Milanovićeva i Plenkovićeva plaća je otpornija na inflaciju
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 28 Svibanj 2026 12:01
Bilo je to prije dvije godine kada su plaće u javnom i državnom sektoru porasle u prosjeku 32 posto u odnosu na prethodnu godinu. Bila je to izborna, 2024. godina. Iste te godine plaće državnih dužnosnika – dakle predsjednika, premijera, ministara i saborskih zastupnika – narasle su, zahvaljujući povećanju osnovice za izračun plaće, vrtoglavih, u prosjeku 83 posto.
Svedemo li to na jednostavniji hrvatski jezik, zaposlenima u javnom sektoru – u školstvu i zdravstvu – te državnim službenicima plaće su narasle za trećinu, a dužnosnicima su se gotovo udvostručile. U privatnom sektoru prosječan rast plaća iste je godine bio oko 10 posto.
Dvije godine kasnije, nesalomljiva inflacija pojela je gotovo sve te povišice – osim onih koje su prije dvije godine dane državnim dužnosnicima. Zoran Milanović, Andrej Plenković i ministri njegove Vlade, Gordan Jandroković i zastupnici u Hrvatskom saboru, kao i ostali na dužnosničkim radnim mjestima, danas još uvijek imaju veću osobnu kupovnu moć nego što su je imali prije tih povišica.
Njihove su plaće značajno više rasle pa su otpornije na inflaciju, koja je više-manje uspješno pojela sva povećanja plaća u javnom, državnom, a pogotovo u najvećem dijelu privatnog sektora u Hrvatskoj.
Političku dužnosničku svitu ta inflacija jednostavno nije jednako pogodila
Bila je to godina za pamćenje. Prije parlamentarnih izbora plaće nastavnika u školama narasle su za tristotinjak eura, plaće liječnika za petstotinjak eura, a nakon parlamentarnih izbora plaće ministara i saborskih zastupnika porasle su za oko 1.500 eura. Blagajnici zaposlenoj u maloprodaji plaća je narasla otprilike za 100 eura.
Povišica plaće ministru i saborskom zastupniku bila je pet puta veća od one nastavniku u školi, tri puta veća od one liječniku u bolnici te čak 15 puta veća od rasta plaće trgovkinje u privatnom sektoru. Riječ je o aktualnom sazivu parlamenta Lijepe naše i aktualnoj sviti ministara i dužnosnika.
Kada govorimo o inflaciji, koja je u travnju ove godine ponovno oborila rekorde i koja će do kraja 2026. biti veća od predviđanja u cijeloj Europskoj uniji, a posljedično u Hrvatskoj još i izraženija, važno je reći da je ne osjećamo jednako. Jer političku dužnosničku svitu ta inflacija jednostavno nije jednako pogodila. Njihov je štit postavljen još prije dvije godine – i to kao značajno jači, jer su im plaće rasle znatno više.
Inflacija se, očito je, ispuhati neće
Sada, kada rast plaća počinje usporavati, a inflacija se ponovno napuhuje zbog globalnih nestabilnosti i kada nam se predviđaju ekonomski stješnjenija vremena, valja podsjetiti na razliku napravljenu 2024. godine. Premijer Andrej Plenković tako danas ima oko 1.500 eura veću plaću nego što bi je imao da je prije dvije godine pratila rast liječničkih plaća, a predsjednik Zoran Milanović ima oko 1.800 eura više nego što bi imao da mu je povišica bila jednaka liječničkoj.
Saborski zastupnici i ministri svaki mjesec imaju oko 900 eura više nego što bi imali da su im povišice bile kao i one liječnicima, a ne veće. Inflacija se, očito je, ispuhati neće. Obustava rasta plaća u javnom i državnom sektoru prije ili kasnije bit će nužna, a to će dovesti do žestokih političkih rasprava.
Važno je te rasprave promatrati u kontekstu razlike u plaćama napravljene 2024. godine, jer političari koji će o tome raspravljati na svojoj koži i u svojim novčanicima ne osjećaju aktualni pritisak inflacije jednako kako ga osjećaju svi ostali građani. Krenu li ekonomska kola nizbrdo i počnu li se spominjati "rezovi", prve bi na redu trebale biti plaće dužnosnika. Zapita li se netko što će onda motivirati ljude da se bave politikom, odmah treba odgovoriti protupitanjem – a što motivira blagajnicu da radi u trgovini?
Dragana Radusinović/direktno.hr
