Ustavni sud 2024. dobiva 10 novih sudaca: Oni će opet biti rezultat političke trgovine najvećih stranaka
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 27 Prosinac 2023 19:03
Naredna godina 2024. godina medijski je prozvana superizbornom. Razlog je održavanje trojih izbora: parlamentarnih, predsjedničkih i europarlamentarnih. Ispod radara hrvatske javnosti prolazi da će još jedna vrlo važna politička institucija u idućoj godini stubokom promijeniti svoj sastav. To je Ustavni sud. U njegovom sastavu čak 10 sudaca 7. lipnja 2024. istječu osmogodišnji mandati.
To su iz kvote HDZ-a imenovani Davorin Mlakar, Snježana Bagić, Miroslav Šumanović, Mario Jelušić i Branko Brkić, a iz kvote tadašnje oporbe, SDP-ove koalicije, Ingrid Antičević Marinović, Josip Leko, Lovorka Kušan, Rajko Mlinarić i Andrej Abramović. Od navedenih tek se Snježana Bagić i Mario Jelušić ne mogu ponovno kandidirati, dok svi drugi konkuriraju za novi osmogodišnji mandat. Ustav kaže da se mandati sudaca Ustavnog suda mogu produžiti “u slučaju da do njegova isteka novi sudac nije izabran ili nije stupio na dužnost, a iznimno najdulje do šest mjeseci”. Hrvatska će dakle najkasnije do prosinca naredne godine imati novih 10 sudaca Ustavnog suda.
Ustavni sud u RH odlučuje o najosjetljivijim pitanjima koja opterećuju društvo poput prava na pobačaj, ustavnosti referendumskih pitanja, statusu roditelja odgojitelja, pozdravu Za “dom spremni”. Skandalozno je zato da se ti suci biraju političkom trgovinom i dogovorom ponajprije HDZ-a i SDP-a, a ne iz redova najboljih i najčasnijih pravnika u državi. Time Ustavni sud postaje produžena ruka politike (najčešće izvršne vlasti), a ne njen korektiv.
Što je ustavni sud i koje su mu nadležnosti?
RH parlamentarna je demokratska republika u kojoj su grane vlasti odijeljene. Pa tako imamo zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast. No, često se zaboravlja i izostavlja četvrta grana vlasti – Ustavni sud. Ova institucija, iako sud, zapravo je političko tijelo. Ustavni sud odlučuje o najosjetljivijim pitanjima u zemlji i, primarno, arbitrira u sukobima nadležnosti između triju konvencionalnih grana vlasti. Osim ove Ustavni sud ima još mnoge nadležnosti: odlučuje o ustavnosti zakona, odlučuje povodom ustavnih tužbi, odlučuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti predsjednika Republike, nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma i rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova, nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka i može, u skladu s Ustavom, zabraniti njihov rad…
Tko su suci Ustavnog suda, kako se biraju i postoji li opasnost od politizacije? Odgovore potražite u nastavku teksta.
Postupak izbora sudaca Ustavnog suda?
Ustavni sud Republike Hrvatske čini trinaest sudaca koje bira Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova ukupnog broja zastupnika iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti, na način i u postupku propisanim ustavnim zakonom. Mandat suca Ustavnog suda traje osam godina, a produžuje se do stupanja na dužnost novog suca u slučaju da do njegova isteka novi sudac nije izabran ili nije stupio na dužnost, a iznimno najdulje do šest mjeseci.
Za suca Ustavnog suda može se izabrati osobu koja je hrvatski državljanin, diplomirani pravnik s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci koja se u toj struci istakla znanstvenim ili stručnim radom ili svojim javnim djelovanjem. Osoba koja je stekla doktorat pravnih znanosti i ispunjava druge navedene uvjete može se izabrati za suca Ustavnog suda ako ima najmanje 12 godina radnog iskustva u pravnoj struci.
Postupak izbora sudaca Ustavnog suda pokreće odbor Hrvatskoga sabora nadležan za Ustav objavom poziva u Narodnim novinama pravosudnim institucijama, pravnim fakultetima, odvjetničkoj komori, pravničkim udrugama, političkim strankama, drugim pravnim osobama i pojedincima da predlože kandidate za izbor jednog ili više sudaca Ustavnog suda. Pojedinac može i sam sebe predložiti kao kandidata.
U pozivu se navode uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda određeni Ustavom i Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, rok za podnošenje prijedloga kandidata nadležnom odboru, te prilozi koji moraju biti dostavljeni uz prijedlog.
Ustavni sud: Kritike i alternativa?
Bez obzira na Ustavno i zakonski vrlo opširno propisanu proceduru u kojoj je naglašena namjera da se na mjesto sudaca Ustavnog suda izabiru vrhunski, iskusni pravnici s integritetom (uvjet od 12-15 godina bavljenja pravom) koji su se bavili raznim dijelovima prava (suci, odvjetnici, profesori…) i koji mogu zadobiti širok legitimitet (2/3 većina) Ustavni sud ima iznimno nizak rejting u javnosti. On se najčešće percipira kao političko tijelo ovisno o vlasti.
U njemu, unisono je mišljenje javnosti, prevladavaju isluženi stranački kadrovi ili potpuno javnosti nepoznati stranački poslušnici. Oni su izabrani političkom trgovinom najvećih stranaka. Osim toga, mnogi Ustavnom sudu zamjeraju sporost u donošenju odluka, curenje informacija prije objavljivanja odluka…
Zbog toga neki na političkoj sceni, ali i u javnosti smatraju kako Ustavni sud treba ukinuti ili ga bar detaljno revidirati. Jedna od mogućnosti svakako je ukidanje Ustavnog suda čije bi nadležnosti preuzeo Vrhovni sud. Time bi se, slažu se mnogi, povećala stručnost te barem donekle smanjila ovisnosti o politici.
Ipak, takve radikalne političke promjene nisu vjerojatne. Mnogo je izglednije da će Hrvatska naredne godine dobiti novih 10 sudaca Ustavnog suda po istom principu: političke trgovine najvećih stranaka.
