Tko će i kada u Hrvatskoj pokrenuti raspravu o zaštiti djece od pornografskih sadržaja
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 15 Travanj 2025 17:06
Poljska raspravlja o nacrtu Zakona o zaštiti maloljetnika od pornografskih sadržaja na internetu, koji predviđa strogu provjeru dobi za pristup takvim stranicama. Ideja je, u biti vrlo jednostavna, no pravi će izazovi zasigurno nastati tek u praksi: pornografski portali bit će zakonski obvezni uvesti mehanizme koji će osigurati da sadržaj ne bude dostupan djeci.
U protivnom, suočit će se s blokadom ili financijskim sankcijama.
Nema tu okolišanja ni filozofiranja – Poljska je zauzela odlučan stav. Poljaci su prepoznali ono što bi svaka odgovorna država trebala – zaštita djece nije pitanje kompromisa ni odgađanja.
U ovome je kontekstu veoma važno istaknuti kako je podrška poljske javnosti za donošenje ovoga zakona ogromna. Više od 212.000 građana potpisalo je inicijativu za uvođenje zakona. Ni u parlamentu se nitko nije usprotivio prijedlogu.
Svi su, neovisno o svojoj političkoj i svjetonazorskoj orijentaciji svjesni problema – prosječna dob prvoga doticaja s pornografijom u Poljskoj je 11 godina, a svaki četvrti tinejdžer gleda takav sadržaj svakodnevno.
Obrazloženje prijedloga zakona iznio je u ime Odbora za zakonodavnu inicijativu odvjetnik Rafał Dorosiński iz Uprave Ordo Iurisa. U Ordo Iurisu navode kako su negativni učinci gledanja pornografije neupitni te kako ona donosi nasilje i degradaciju žena, a povezana je i s dokazanim, snažnim rizikom od ovisnosti koji se temelji na mehanizmima sličnim onima u slučaju ovisnosti o drogama, duhanu, alkoholu ili kocki.
U svojemu govoru Dorosiński također je istaknuo kako roditelji imaju pravo tražiti stvarnu podršku države u borbi za internet bez pornografije za svoju djecu, kao što imaju pravo očekivati prostore bez droge, pedofilije, alkohola ili kocke.
Nije li apsurdno da u vremenu kada roditelji djeci osiguravaju više nego ikada na materijalnoj razini, istovremeno zatvaraju oči pred njihovom duhovnom i emocionalnom dobrobiti? Dok se dječje sobe pune najnovijom tehnologijom, zanemaruje se šteta koja se nanosi njihovome razvoju izlaganjem pornografskim sadržajima od najranije dobi. Kako smo došli do toga da se borimo za njihovu sigurnost na cestama, u školama i na igralištima, ali im prepuštamo divlji zapad interneta bez ikakve zaštite?
Europa se pokrenula, a Hrvatska?
Italija je među prvima uvela stroge mjere provjere dobi na pornografskim stranicama. Prema smjernicama talijanskoga tipkregulatora Agcoma, operateri takvih platformi moraju osigurati sustav provjere koji jamči da sadržaj nije dostupan maloljetnicima, ali i da se pritom poštuje privatnost korisnika. Podatci o identitetu ne smiju se pohranjivati, a provjera dobi mora se provesti pri svakome pristupu.
Novi zakon, donesen krajem 2023. godine, jasno propisuje kako će stranice koje ne uvedu ovakve mehanizme biti blokirane. Naime, Agcom je dobio ovlasti da naloži pružateljima internetskih usluga gašenje pristupa neusklađenim platformama u roku od 20 dana. Francuska i Velika Britanija otišle su i korak dalje – predvidjele su visoke novčane kazne za operatere koji ne poštuju zakon.
Dok Italija, Francuska i Velika Britanija odlučno zatvaraju vrata pornografiji maloljetnicima, Hrvatska o ovoj temi i dalje šuti.
EU zakonodavstvo nije dovoljno precizno
Iako je tema zaštite maloljetnika od pornografskih sadržaja nazočna i u zakonodavstvu Europske unije, specifične nacionalne inicijative poput onih u Poljskoj, Italiji i Velikoj Britaniji idu mnogo dalje. Naime, dok Europska unija u Zakonu o digitalnim uslugama (Uredba (EU) 2022/2065) postavlja opća pravila za smanjenje rizika od štetnoga sadržaja na internetu, specifične mjere za pornografske stranice nedostaju.
Članak 35. toga zakona samo navodi da veliki internetski pružatelji moraju poduzeti „razumne i proporcionalne mjere“, euuključujući korištenje alata za provjeru dobi i roditeljsku kontrolu, no bez konkretnoga zahtjeva za implementaciju učinkovitih mjera koje bi spriječile pristup
Ne treba biti pravnik kako bi se zaključilo da formulacije poput „razumne i proporcionalne mjere“ pružaju dovoljno manevarskoga prostora za pružatelje usluga da izbjegnu stvarne promjene, a time i da nastave omogućavati maloljetnicima lako dostupnu pornografiju.
S druge strane, Italija je poduzela konkretne korake kroz smjernice Agcoma, koje su poslane Europskoj komisiji na odobrenje. Očekuje se da će nakon odobrenja iz Bruxellesa vlasnici pornografskih stranica imati 60 dana za implementaciju mehanizama provjere dobi za korisnike iz Italije.
Kako vidimo, zakonodavne mjere u Italiji, Poljskoj i drugim zemljama mnogo su preciznije, dok EU propisi, iako se bave temom zaštite djece, ostavljaju previše prostora za interpretaciju i nedovoljno konkretne mjere.
Usporedbe radi, navode u Ordo Iurisu, nijedna od navedenih zemalja nije donijela zakon temeljen na građanskoj inicijativi, unatoč snažnome lobiranju pornografske industrije koja često ističe slobodu govora i privatnosti. Ipak, nove zakonske inicijative uživaju široku podršku javnosti, jer svi prepoznaju ozbiljnost problema – maloljetnici diljem Europe već godinama nesmetano pristupaju sve grubljim i vulgarnijim sadržajima.
Tko će zaštiti hrvatsku djecu?
Što u cijeloj ovoj priči radi Hrvatska i oni koji njome upravljaju? Odgovor, na žalost, već znamo. Gdje su naši političari koji su inače vrsni prepisivači europskih zakona? Najlakše je plivati linijom manjeg otpora, usvajajući briselske „razumne i proporcionalne mjere“ koje se, u praksi, često pretvore u ispraznice. Konkretni problemi zahtijevaju konkretna rješenja.
Zar zaista nitko u Saboru ne vidi problem što hrvatska djeca odrastaju uz sadržaje koji promoviraju nasilje, degradaciju žena i iskrivljene predodžbe o seksualnosti? Ili je jednostavnije praviti se da problem ne postoji?
No, ovo pitanje ne smiju postavljati samo političari. Građani, a poglavito roditelji, također moraju postati svjesni pornoozbiljnosti ove situacije i prepoznati svoju odgovornost u očuvanju duhovnoga i emocionalnoga zdravlja svoje djece. Pružiti im materijalnu sigurnost i udobnost svakako je važno, ali zaštita od negativnih vanjskih utjecaja koji oblikuju njihov svjetonazor te duhovni i emocionalni razvoj može biti, i zapravo mora biti, čak i važnija. A tu posebno valja naglasiti štetne utjecaje pornografije, koja uništava dječju nevinost i oblikuje iskrivljenu sliku svijeta i intimnih odnosa.
U tome je ključan utjecaj države, koja mora prepoznati odgovornost za zaštitu svoje djece, ali i Katoličke crkve, jer smo katolička zemlja u kojoj bi moralna načela trebala imati težinu u oblikovanju zakonskih okvira i javne politike. Ovdje nije riječ samo o fizičkoj zaštiti djece, već o duhovnoj i emocionalnoj sigurnosti koja je temelj za zdrav razvoj i odrastanje.
Poljska je pokazala da se može. Građani su prepoznali problem i natjerali političare na reakciju. U Hrvatskoj, s druge strane, o tome nitko ni ne priča. Vrijeme je da se probudi svijest – od političara do roditelja – i da se poduzmu konkretni koraci za zaštitu naše djece od štetnih utjecaja pornografije i iskrivljenih slika seksualnosti koje prijete uništiti njihovu nevinost i u konačnici zdravu budućnost.
Barbara Dijanović
