Sve više Hrvata bira njih umjesto Jadrana: Je li vrijeme da im se uskladimo po cijenama?
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 27 Ožujak 2025 13:01
Porcija izvrsno pripremljene janjetine s prilogom u sred Atene, na Peloponezu u blizini Epidaura, antičkog kazališta ili u središnjoj Grčkoj u blizini proročišta Delfi košta između 13 i pol i 15 eura. Za hrvatske lisnice, prava sitnica.
Na samoj Akropoli pola litre vode u plastičnoj boci koja se kupuje na automatu košta 50 euro centi. Za hrvatske uvjete nezamislivo niska cijena iako je riječ o vodi. Peteročlana obitelj u grčkoj taverni ruča za stotinjak eura. Piće uključeno. U Hrvatskoj je to samo možda izvedivo u Osijeku, ali zasigurno nije izvedivo ni u jednom turistički eksponiranijem mjestu. Suvenir s putovanja u obliku magnetića za frižider ili napu s grčkih destinacija može se naći za jedan euro, što je u Hrvatskoj gotovo nemoguća misija.
Hrvatsku i Grčku i prečesto se uspoređuje ususret svakoj turističkoj sezoni bilo da se uspoređuju cijene hrane i smještaja, dostupnosti otoka, mogućnosti jedrenja ili ljubaznosti domaćina. Niže cijene u Grčkoj funkcionalan su mamac i za hrvatske turiste željne mora jer im je "vlastita" obala postala preskupa. Nemoguće je odoljeti pitanju bi li se hrvatska turistička ponuda cjenovno trebala uskladiti s grčkom?
Ne onim skupim dijelovima grčke ponude poput otoka Mykonos već ovim običnijim destinacijama koje i mame turiste ih Hrvatske. Bi li recimo Rivijera Crikvenica, Makarska Rivijera ili predio od Splita do Omiša ili pak istočna obala Istre trebali biti financijski povoljni kao usporedive grčke destinacije? Mnogi će stručnjaci za turizam nadugačko obrazlagati kako zbog strukture troškova to nije niti moguće, dok će se posebno ususret ovoj sezoni mnogi bojati da će upravo zbog skupoće hrvatski turizam izgubiti na svojoj konkurentnosti.
Ovise o ovome kao i Hrvatska
Slušajući priču o grčkom turizmu posljednjih nekoliko dana od iskusne lokalne vodičkinje nemoguće je oteti se dojmu da hrvatski turizam u mnogočemu ne bi trebao pratiti grčki scenarij. Iako u nekim svojim dijelovima prekrasna, sjajna, živahna i svjetlucava grčka prijestolnica Atena u blizini samog centra grada puna je beskućnika i narkomana, išarana je grafitima do zadnjeg slobodnog centimetra, mnoge zgrade su oronule ili napuštene, a prizemni poslovni dijelovi okovani željeznim ogradama.
Milijun eura koliko dnevno zna donijeti samo Akropola ne može riješiti taj problem. Grci se bave turizmom i uglavnom se samo turizmom i žele baviti, jedna je od poruka koju se može čuti na lokalnoj turi. Prema podacima servisa Statista od 4,8 milijuna zaposlenih u turizmu radi njih 800 tisuća, a kroz narednih desetak godina taj broj bi mogao narasti na milijun. Školska godina počinje sredinom rujna i završava u svibnju kako bi se građani posvetili turizmu o kojem prema udjelu u BDP-u ovisno o metodologiji mjerenja ovise jednako kao i Hrvatska, samo su oni djeluju da su toga svjesniji.
Grčka prosječna bruto plaća usporediva je s hrvatskom prosječnom neto plaćom, oba iznosa su oko 1300 eura, ali u Grčkoj je riječ o iznosu od kojeg je potrebno izdvojiti za poreze i ostala davanja državi dok je u hrvatskom slučaju riječ o onome što ostane u džepu. Grčku godišnje posjeti 36 milijuna turista, 15 milijuna od toga samo Atticu što uključuje Atenu te predio čiji su dio otoci Rodos i Mykonos. U turističke vodiče, može se čuti na lokalnoj turi prekvalificiraju se arheolozi, pravnici, profesori, filozofi jer se samo od turizma može dobro živjeti.
Zašto je ovo važno?
Ili od naslijeđenih nekretnina koje se iznajmljuju turistima. Bogatiji sloj građana koristi usluge u privatnom zdravstvu i školstvu, a u običnim atenskim kvartovima, reći će vodičkinja na lokalnoj turi djecu se baš i ne pušta da sami hodaju do kioska. Grci žive od turizma, ali sami kao turisti prema servisu Statista putuju u Bugarsku ili Tursku, destinacije koje su jeftinije od njihove domovine koja je mnogim hrvatskim turistima povoljna. Grčki turizam se oporavio od pandemijskog šoka, ali samo na ulaznoj strani, onoj koji broji dolaske u Grčku, ali ne i na izlaznoj strani, Grci još uvijek putuju manje nego prije korone iako im se zemlju u posljednje vrijeme hvali poradi makroekonomskih uspjeha.
Što bi za Hrvatsku zapravo bio turistički poučak iz Grčke, a da taj poučak ima smisao značajniji od jednosezonske zarade? Zapravo je poučak taj da iako je ovisnost o turizmu podjednaka u Hrvatskoj je dojam da još uvijek nije izgubljena barem želja ako ništa drugo da se ljudi bave poslovima koji nisu turizam. Zašto je to važno? Pa zato što samo tako turizam u Hrvatskoj može nastaviti biti skup. Što si manje kao zemlja i gospodarstvo o njemu sasvim ovisan to ponudu i uslugu koja mora biti na nekoj razini kvalitete možeš više naplatiti.
Kako to?
Ako si izgubio baš svaku želju baviti se ičim drugim i osloniti se potpuno na turizam grčki poučak je živi europski primjer spektakularnog turističkog uspjeha i konkurentnosti popraćenog tužnim siromaštvom. A u tom tužnom siromaštvu u bivšoj grčkoj prijestolnici Nafplion na obali Egejskog mora u kafiću Capuccino košta punih pet eura. Kava ispada skuplja od janjetine. Kako to?
Prema lokalnom objašnjenju, Grci vole dugo sjediti za stolom i pijuckati kavu pa je u njezinu cijenu uračunato i neko prosječno vrijeme zauzimanja stola. Možda je i u Hrvatskoj kava zato skupa, samo nam nisu to rekli nego se izvlače na skupu državu i visoke troškove. Uglavnom, turistički se ne isplati biti Grčka, društvena cijena je previsoka iako su turističke cijene niže.
Dragana Radusinović/direktno.hr
