Neuvjerljiva peticija
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 02 Srpanj 2026 11:53
Za peticiju se ne traži nikakva potvrda potpisa te nije jasno kako Možemo osigurava da su podaci točni i da ista osoba ne može potpisati peticiju više puta s različitim podacima. Ono što je sigurno jest da se peticiju može potpisati s lažnim podacima, od lažnog imena do lažne mail adrese, a potpis se evidentira kao uspješan kako je priloženo na fotografiji.
Kampanja "Javno zdravstvo DA, Medikol NE!", koju predvode saborske zastupnice Ivana Kekin i Sandra Benčić, izazvala je snažne reakcije Ministarstva zdravstva kao i poliklinike Medikol koja je navodno podignula osam građanskih tužbi protiv Kekin osobno zbog, kako tvrde, manipulativnih tvrdnji koje štete poliklinici.
Možemo se nedavno pohvalio kako je gotovo 45.000 građana potpisalo peticiju u sklopu kampanje kojom se traži nabavka PET/CT uređaja u javnim bolnicama, umjesto da se privatnicima, kako tvrde, isplaćuju milijunski iznosi za tu pretragu. Kako smo ranije pisali, peticiju se može potpisati samo uz ime, prezime, grad te e-mail. "Potpisom ove peticije Možemo obrađuje vaše ime, prezime, e-mail adresu, poštanski broj/mjesto i podatak o potpisu u svrhu evidentiranja potpisa, sprječavanja zlouporaba i provedbe kampanje", navodi se na linku.
Za peticiju se ne traži nikakva potvrda potpisa te nije jasno kako Možemo osigurava da su podaci točni i da ista osoba ne može potpisati peticiju više puta s različitim podacima. Ono što je sigurno jest da se peticiju može potpisati s lažnim podacima, od lažnog imena do lažne mail adrese, a potpis se evidentira kao uspješan kako je priloženo na fotografiji.
Izgleda da je jasna i sudbina prijedloga u Saboru. Naime, u četvrtak je u Saboru na rasporedu rasprava o prijedlogu Kluba Možemo! o osnivanju Istražnog povjerenstva za utvrđivanje činjenica o poslovanju poliklinike Medikol s HZZO-om i nadležnim državnim tijelima te mogućim institucionalnim propustima i nezakonitostima u ugovaranju i financiranju dijagnostičkih zdravstvenih usluga. O tom prijedlogu Sabor bi trebao raspravljati u četvrtak, a Vlada je sa sjednice u utorak Saboru dala mišljenje da ga ne prihvati.
'Neprihvatljiv prijedlog Možemo'
U obrazloženju Vlada je navela kako je utvrđivanje postojanja elemenata kaznenih djela nezakonitog pogodovanja i zlouporaba položaja i ovlasti u isključivoj nadležnosti pravosudnih tijela, a ne Istražnog povjerenstva. "Osnivanje Istražnog povjerenstva s ovlastima koje zadiru u nadležnost tijela kaznenog progona neprihvatljivo je s aspekta načela trodiobe vlasti i neovisnosti pravosudnih tijela", navela je Vlada.
Između ostalog, dodala je i kako je pitanje utvrđivanja postojanja sukoba interesa uređeno posebnim Zakonom o sprječavanju sukoba interesa te da postoji neovisno tijelo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, kao i to da je obveza pridržavanja pozitivnih propisa utvrđena Ustavom. Navedeno je i kako "sinergija" javnog i privatnog zdravstva postoji već više od dva desetljeća te da se integracija privatnih pružatelja u javno financirani zdravstveni sustav počela razvijati kroz ugovorni model nakon zdravstvene reforme iz 1993. godine.
Između ostalog, istaknuto je i kako su cijene postupaka koje plaća HZZO jednake bez obzira na to provode li se u javnoj ili privatnoj zdravstvenoj ustanovi. Naglašeno je i kako privatni sektor ima znatno veću fleksibilnost u uvođenju inovativnih dijagnostičkih i terapijskih postupaka te da se javni sustav suočavao s izazovima prilikom nabave PET/CT uređaja koje zagovara Možemo.
Njihova strana priče
Kako tvrde iz Medikola, u ugovornom sustavu HZZO-a trenutno je sedam aktivnih PET/CT uređaja (dva javna – KBC Zagreb i KBC Osijek, pet privatnih – Medikol i UPMC Zabok) i jedan trenutno bez ugovora (Radiochirurgia), pa nema osnove za monopol niti jednog pružatelja usluge. Istaknuto je da je s osam PET/CT uređaja na cca 3,9 milijuna stanovnika, odnosno 2,1 uređaj na milijun stanovnika, Hrvatska iznad EU prosjeka. Ponovili su da HZZO jednostrano određuje cijene i broj usluga koje će se obaviti kod pružatelja usluga te jednako plaća cijenu pregleda u javnim i privatnim ustanovama.
U godišnjem proračunu HZZO-a (prema podacima iz 2024.) na sve usluge koje pružaju privatne zdravstvene ustanove izdvaja se ukupno samo 1,9 posto, od čega se, kako je izdvojeno, tek 0,29 posto odnosi na usluge PET/CT-a Medikola. Cijena najčešće PET/CT pretrage (FDG) koji plaća HZZO iznosi 1.467,59 EUR i pokriva stvarne troškove postupka, a jednaka je za privatne i javne ustanove koje ju provode. "Tvrdnje da bi se taj iznos mogao iskoristiti za kupnju dodatnih uređaja promašena je. Riječ je o cijeni po izvršenoj usluzi, a ne o proračunskim sredstvima namijenjenim za investicije u zdravstvu", objasnili su iz Medikola svoju stranu priče.
"Takva interpretacija pokazuje nerazumijevanje osnovne logike financiranja zdravstvenog sustava i investiranja u isti, u kojem svaka pružena usluga generira realan i nužan trošak, bez obzira na to provodi li se u javnoj ili privatnoj ustanovi, te da je potrebna dodatna inicijalna investicija za uspostavu usluge, kao što je to napravio Medikol usred gospodarske recesije", ustvrdili su. Naime, tijekom gospodarske krize krajem 2008. i dugotrajne recesije u Hrvatskoj došlo je do pada ulaganja u javno zdravstvo. U tom razdoblju Medikol je uložio u razvoj PET/CT infrastrukture u zemlji.
Kekin sve sumnjivo, ali još ništa od prijave
Dodatno, kroz investiciju od 9,54 milijuna eura u suradnji s Institutom Ruđer Bošković pokrenuta je domaća proizvodnja radiofarmaka (Ruđer Medikol Ciklotron), čime je PET/CT dijagnostika postala neovisna o uvozu od inozemnih dobavljača i dostupnija pacijentima u Hrvatskoj. Kako je istaknuto, većina EU zemalja primjenjuje mješoviti javno-privatni model za PET/CT, a troškovi takvog modela su za državu značajno manji nego da samostalno ulazi u investiciju nabavke i pokretanja PET/CT usluge.
Zastupnica Kekin kazala je kako je poslala nekoliko službenih upita i KBC-u Rijeka i Ministarstvu zdravstva s pitanjem: gdje je suglasnost ministarstva za zakup prostora javne bolnice poliklinici Medikol? Iz Ministarstva zdravstva su joj ekspresno odgovorili kako je suglasnost za davanje prostora u zakup Poliklinici Medikol Kliničkom bolničkom centru Rijeka izdana transparentno i u skladu s važećim propisima. Iz Medikola su naveli da je suradnja s KBC-om Rijeka započela temeljem Ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji, kao krovnog ugovora, koji je sklopljen u travnju 2009., a u travnju 2010. sklopljen je Ugovor o zakupu 400 m² poslovnog prostora na 10 godina uz suglasnosti koje je prikupio zakupodavac.
Medikol je investirao u prostor, a nakon nalaza Državne revizije i analize neovisnog vještaka provedeno je usklađivanje troškova. Kekin je sve prozvala sumnjivim, a Ministarstvo joj je poručilo da ako smatra da bilo koji dostavljeni dokument upućuje na nezakonitosti, njezina je zakonska i politička odgovornost da to bez odgode prijavi nadležnim tijelima. "Budući da to mjesecima nije učinila, jasno je da za ove optužbe nema činjenično ni pravno uporište", dodali su.
