Plenkoviću prijeti veliki štrajk: Inflacija je pojela povećanje plaća u ovom sektoru
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 13 Ožujak 2025 11:07
Hoće li prosvjeta opet štrajkati? Hoće, neće, hoće, neće. Tri su ga sindikata najavila pa se sada čega razvoj događaja. Pjesma je ista.
Traži se povećanje osnovice plaće za 10 posto, povećanje koeficjenata te povratak dodatka za prosvjetu dok se ne uredi rast koeficjenata.
Prosvjetni kadar pet i pol godina nakon posljednjeg dugotrajnog štrajka opet bi mogao obustaviti rad namećući društvu kao glavnu temu još jednom svoj materijalni status.
Posljedica je to opasne spirale u koju nas je povela želja Andreja Plenkovića da u svojim mandatima Hrvatsku zaogrne rozim plaštem. Baš kao što se i očekivalo, u manje od godinu dana inflacija je pojela veliko povećanje plaća poklonjeno javnom sektoru ususret posljednjim parlamentarnim izborima pa se prosvjetni radnici gledajući u svoje novčanike ponovno osjećaju siromašnima.
U odnosu na "ove druge" i u tom grumu možda leži i najvažniji zec priče o novonajavljenom štrajku. Poredali su plaće niza profesija po visini pa kažu da neurokirur ima najviše, potom tajnik u ministarstvu pa sudac županijskog suda, a na dnu su policajac i učitelj koji
uz sva povećanja primanja opet ima plaću između 1400 i 1500 eura, što je manje od aktualne zagrebačke prosječne plaće i tek nešto više od medijalne.
Je li štrajk opravdan?
Standard ljudi od kojih očekujemo da obrazuju nove generacije nije se odviše promijenio koliko god se vlast iz petnih žila trudila svu hrvatsku javnost uvjeriti u uspješnost hrvatske ekonomije. U prva dva mjeseca ove godine bojkotirali smo trgovačke lance prosvjedujući protiv previsokih cijena, progitali smo povećanje cijena telekomunikacijskih usluga, gledamo obračun s bankama koje žele podizati naknade, a navodno dobre vijesti o rastu mirovina treba spojiti s onima o poskupljenju smještaja za starije i nemoćne u za to namjenjenim domovima.
Kako se proljeće bliži očekivano se nižu i naslovi koji zazivaju strah da bi turistička sezona mogla podbaciti. Je li štrajk u prosvjeti opravdan ili nije pitanje je koje se neće moći izbjeći, ali nužno je reći kako je ono prilično izlizano u aktualnim okolnostima. Možemo naravno otvoriti uvijek istu raspravu o tome koliko se u školama radi, tko u školi koliko radi, s kakvim znanjima učenici izlaze iz škola, kakvu su njihovi uspjesi u vanjskom vrednovanju znanja, koliko traju godišnji odmori i kakva je uopće kvaliteta nastave.
Sve su to opravdana pitanja za neku zemlju i neku vlast kojoj bi to zapravo bilo važno i koja bi se bavila promišljanjem školskog kurikuluma, ali aktualna vlast baš ne ostavlja dojam da joj je to važno. Počnimo od prvog razreda osnovne škole u kojem su torbe još uvjek preteške pa sve do završetka srednje škole i dolska do državne mature na kojoj se stralno traži da testovi budu lakši, a pragovi prolaznosti budu niži pa na fakultetima stalno vlada čuđenje "tim novim generacijama".
Pitanje je s kakvim učinkom?
Ljudi koji ih obrazuju stalno su u navlas istom materijalnom položaju bez obzira kolike im povišice bile jer struktura hrvatske ekonomije ne omogućava realan rast standarda. Stoga je i obrazovanje kao pojam u hrvatskom društvu drastično devalviralo, izgubilo je svoju vrijednost više nego to želimo priznati.
U iščekivanju novog mogućeg štrajka u prosvjeti možda bi bilo korisno da počnemo otvarati kronično problematična područja obrazovanja umjesto da se držimo samo akutnog materijalnog problema. Iz ministartsva obrazovanja ovih su dana poručili da je sasvim u redu da tajnik u ministartvu ima veću plaću od učitelja, jer nije to tajnik koji se javlja na telefon nego vodi, upravlja i organizira. Pitanje je samo s kakvim učinkom? Takvim da su ludi u sustavu toliko nezadovljni da ponovno najavljuju štrajk.
Dragana Radusinović/direktno.hr
