Kad se govori o rastu cijena, spominje se pohlepa: Svi prozvani imaju spremnu recitaciju
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 08 Studeni 2024 11:09
Turisti su otišli, sezona je završila, malo tko još uvijek osjeća blagodati proljetnog rasta plaća na vlastitoj koži, a hrana je u Hrvatskoj u listopadu ponovno poskupjela i to osjetno više nego u eurozoni. Dapače, hrana je ponovno smijenila s trona usluge koje više nisu glavni igrač u dolijevanju ulja na inflatornu vatru budući da je rast njihovih cijena usporio.
No cijene hrane ponovno snažnije rastu, 5,2 posto u listopadu, dok je rujanski rast bio 3,9 posto. Cijene u susjednoj Sloveniji ostale su gotovo jednake, dok je hrana na godišnjoj razini poskupjela 80 posto više nego u zemljama europodručja. Ukupna inflacija u listopadu također je ubrzala. Tako je završio listopad, a studeni je započeo rastom cijena plina i struje koje država i dalje subvencionira, ali to neće zaustaviti rast cijena.
Na pitanje hoće li poskupljenje energenata dovesti do nove lančane reakcije u kojoj poskupljuje sve što o cijeni energenata ovisi, ekonomski stručnjaci najčešće odgovaraju knjiški, što znači da će se naravno rast cijena goriva utkati u sve druge cijene. Na osnovu svega bismo mogli zaključiti da će na zimsku godine inflacija u Hrvatskoj ponovno jačati prateći prvo poskupljenje energenata sada u studenom te iduće u siječnju.
Kao da živimo u nekom lošem filmu režiranom pod krilaticom ‘Nema te povišice koju inflacija ne može pojesti’ žeđ za objašnjenjem tih poskupljenja koje će funkcionirati sve je veća. Jesmo li kao društvo i dalje taoci preskupih zaduženja koje iz svojeg poslovanja mora plaćati najveći maloprodajni lanac Konzum u sustavu Fortenova grupe koja cijenu svojeg ogromnog duga ne uspijeva značajnije sniziti? Ili smo možda taoci monopola, duopola, oligopola i kartela o kojima se svojedobno puno govorilo, no više ih se niti spominje niti propituje, samo vidimo da je rast cijena, posebno hrane nešto što tržište samo ispraviti ne može. Jesmo li taoci prevelikih davanja državi ili možda nečeg četvrtog?
Možda smo taoci sive (legalni poslovi izvan poreznih škara) ili čak crne (ilegalni poslovi) ekonomije koja puni tokove novca dovoljno da potrošnja raste bez obzira na rast cijena? Ususret predbožićnoj potrošnji od koje će se još jednom očekivati da premaši sve rekorde, hrvatsko društvo zaslužuje dubinsku analizu uzroka rasta cijena, posebno hrane, a potom još dublju analizu čimbenika koji utječu na kontinuiran i nezaustavljiv rast potrošnje.
Kad god se govori o rastu cijena hrane, neizostavno se spominje pohlepa katkad proizvođača, a češće prekupaca i trgovaca, no svi prozvani uvijek imaju spremnu recitaciju o svojim troškovima i kad se svi u recitiranju izredaju cijene samo nastave rasti. Malo po malo, jedni gledaju od drugih i nastavljaju s rastom cijena po dobroj staroj tržišnoj logici u kojoj ide dok ide i čemu to kvariti? U Hrvatskoj rastu i nenamjenski krediti od kojih je prema posljednjim podacima HNB-a svaki peti rizičan.
Unatoč rastu plaća na pomolu je novi štrajk u zdravstvu, jer plaćama ovaj put nisu zadovoljni zaposleni u sanitetu, radiološki tehnolozi, laboranti, medicinske sestre ... uglavnom ljudi koji rade na dijagnostici. Mjesečno zarađuju manje od prosječne plaće i nisu zadovoljni. Štrajkom su zaprijetili i sindikati učitelja i nastavnika u osnovnim i srednjim školama, za sada traže da počne pregovaranje o kolektivnom ugovoru u kojem će za svoje članove tražiti veća prava. Parlamentarni izbori, možemo reći u šali još se nisu ni ohladili, a rijeke novca koje su u Hrvatskoj u ime njih prije samo pola godine podijeljene već su presušile. Nezadovoljstvo građana se vraća koliko god se možda pravili da nije tako.
Dragana Radusinović/direktno.hr
