Rusija prijeti, Srbija se naoružava: 'To je ozbiljan razlog da hrvatsko vodstvo bude na oprezu'
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 01 Prosinac 2024 11:00
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u intervjuu za britanski BBC prije nekoliko dana odbacio je postojanje "ideologije Velike Srbije", te je istaknuo članstvo u Europskoj uniji kao strateški cilj Beograda. Naglasio je tada da Srbija, u odnosu na istok i zapad, slijedi svoju neovisnu politiku, ne želeći odbaciti prijateljstva s Rusijom i Kinom.
Vučić je ranije izvijestio da je Srbija potpisala ugovor o nabavci visokosposobnog raketno-topničkog sustava zemlja-zemlja i dronova, bez da je naveo proizvođača ove opreme. Potpuno slučajno ili ne, izraelska kompanija "Elbit Systems" tada je objavila je da je potpisala ugovore u vrijednosti 335 milijuna dolara s "neimenovanom europskom zemljom" za nabavku raketnog sustava zemlja-zemlja PULS (Precise and Universal Launching System) i besposadnih borbenih letjelica Hermes 900. Isporuka svega nabrojanog u okviru ovih ugovora bi prema Elbitu trebala trajati tri godine i šest mjeseci od potpisivanja.
Beograd već godinama masovno oprema svoje oružane snage suvremenim sustavima naoružanja: kupljeni su tako francuski borbeni avioni i ruski jurišni helikopteri, koje je srbijanski predsjednik hvalio kao "leteće tenkove". Osim toga, tu su i kineski protuzračni sustavi, koji su prebačeni iz Pekinga u Beograd ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu. Bilo je i izvještaja da je Srbija kupila tisuće dronova od Irana, koje Rusija svakodnevno koristi za napade na ukrajinske gradove.
Hrvatski ministar obrane Ivan Anušić, također je ranije upozoravao na naoružavanje Srbije, a o čemu je i portal Direktno u više navrata pisao. "Ne znam zašto se naoružavaju, nemam pojma, ali ako se Srbija naoružava u ovom trenutku tom dinamikom, i to dinamikom koja traje već punih deset godina, onda zasigurno postoji nekakav razlog", rekao je tada.
'To je produkt i posljedica velikosrpskog imperijalizma'
Činjenicu da se više no ikad prije Vučić oglašava o njihovom naoružavanju ističući pritom kako Hrvatska nije nije neprijateljska zemlja. U svojem posljednjem istupu istaknuo je kako neće dopustiti ponavljanje 1995. ili 1999. godine. Je li zabrinjavajuće to što češće no ikad ranije ističe naoružanje Srbije za portal Direktno komentirao je vojni analitičar Marinko Ogorec.
"Događanja iz 1995. (vojno-redarstvene akcije 'Bljesak'i 'Oluja') i 1999. (vojna intervencija NATO na tadašnju Jugoslaviju) isključivo su produkt i posljedica velikosrpskog imperijalizma koji je i pokrenuo ratove na prostoru bivše Jugoslavije. Republika Hrvatska nije i nikada nije niti bila neprijateljska zemlja prema Republici Srbiji te nastoji izgraditi svoju bilateralnu politiku s tom zemljom na načelima pariteta i uzajamnog poštovanja državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Naravno, ti isti principi očekuju se i od Republike Srbije", rekao je Ogorec osvrćući se na njihovo naoružavanje.
"Aktualno prekomjerno naoružavanje Srbije svakako je sigurnosna dilema koja mora sve odgovorne političke lidere u regiji navesti na razmišljanje zbog čega to srpsko čelništvo radi. Razumljivo je kako Srbija ima pravo na naoružavanje kao i svaka druga suverena država, tim prije što stalno naglašava da nije uključena niti u jednu vojno-političku asocijaciju niti joj je to u cilju (iako je, barem što je javno poznato, zemlja-promatrač u ODKB-u). S druge strane, srpska nabava tako značajnih borbenih sustava (kako defanzivnih, tako i ofenzivnih) značajno nadilazi potrebe njezine obrane i sigurnosti, pa se mora postaviti pitanje – zašto?", objasnio je stručnjak.
Prijetnje iz Rusije
Na tragu ratova na europskom tlu posljednje prijetnje stigle su iz Rusije. Podsjetimo, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će Rusija upotrijebiti sve raspoloživo oružje protiv Ukrajine ako Kijev dobije nuklearno oružje. Ogorec je smatra li da je za svoje istupe Vučić ohrabren Putinovim prijetnjama nuklearnim oružjem.
"Sukob u Ukrajini sve više prelazi u globalno redefiniranje nove arhitekture međunarodnih odnosa, pri čemu se uglavnom razmatraju ulozi velikih sila i njihovo međusobno repozicioniranje. Srpsko vodstvo je toga itekako svjesno, kao i uloge svoje zemlje u tom redefiniranju međunarodnih odnosa", istaknuo je naš sugovornik.
"S druge strane, moguće je da bi Srbija iskoristila pogodan trenutak (u kojem su interesi velikih fokusirani na sukob u Ukrajini, te jednim dijelom i na Bliski istok), za ostvarivanje svojih regionalnih težnji. Upravo to je ozbiljan razlog da hrvatsko vodstvo stalno bude na oprezu, a Hrvatska vojska spremna za odvraćanje u slučaju potrebe", zaključio je Ogorec.
