Ratovi, dekarbonizacija, AI…Zašto se svijet vraća nuklearnoj energiji?
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 13 Ožujak 2026 09:52
Povratak interesa za nuklearnu energiju u Europi i svijetu posljedica je kombinacije desetljeća gašenja reaktora, političkih odluka i velikih nesreća poput Černobila i Fukushime, ali i energetske nesigurnosti koju je dodatno pojačao rat na Bliskom istoku i problemi u opskrbi fosilnim gorivima.
Zbog toga mnoge zemlje ponovno razmatraju produženje rada postojećih elektrana, gradnju novih kapaciteta i modernizaciju sustava kako bi osigurale stabilnu proizvodnju električne energije, smanjile emisije ugljika i ojačale energetsku sigurnost. Ove teme bile su u fokusu i prvog nuklearnog summita u Bruxellesu 2024. godine, što pokazuje da se nuklearna energija ponovno vraća u međunarodni energetski diskurs.
Drugi nuklearni summit u Francuskoj
Francuski predsjednik Emmanuel Macron domaćin je drugog nuklearnog summita u Boulogne-Billancourtu kraj Pariza, s ciljem promicanja povratka nuklearne energije zbog energetske nesigurnosti izazvane sukobima na Bliskom istoku. Summit okuplja četrdesetak zemalja i organizacija, uključujući SAD, Kinu, G7 države, Europu i Hrvatsku, uz podršku IAEA-e, dok Rusija zbog rata u Ukrajini neće sudjelovati.
Ove godine summit je simboličan zbog 15. godišnjice Fukushime i 40. Černobila, a interes za nuklearnu energiju ponovno raste zbog energetske sigurnosti, dekarbonizacije i velikih potreba umjetne inteligencije.
Francuska želi potaknuti širenje nuklearnih kapaciteta do 2050. EU planira ubrzati razvoj malih modularnih reaktora s komercijalizacijom do 2030., kako bi se natjecala sa SAD-om i Kinom.
Koliko danas ima nuklearnih elektrana u Europi i svijetu?
Danas u Europi radi oko 168 nuklearnih reaktora, pri čemu svaki reaktor predstavlja jedan energetski blok unutar elektrane. Većina tih reaktora je prilično stara, s prosječnom starošću većom od trideset godina, što postavlja izazove u pogledu sigurnosti i učinkovitosti.
Prema posljednjim podacima, nuklearna energija čini oko 22–24 posto ukupne proizvodnje električne energije u EU.
Na globalnoj razini, nuklearna energija čini oko 10 posto ukupne proizvodnje električne energije, a diljem svijeta radi oko 440 reaktora u tridesetak zemalja. Broj reaktora u Europi i svijetu nije stalan jer se neki reaktori gase, dok se rijetko grade novi, što znači da se kapacitet nuklearne energije i njen udio u proizvodnji električne energije mijenja kroz vrijeme.
Od nuklearne nesreće u Fukushimi 2011. godine do danas u Europi je trajno ugašeno oko 37 nuklearnih reaktora. Procjenjuje se da bi do 2030. taj broj mogao porasti na približno 50 zatvorenih reaktora, jer se dio elektrana postupno gasi zbog starosti ili promjene energetskih politika.
Najveći broj reaktora zatvoren je u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je ugašeno oko 18 reaktora, te u Njemačkoj, koja je zatvorila približno 17 reaktora nakon odluke o potpunom napuštanju nuklearne energije. Nekoliko reaktora ugašeno je i u drugim europskim zemljama, među kojima su Španjolska, Belgija, Švedska, Francuska i Švicarska.
Francuska je najveća nuklearna sila u Europi
Francuska je trenutno najveća nuklearna sila u Europskoj uniji po broju operativnih nuklearnih reaktora i po udjelu nuklearne energije u proizvodnji električne energije. Prema službenim izvještajima, Francuska ima 57 nuklearnih reaktora u pogonu raspoređenih na 18 nuklearnih elektrana. Ovi reaktori su uglavnom tipa PWR (tlakom hlađeni reaktori), a dio njih radi već više desetljeća, uključujući brojne koji su stariji od 40 godina.
Nuklearna energija u Francuskoj i dalje pokriva više od polovice domaće proizvodnje električne energije, što je znatno više nego u većini drugih europskih zemalja. Francuska planira produžiti rad postojećih 57 reaktora, izgraditi šest novih EPR2 reaktora s prvim puštanjem u pogon oko 2038. godine te provesti sigurnosne nadogradnje i osigurati financiranje novih projekata kako bi zadržala i povećala nuklearni kapacitet u budućnosti.
Trend napuštanja nuklearnih elektrana u Europi
Švedska je bila među prvima nakon katastrofe u Černobilu, kao i Italija koja je tada odlučila zatvoriti svoje posljednje dvije nuklearne elektrane. U Italiji je ta odluka ostala na snazi, dok je Švedska 1996. promijenila smjer politike. Danas u Švedskoj šest reaktora proizvodi oko 30 posto električne energije.
Barsebäck muklearka u Švedskoj; izvor: iStock by getty images
Druge europske zemlje, poput Nizozemske i Poljske, planiraju proširiti svoje nuklearne programe. Belgija je planirala napuštanje nuklearne energije, no Parlament je 2025. ukinuo taj plan zbog energetske sigurnosti. Francuska je s 57 reaktora tradicionalno vodeća nuklearna sila u Europi i namjerava zadržati tu poziciju.
Španjolska planira postupno zatvaranje svojih nuklearnih elektrana do sredine 2030-ih. No u posljednje vrijeme vodi se rasprava o mogućem produljenju rada nekih reaktora zbog energetske sigurnosti.
U Ujedinjenom Kraljevstvu u posljednjih desetak do dvadeset godina ugašeni su mnogi stariji reaktori, ali se istodobno grade novi kapaciteti. Najvažniji projekt je nuklearna elektrana Hinkley Point C, a država planira i dodatne projekte kako bi osigurala stabilnu proizvodnju električne energije.
U nekim europskim zemljama koje su tradicionalno bile protiv nuklearne energije stavovi se postupno mijenjaju. Primjerice, Švicarska i Austrija dugo su bile skeptične prema nuklearnim elektranama, ali se danas sve češće raspravlja o mogućnostima novih i sigurnijih nuklearnih tehnologija.
Njemačka je zatvorila sve nuklearne elektrane i zažalila
Godine 2002. tadašnji njemački ministar okoliša Jürgen Trittin iz stranke Zelenih progurao je prvi plan postupnog gašenja nuklearnih elektrana. Kasnije vlade su taj plan ublažavale, ali katastrofa u japanskoj elektrani Fukushima 2011. definitivno je odredila sudbinu njemačke nuklearne energije. Tadašnja kancelarka Angela Merkel odlučila je da Njemačka napušta nuklearnu energiju.
Protivnici ove odluke tvrde da je gašenje nuklearnih elektrana pogreška jer su zatvoreni reaktori s niskim emisijama, dok je istodobno porasla proizvodnja energije iz ugljena. Smatraju da bi nuklearna energija bila bolja za sigurnost opskrbe, klimu i gospodarstvo.
Njemački kancelar Friedrich Merz kritizirao je ove godine odluku prethodnih vlada Njemačke da se povuče iz nuklearne energije, nazivajući je ”ozbiljnom strateškom pogreškom”. Rekao je da su prethodne vlade, uključujući onu Angele Merkel, prerano zatvorile posljednje nuklearne elektrane, što je sada dovelo do problema s proizvodnjom električne energije.
Rušenje nuklearke u Njemačkoj; izvor: iStock by Gettty images
Merz ističe da Njemačka sada provodi najskuplji energetski prijelaz na svijetu i da zemlja nema dovoljno kapaciteta za proizvodnju energije. Tijekom prošlogodišnje izborne kampanje kritizirao je Zelene zbog ”ideološki motivirane” energetske politike, koju je nazvao neefikasnom i preskupom.
Umjesto povratka na stare nuklearne elektrane, Merz predlaže istraživanje nove nuklearne tehnologije, posebno malih modularnih reaktora. Njemačka je zatvorila svoja posljednja tri nuklearna reaktora u travnju 2023. Time je okončala više od 60 godina nuklearne proizvodnje, a odluka o ukidanju nuklearne energije donesena je 2011. nakon katastrofe u Japanu u Fukushimi.
Razvoj nuklearnih elektrana u svijetu
Unatoč globalnim raspravama o ulozi nuklearne energije, neke azijske zemlje nastavljaju snažno širiti svoje nuklearne programe. Kina, Rusija i Indija među državama su koje intenzivno grade nove nuklearne elektrane. Kina je danas jedno od glavnih središta svjetske nuklearne industrije. Ona ima oko 58 operativnih reaktora, dok ih je više od 30 u izgradnji, a dodatni projekti su već odobreni za gradnju.
Kineski nuklearni program dio je šire strategije smanjenja emisija i jačanja energetske sigurnosti. Do kraja 2024. u zemlji je ukupno bilo više od stotinu reaktora u pogonu, izgradnji ili planiranju, a vlada redovito odobrava nove projekte kako bi ubrzala energetsku tranziciju.
Zagovornici nuklearne energije često ističu da ona može pomoći u borbi protiv klimatskih promjena jer tijekom proizvodnje električne energije stvara vrlo male emisije ugljikova dioksida.
I Japan postupno mijenja svoju energetsku politiku nakon katastrofe u Fukushimi 2011. godine. Nakon nesreće mnogi reaktori su zatvoreni, no dio ih je kasnije ponovno pokrenut. Japanska vlada sada planira produljiti rad postojećih reaktora i razmatra izgradnju novih, uz mogućnost da pojedine elektrane rade i do 70 godina. Istodobno se postupno povećava potpora javnosti povratku nuklearne energije kao stabilnom izvoru električne energije.
