Što je sedmi Papa u mom životu ostavio u naslijeđe svijetu i Hrvatskoj
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 25 Travanj 2025 19:09
Nakon što je Hrvatskoj vrlo naklonjeni Papa Ivan Pavao II beatrificirao Stepinca i tako ga na putu do kanonizacije u dogledno vrijeme proglasio blaženim, Papa Franjo je u svom nastojanju ugoditi i tako svojim nastojanjima približiti SPC, povodom proglašenja Stepinca za sveca, prema njegovim riječima zatražio pomoć sjajnog Patrijarha Irineja, što je zapečatilo Stepinčevu sudbinu.
U Rimu je preminuo Papa Franjo, na čiji život i rad povodom njegove smrti neprekidno osvrću televizije svih država na svijetu, pa i onih u kojima katolička vjera manjinski zastupljena, jer je svojim djelovanjem utjecao i na svjetovne promjene, a ne samo u svojoj crkvi.
Nakon Pape Ivana XXIII za čijeg je papinstva održan Drugi vatikanski sabor (1962.-1965.) i s njim donešene mnoge promjene u Katoličku crkvu, od kojih je najočitija bila uvođnje materinjih jezika u crkvene obrede, Papa Franjo je, ne toliko protokolarno koliko svojim izjavama donio promjene koje se najčešće tumače kao prilagodba crkve datostima novog vremena.
Papa Franjno je bio sedmi papa u mom životu, nakon Pia XII, koji je stolovao tokom Drugog svjetskog rata i sve do 1958. pa sam i za njegova života kao dječak od 5 godina počeo u mojoj Hrastovici ministrirati u latinskim misama i kasnije kroz godine moga djetinjstva na hrvatskom jeziku za vrijeme četverogodišnjeg stolovanja Pape Ivana XXIII i nakon njega Pavla VI.
Njegova tolerantnija izjava u odnosu na pripadnike LGBT zajednice "Tko sam ja da im sudim?" i dozvola svećenstvu da dijele oprost ženama koje počine abortus, kao i mnoge druge, izazvale su podjele u Katoličkoj crkvi i negodovanje kod štovatelja njegova prethodnika, konzervativnog Pape Benedikta XVI.
Ipak, njegov najveći angažman bio je u smjeru ekumnizma, dakle promocije jedinstva među podijeljenim kršćanskim crkvama, u kojem procesu se 2016. na Kubi sastao s ruskim Patrijarhom Kirilom i održavao vezu sa srpskim Patrijarhom Irinejom. Koliko su ti kontakti urodili plodom pokazuje podatak da je za razliku od Pape Franje koji je pozivao na mir u Ukrajini, Kiril rusku agresiju na Ukrajinu doveo na razinu svetog rata, slično kao i Irinej raniju srpsku agresiju na Hrvatsku.
Papa je u sastavu svoje ekumenske misije 2016. godine, u našem susjedstvu posjetio Bosnu i Hercegovinu, a 2019. Makedoniju i Bugarsku. Hrvatsku, za razliku od Pape Ivana Pavla II, nikad nije posjetio osim što je više puta preletio hrvatskim zračnim prostorom. Ipak njegova odluka u odnosu na Alojzija Stepinca, u Hrvatskoj je stvorila najveće podjele, odobravanje najčešće jugoslavenski orijetniranih Hrvata i srpske manjine, koji Stepinca smatraju zločincem i razočaranje katolički i nacionalno određenih Hrvata koji ga i bez kanonizacije štuju kao sveca.
Nakon što je Hrvatskoj vrlo naklonjeni Papa Ivan Pavao II beatrificirao Stepinca i tako ga na putu do kanonizacije u dogledno vrijeme proglasio blaženim, Papa Franjo je u svom nastojanju ugoditi i tako svojim nastojanjima približiti SPC, povodom proglašenja Stepinca za sveca, prema njegovim riječima zatražio pomoć sjajnog Patrijarha Irineja, što je zapečatilo Stepinčevu sudbinu. Povodom toga je Papa izjavio:
"I ja, koji trebam potpisati kanonizaciju jer to je moj zadatak, moram se moliti, razmišljati i tražiti pomoć od srpskog patrijarha. Irinej je sjajan Patrijarh koji mi je pomogao. Zajedno smo osnovali povijesnu komisiju. I njega i mene zanima jedino istina, ne praviti greške. Kakva je korist od deklaracije o svetosti ako istina nije jasna, ako nikome ne služi. Znamo da je (Stepinac) dobar čovjek, da je blagoslovljen čovjek, ali za ovaj korak sam tražio za pomoć Irineja da se sve po istini utvrdi".
Kakve su šanse sa Irinejom tražiti pomoć za istinu koja se odnosi na Hrvate, nama je poznato, ali na globalni utisak o životu Pape Franje neće utjecati žrtvovanje jednog malog katoličkog naroda na putu k ostvarenju velikih ciljeva kao što je ekumenizam. Mi smo na to naučili kroz povijest, još od vremena kad smo svojim životima štitili kršćansku Europu od otomanske najezde s juga, a Papa Leo X nam 1519. dodijelio titulu Antemurale Christianitatis, da bi unatoč toga bili žrtovani za interese istih tih koje smo obranili.
Na veliko vatikansko prijestolje uskoro će sjesti novi Papa, a ja ću kao i do sada, sa zanimanjem pratiti kojim putem će Crkva krenuti pod vodstvom osmog Pape u mom životu.
Dinko Dedić/projektvelebit
