Scholz i vladajuća koalicija imat će priliku dokazati je li navedeni izborni krah na istoku bio samo „izolirani slučaj“ tj. splet nesretnih okolnosti (što, naravno – nije), već sutra, 22. rujna, u Brandenburgu.
Katastrofalan rejting
Zašto nije izolirani slučaj nije teško objasniti. Prema barometru političkih trendova televizije ARD, samo 16% njemačkih građana izjasnilo se da su “zadovoljni” radom Scholzove vlade, dok ih je oko 84% izrazilo suprotno mišljenje.
I Scholzova popularnost također nastavlja padati, sa stopom podrške koja je pala za šest postto na 18% tijekom prošlog mjeseca. Usporedbe radi, najniži rejting bivšeg njemačkog kancelara iz SPD-a Gerharda Schrödera tijekom sedam godina mandata bio je 24%, a najlošiji rejting Angele Merkel tijekom 16 godina na čelu njemačke vlade bio je 40%. Priznat će svatko, ne baš ugodan pokazatelj po aktualnog kancelara koji je na vlasti tek cca tri godine, i koji, usprkos tome, i dalje ima velike političke ambicije.
Naime, upravo je u danas objavljenom intervjuu za tamošnji medij Tagesspiegel izjavio kako namjerava ponovno postati vodeći kandidat za mjesto kancelara iz Socijaldemokratske stranke (SPD) na izborima za Bundestag koji se održavaju iduće, 2025. godine.
“Čvrsto vjerujem da SPD i ja možemo osigurati tako snažnu potporu 2025. da možemo ponovno voditi sljedeću saveznu vladu. Moj cilj na izborima za Bundestag sljedeće godine je vlada koju će voditi SPD.” – rekao je samouvjereni Scholz.
Što sa sve popularnijim Pistoriusom?
Na pitanje novinara je li spreman odustati od kancelarskih ambicija u korist ministra obrane Borisa Pistoriusa (također iz SPD-ovog „rostera“) , koji je popularniji među glasačima, kancelar je odgovorio kako “Pistorius, kao i mnogi drugi političari SPD-a, također podržava njegov reizbor za drugi mandat.
Pritom se suzdržao od komentiranja navedene povijesno niske razine potpore aktualnoj vladajućoj koaliciji pod njegovim vodstvom, kao i njegove osobne nepopularnosti među biračima – pravdajući se riječima kako je već davno odlučio da nikada neće komentirati ankete.
“Primam ih na znanje, ali temeljiti politiku na rezultatima anketa nije dobra ideja. Tijekom svoje političke karijere već sam nekoliko puta pobijedio na izborima, iako ankete to nisu govorile. Iz ovakvih iskustava stječem samopouzdanje.” – rekao je Scholz.
Prema aktualnom kancelaru, odgovornost za nisku razinu odobravanja nije na njemu, već na čitavoj saveznoj vladi sa svojim kontroverznim “političkim stilom”.
“Vlada mora prihvatiti kritike da su mnoge odluke bile popraćene oštrim prijeporima u društvu. Ponekad se zbog dima iz oružja nije moglo shvatiti o čemu se zapravo odlučuje. Međutim, mnoga od tih rješenja bila su inovativna.” – rekao je Scholz.
Njemački kancelar također je okrivio domaće medije, koji, po njegovom mišljenju, ne prate “dobro” rad vlade.
“Prečesto se jednostavno izvješćuje: Tko što radi? Tko se loše ponaša? Tko izgleda lijepo ili koristi posebno pametan jezik? Ali ovdje ne snimamo novu epizodu televizijske emisije. Radi se o politici”. – rezimirao je Olaf Scholz.
Rezime
Hoće li njegova promišljanja, kao dostatna za opravdanje poražavajućih izbornih rezultata i povijesno niskog rejtinga prihvatiti i njemački građani? Teško je još reći s obzirom kako je do saveznih izbora još ipak daleko.
Ali njemačke građane, osim sve dubljih političkih previranja i ideoloških i svjetonazorskih razlika, sigurno puno više brine poražavajuće stanje njemačkog gospodarstva koje je gotovo u recesiji (ili najblaže rečeno u stagnaciji), s vrlo lošim perspektivama vezanim uz proces ubrzane deindustrijalizacije, skupe energije i bijega investicija iz zemlje, kao i sve većeg broja stečajeva poznatih njemačkih brendova. Zato, vjerojatno, njemački građani imaju dilemu samo oko toga bi li se na Scholzove riječi o njegovoj novoj kandidaturi prije smijali ili plakali.
Do prije Scholzovog mandata tako nešto baš nitko u zemlji i svijetu nije mogao očekivati s obzirom na dotadašnju ulogu i položaj Njemačke kao europske i svjetske ekonomske velesile. Tzv. lokomotive Europske unije koja je sada opasno usporila, gotovo se zaustavila, pa skoro i krenula unatrag s nesagledivim posljedicama za čitav kontinent koji je o njemačkoj industriji tradicionalno dominantno ovisan.
Naime, mnoge članice EU-a, a najviše one iz bivšeg socijalističkog lagera, svoju su blagodat radije potražile u uslužnim djelatnostima, rješavajući se olako svoje tradicionalne industrijske baze, uzdajući se u Njemačku kao lokomotivu i nositelja ukupnog europskog razvoja. To im se sada itekako obija o glavu.
Ali najbolji test i putokaz za pronalazak odgovora na navedeno pitanje hoće li njemački birači povjerovati Scholzovim argumentima definitivno će biti rezultati sutrašnjih izbora u Brandenburgu.
