Od 2021. Možemo ima većinu u Upravnom vijeću Jankomira, dok Mrsić tvrdi da nije odgovoran
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 19 Studeni 2026 18:04

Riječ je o ustanovi čiji je osnivač Grad Zagreb, kojim od svibnja 2021. upravlja Tomislav Tomašević i stranka Možemo. Grad u sedmeročlano Upravno vijeće imenuje četiri člana, što znači da njegovi predstavnici imaju većinu i odlučujući utjecaj na odluke tog tijela.
Smrt 32-godišnjeg Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan na zagrebačkom Jankomiru otvorila je ozbiljna pitanja o funkcioniranju ustanove, postupanju prema pacijentima i odgovornosti njezina vodstva. No, dok se u javnosti raspravlja o odgovornosti pojedinih zaposlenika i ravnateljice, jedno se pitanje ne smije zanemariti: kakvu su odgovornost za stanje u bolnici imali oni koji su godinama sjedili u njezinu Upravnom vijeću?
Riječ je o ustanovi čiji je osnivač Grad Zagreb, kojim od svibnja 2021. upravlja Tomislav Tomašević i stranka Možemo. Grad u sedmeročlano Upravno vijeće imenuje četiri člana, što znači da njegovi predstavnici imaju većinu i odlučujući utjecaj na odluke tog tijela.
Upravo zato posebno je zanimljivo pratiti politički kontinuitet u Upravnom vijeću od 2021. godine. Među gradskim predstavnicima najprije je bio Gordan Bosanac, istaknuti član Možemo, a nakon njegova odlaska 2024. na njegovo mjesto dolazi Tomislav Domes, također jedan od suosnivača stranke.
Drugim riječima, Možemo se ne može predstavljati kao politički promatrač koji je tek naknadno doznao za probleme u gradskoj psihijatrijskoj ustanovi. Njegovi su ljudi bili dio upravljačke strukture, a Grad Zagreb imao je većinu u tijelu koje ima zakonom propisane upravljačke i nadzorne zadaće.
Mrsić pred kamerama pokušava objasniti da Upravno vijeće nije odgovorno
Predsjednik Upravnog vijeća Mirando Mrsić, bivši SDP-ov ministar rada i mirovinskoga sustava, nakon izbijanja afere javno je objašnjavao kako Upravno vijeće nadzire financijsko poslovanje, dok za zdravstveni dio rada odgovara Ministarstvo zdravstva.
Takvo objašnjenje, u najblaže rečeno, zahtijeva ozbiljno propitivanje.
Nitko ne tvrdi da predsjednik Upravnog vijeća osobno određuje medicinsko postupanje prema svakom pacijentu ili da članovi vijeća zamjenjuju liječnike i medicinske sestre. Za neposredno liječenje i stručni rad postoje odgovorne osobe i zdravstveni djelatnici. Međutim, jednako je pogrešno tvrditi da Upravno vijeće nema širu odgovornost za funkcioniranje ustanove.
Zakon o zdravstvenoj zaštiti u članku 84. jasno propisuje da Upravno vijeće donosi program rada i razvoja zdravstvene ustanove, nadzire njegovo izvršenje, donosi financijski plan i završni račun te najmanje jednom u tri mjeseca raspravlja i odlučuje o izvješćima ravnatelja. Prema članku 85., upravo Upravno vijeće imenuje i razrješuje ravnatelja zdravstvene ustanove.
Dakle, Upravno vijeće nije nikakav ukrasni odbor čija je jedina zadaća pregledavanje financijskih tablica.
Ako je sve bilo u redu, članovi vijeća mogu objasniti što su konkretno poduzimali kako bi se osiguralo kvalitetno funkcioniranje ustanove. Ako nije bilo u redu, javnost ima pravo znati jesu li bili upoznati s problemima, jesu li dobivali upozorenja i kako su na njih reagirali.
Mrsićevo pozivanje na ograničene ovlasti ne može biti zamjena za odgovore na ta pitanja.
Od Gordana Bosanca do Tomislava Domesa – politički kontinuitet od 2021.
Važno je podsjetiti kako je izgledala kadrovska politika Grada Zagreba u ovoj ustanovi.
Nakon dolaska Tomaševića na vlast 2021. godine, u Upravno vijeće Klinike imenovan je Gordan Bosanac, jedan od istaknutih članova Možemo, koji je poslije postao zastupnik u Europskom parlamentu.
Bosanac je u Vijeću bio do srpnja 2024. godine, kada ga gradonačelnik Tomašević razrješuje i na njegovo mjesto imenuje Tomislava Domesa.
Domes nije slučajan stranački kadar. Riječ je o jednom od suosnivača Možemo i gradskom zastupniku te čovjeku koji je u Upravno vijeće došao izravnom odlukom gradonačelnika.
Zato je potpuno legitimno pitati kakvu je odgovornost za nadzor ustanove tijekom svojeg mandata imao i što je poduzimao u vezi s njezinim funkcioniranjem.
Četvero od sedam članova dalo ostavke
Dana 13. studenoga 2026. četvero članova Upravnog vijeća koje imenuje Grad Zagreb podnijelo je neopozive ostavke. Riječ je o većini od ukupno sedam članova.
U ostavci su:
Mirando Mrsić – predsjednik Upravnog vijeća, liječnik i bivši SDP-ov ministar.
Zoran Madžarac – član Upravnog vijeća.
Kristina Jandrić – članica Upravnog vijeća.
Tomislav Domes – suosnivač Možemo, kojeg je Tomašević imenovao u srpnju 2024. godine.
Preostala tri člana, odnosno predstavnici države i zaposlenika ustanove, nisu podnijeli ostavke.
Ostavke su uslijedile dan nakon što je neopozivu ostavku podnijela ravnateljica Majda Grah, a u vrijeme kada se javnost suočava s teškim pitanjima o smrti pacijenta Kristiana Josipa Periša i nalazima zdravstvene inspekcije o propustima u postupanju.
Prije odlaska Upravno vijeće imenovalo je Lidiju Hrastić-Novak vršiteljicom dužnosti ravnateljice kako bi se osigurao nastavak rada Klinike.
Mrsić je svoju odluku o ostavci obrazlagao time da nije želio napustiti ustanovu bez osiguranog nastavka njezina funkcioniranja. No, ostaje pitanje zašto se o odgovornosti Upravnog vijeća govori tek kada je afera već izbila i kada je postalo jasno da je nužna promjena vodstva.
Željka Markić: Ne može se prihvatiti utjecaj, a odbaciti odgovornost
Na problem odgovornosti Upravnog vijeća upozorila je i dr. Željka Markić, koja je u svojoj Facebook objavi posebno prozvala Miranda Mrsića zbog pokušaja umanjivanja uloge tijela kojim je predsjedao.
Markić je istaknula:
„Mirando Mrsić objasnio je na dugoj konferenciji za medije kako 4 od 7 članova upravnog vijeća s njim na čelu koje je imenovao Možemo – nemaju nikakve ovlasti osim financijskog nadzora. To je izmišljotina. Pa upravo zato je i imenovan da bi u ime Možemo upravljao bolnicom.
Upravnom vijeću u kojem sjedi i jedan od osnivača Možemo bilo je od 2021. godine povjereno brinuti se za psihijatrijske bolesnike koji dolaze u tu bolnicu. Očito je da to nisu radili. I dobro je da su dali ostavke.”
Markić je posebno problematizirala činjenicu da je Mrsić prihvatio poziciju predsjednika Upravnog vijeća, uz utjecaj i financijsku naknadu koji dolaze s tom funkcijom, a sada javnosti objašnjava kako odgovornost za stanje u ustanovi nije bila njegova.
Upozorila je i da se ne smiju zanemariti ranije pritužbe pacijenata i njihovih obitelji te da najveći teret nefunkcioniranja sustava ponovno snose upravo obitelji psihijatrijskih bolesnika.


