Slijedi nova podjela karata na Bliskom istoku: Sirijce teško da čeka prosperitet

Pin It

Syrian rebels enter Aleppo for first time in eight years during shock  offensive - KTVZ

Nakon što je pao Allepo bilo je prilično jasno da će na sličan način pasti i Hama i Homs, a da bi sličan scenarij mogli gledati i u glavnom gradu Sirije Damasku. Militanti su tijekom noći ušli u Damask. Sirijski predsjednik Bashar al-Assaad napustio je grad. Prema nekim je informacijama u Iranu, a postoje i glasine o smrti tijekom bijega zrakoplovom.

Rat u Siriji na neki je način pao u zaborav jer smo daleko dramatičnijim događanjima svjedočili u Ukrajini i na području Gaze i Libanona. Gotovo preko noći, u nevjerojatno brzom roku došlo je do sloma Sirijske Arapske Republike u kojoj rat traje od 2011. godine. Assad se već ranije nalazio u vrlo teškom položaju, ali mu je opstanak na vlasti osigurala ruska intervencija u toj zemlji.

Za uzvrat Rusija je dobila zračnu bazu u Latakiji i pomorsku bazu u Tartusu. Činilo se da se situacija po Assadov režim stabilizirala, no uslijedio je posljednjih tjedana brzi pad s vlasti nakon što je prethodno građanski rat u toj zemlji nekoliko godina uglavnom mirovao. Pretpostavke za prevrat stvorene su na geopolitičkoj razini. Rusija je prije svega koncentrirana na rat u Ukrajini i ne može se aktivnije involvirati na Bliskom istoku.

Rat u Gazi i ubojstva ključnih ljudi Hezbollaha oslabile su i iransku moć u regiji posljednjih mjeseci. Ako se tome dodaju dugogodišnje sankcije, ali izostanak relevantnijih saveznika, jasno je da ni Iran nije bio spreman na aktivniju pomoć Assadu koliko god da je njegov pad snažan udarac za Teheran.

Zapadne modele liberalne demokracije nije moguće presađivati na Bliski istok

Naravno, uvjeti propasti svakoga režima uvijek su primarno u njemu samome. Narodu u Siriji dosta je rata, a Assad je dominantno izgubio potporu tog naroda. Veliko je pitanje što će pad Assadova režima značiti za sigurnosnu arhitekturu na Bliskom istoku. Za to imamo povijesna iskustva i upozorenja u Iraku i Libiji.

Naravno da su i Sadam Husein i Muammar al-Gaddafi predstavljali krvave diktatore, no nakon njihova pada s vlasti i Irak i Libija pretvoreni su u nefunkcionalne i propale države koje predstavljaju ugrozu za međunarodnu sigurnost. Jednostavno je – zapadne modele liberalne demokracije nije moguće presađivati na Bliski istok, a na vlast su nakon tzv. Arapskog proljeća u mnogim zemljama došli islamski militanti. Mnogi u Libiji, usred kaosa u koji je ta zemlja bačena, danas plaču za Gadafijem.

I Turska i Izrael i SAD zadovoljni su rušenjem Assada čiji su pad nastojali izazvati pred desetak i više godina, no pitanje je neće li u budućnosti dobiti još gori režim u toj zemlji. Pobunjeničke skupine za sada nastoje ostaviti dojam miroljubivosti i izostanka želje za osvetom. Zalažu se za "slobodu, dostojanstvo, demokraciju, pravdu te osiguran i pristojan život", a pozivaju na suradnju i međunarodnu zajednicu.

Tko može strahovati?

Međutim, ključnu riječ među pobunjenicima ima HTS (Hajat Tahrir al-Šam) – islamistička militantna grupacija, osnovana kao podružnica Al-Kaide, mahom kapacitirana pristašama salafizma. Ovi teže obnavljanju ideološkog režima sličnog tzv. Islamskoj državi gdje bi bio uveden šerijat. Iako je ih Turska proglasila terorističkom organizacijom, prilično je jasno da Ankara podupire ovu organizaciju. Pentagon je pak pred koji dan HTS ponovno označio kao terorističku organizaciju, a poručio je i to da SAD nema veze s njezinim vojnim operacijama.

Sirija je zemlja s brojnim etničkim i vjerskim manjinama. Razloga za brigu prije svega imaju alaviti, kvazišijitska skupina koja i dalje kontrolira sirijsku obalu, a kojoj pripada i Bashar al-Assad. Strahovati mogu i ostatci kršćana, ali i Kurdi, neovisno o tome što su militanti pozvali "kurdsku braću" da se odvoje od stranih organizacijam i pridruže sirijskom narodu u izgradnji te zemlje.

Kurdi donekle saveznike gledaju u Sjedinjenim Američkim Državama, a u Siriji su uspostavili autonomiju. Autonomiju želi razbiti Turska zbog opasnost od povezivanja sirijskih Kurda s onima u Turskoj. Turska je kao i SAD članica NATO-a, ali ima bliske veze s i Vladimirom Putinom. Bliskoistočna je situacija vrlo komplicirana.

Što će biti s ruskim bazama?

Ovdje su konfrontiraju interesi brojnih regionalnih i globalnih igrača. Jedan od regionalnih igrača je i Izrael. Dugoročno, Izrael će teško moći uskladiti svoje interese s ideologijom militanata koji sada drže vlast u Damasku iako kratkoročno Izrael može biti zadovoljan jer je padom Homsa eliminiran koridor kojim je Iran dopremao oružje Hezbollahu.

Mossad je nakon smjene vlasti u Siriji poslao poruku: "Kad se prašina slegne, znat ćemo hoće li Sirija biti novi Afganistan ili država slobodnog naroda. Trenutno nitko to ne zna – čak ni Turska". Izraelska vojska priopćila je jutros da je rasporedila snage u tampon zoni prema Siriji koju nadzire UN i na brojnim točkama potrebnim za obranu u svjetlu najnovijih događaja Siriji.

Pitanje je što će nakon prevrata u Siriji biti s ruskim bazama (hoće li Turska, koja daje potporu militantima, dopustiti napad na te baze?), a nastat će i borba za iskorištavanje naftnih polja koja su trenutno dominantno pod kontrolom Amerike i njoj bliskih frakcija na terenu. U objavi na društvenim mrežama, Donald Trump pozvao je na prekid vatre između Rusije i Ukrajine, spominjući pritom kolaps režima Bashara al-Assada u Siriji.

Oglasio se i Trump

Trump je ustvrdio da je Rusija u "oslabljenom stanju" zbog rata u Ukrajini i rekao da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij želi "sklopiti dogovor i zaustavi ovo ludilo". U objavi na Truth Socialu Trump je dodao: "Assada više nema. Pobjegao je iz svoje zemlje. Njegov zaštitnik, Rusija, na čelu s Vladimirom Putinom, nije više bio zainteresiran da ga štiti. Nije bilo razloga da Rusija uopće bude tamo, ni na početku. Izgubili su svaki interes za Siriju zbog Ukrajine, gdje blizu 600,000 ruskih vojnika leži ranjeno ili mrtvo, u ratu koji nije trebao ni započeti, a mogao bi trajati zauvijek".

Trump je zaključio: "Trebalo bi odmah doći do prekida vatre i pregovori bi trebali započeti. Previše je života tako bespotrebno izgubljeno, previše obitelji uništeno, a ako se tako nastavi, moglo bi se pretvoriti u nešto puno veće, i daleko gore. Dobro poznajem Vladimira. Ovo je njegovo vrijeme da djeluje. Kina može pomoći u svemu!", napisao je Trump.Još prije pada Assada je dogovoren sastanak ruskih, turskih i iranskih ministara u Dohi. Slijedi nova podjela karata u Siriji i na Bliskom istoku. I nova trgovinama utjecajem. Za građane pak Sirije teško da dolazi neko prosperitetnije vrijeme.

Davor Dijanović/direktno.hr