Javor Novak: Projektirano rasulo
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 20 Veljača 2024 12:56
Među predsjednicima Amerike ne zna se koji je gori: aktualan, a dementan Biden ili bivši i možda budući, a svakako pomahnitali Trump. Do toga nije došlo slučajno, to je projektirano i željeno. Pogledajte samo američke, europske ili naše medije, krcati su Bidenom i Trumpom. Krcati su zapravo tračevima, a što se zbiva iza njih?
U toj situaciji koja godinama traje upravo je po tome jasno da neki drugi blok u SAD izvlači korist i vuče konce. A kako Amerika i špijunira Europu i pokušava kontrolirati cijeli svijet, jasno je da su profitne poluge u onim rukama koje su u sjeni. Tko zna koliko dugo takvo smućivanje javnosti zapravo već traje, svakako desetljećima, predsjednici su ginjole, ali stanje je opasnije nego ikada. Predsjednika se mjeri po izjavama i po odlukama, s njim se medijski polemizira, on ima protokole i primanja državnika… dok upravljači iz sjene nemaju nikakvih javnih odgovornosti. Oni rade isključivo u svoju korist, bez ograničenja.
Putinova „istina“
U intervjuu američkom novinaru T. Carlsonu Putin ispali laž do laži i ostane „ispravan“… pa kaže kako su kršenje međunarodnog prava i Povelje UN-a započeli Amerikanci bombardiranjem Beograda. SAD su „pustile duha iz boce“. Sve je dakle počelo krajem 90-ih. Pa kako mi to nismo znali?
Ne nije vojska SR Jugoslavije haračila po Kosovu. Ne, nisu Srbi i Crnogorci bombardirali i okupirali Hrvatsku od 1991. - duha iz boce pustili su Amerikanci. Ne, nisu i Srbija i Crna Gora prekršile međunarodno pravo i Povelju UN-a ratovanjem i uništavanjem međunarodno priznate Hrvatske. Za Putina krimen je bombardiranje Beograda, a Srbi su mu „osobito bliska nacija“ (…) „narod koji je propatio kroz generacije“. Ne, rata i okupacije nije bilo, Putin vidi samo posljedice. Sve je počelo (Srbi kažu) s „Olujom“, sve je počelo (Putin kaže) s bombardiranjem Beograda. Uzroka srbskim ratovima nema.
Kao i od Srbije i od majčice Rusije pobjegli su mnogi popljačkani i diskriminirani narodi, kako na Baltiku tako i na Kavkazu ali Putin se vraća u prošlost samo koliko se to njegovu imperijalizmu sviđa. Srbi su mu narod koji je patio kroz naraštaje. Ne nisu oni kraljevali Jugoslavijom pa titovali srboslavijom. Sedamdeset i dvije godine. Ne, nisu Srbi pljačkali i tlačili susjedne narode tako da od svih jugoslavenskih republika, ni jedna jedina nije željela ostati s njima. Crna Gora (kao potencijal za ruske vojne luke) još se nije do kraja otresla tog zagrljaja velikosrba, ali to je zato što je srpski narod žrtva. Ne, nisu oni ubijali Albance desetljećima, Srbi su žrtve oduvijek, a svi ostali valjda su cvali pod njima.
Krvavi napad na Kosovo, Sloveniju, Hrvatsku i BiH Putin opisuje ovako: „Kad su započeli događaji u Jugoslaviji“ (…) „Ja shvaćam da su bili složeni procesi, shvaćam.“ A da li shvaća tko ih je pokrenuo? Kako se zovu ti „događaji“, i ti „složeni procesi“?
naše projektirano rasulo
Mostovci dramatiziraju, možemovci vrište, a esdepeovci patetiziraju. Svima im se pjeni mržnja s usne ogradice. Tako bi se najkraće moglo opisati dosadašnju predizbornu kampanju nesuvisla tipa. Što više kokodaču ni svjesni nisu koliko svime daju šlagvort Izbavitelju. Grizu, a dodaju loptu. Jer na kraju, njegova je zadnja. Doduše ona je i prva. Prvu mu daju slugāni, a zadnju mu poklanja tzv. oporba. Tako već viđena nemoć ljevice, pokazana i sada u staro-novom procesu njihova amalgamiranja, traje. Tri su loša, za po' groša.
kontinuitet obrlaćenja
Kao pogonjeni albanskim svjećicama Vrhovni i Visoki kazneni sud iznenada su se probudili. Odjednom su nakon dugih medijskih plotuna jako ugroženih ljevičara, pronašli za svoga kolegu povredu sudačke etike. Družio se s Mamićem. Gdje su bili do sad još se ne zna. Izronili su sada, baš kad je ugroženima, nakon ispaljenih svih medijskih tanadi od sms-ova, a protiv suca Turudića, ponestalo streljiva.
Zanimljivo je ne i zgodno, da je prva optužnica protiv Mamića podignuta još prije osam godina, a istraga je naravno započeta još i prije. Ako se Turudić tada neetički družio, gdje su barem devet godina bili tako silno zabrinuti suci za etiku, za sudački kodeks? Ako je prije pet godina sudac Turudić prošao provjeru SOE, onda koja mu je to stvarna težina ozlijeđene etike, stavljena na teret danas? Zbog druženja od prije devet godina? A gdje su sve te godine bila sva druga tijela progona, tijela sigurnosti, svi ti čelnici, uključujući i tadašnjeg predsjednika SDP-a Milanovića? Svi su šutjeli kao zaliveni.
Nadalje, mediji u hrvatskoj slabo prenose jednu tvrdnju onih inozemnih: postoji „bliskost Zdravka Mamića i pojedinih zagrebačkih sudaca“. Dakle plural! Kako to da za te druge suce, nije postojala i dan danas ne postoji povrijeđena etika? Kako to da za njih ne znamo? Ako je riječ o povredi sudačke etike, onda ona valjda vrijedi za sve suce na kojem god položaju radili. Konačno, zašto je slučajno Mamićevo suđenje izmješteno iz Zagreba u Osijek?
Sada su valjda još na redu paparazzi, zadnji ešalon paradnih gramzivaca, da se bace na sudca Turudića foto-objektivom, zadiranjem u njegovu intimu, praćenjem supruge, djece, potezanjem profesora ili susjeda za nekompetentne jezike, jer Turudić svakako mora pasti. Para-SOA ruje. Buna ne, ali hajka traje!
Sama činjenica koliko se lijeva falanga duboko našla ugroženom od imenovanja suca Turudića najviše govori o tome koliko putra imaju na glavi. Da putra. Boje se spisā iz ladica, a koje su Mladen Bajić i Zlata Hrvoj Šipek marljivo preskakivali arhivirajući ih za 22-go stoljeće.
Pri kraju ove teme toplo preporučam odličan članak Višnje Starešine objavljen na Lideru i Narodu te na Dragovoljcu:
https://dragovoljac.com/index.php/politika-i-drustvo/38372-pred-turudicem-je-neizvjestan-put-preprijecen-balvanima
istina je gorka
Treba pošteno reći i slijedeće: predsjednik je Vlade na sajmu u Virovitici odgovarao na pitanja novinara. Odgovori su mu bili vrlo uvjerljivi, ulazio je kronološki u brojne tekuće probleme i davao cjelovite odgovore. Kasnije su ih sjeckajući, televizije razvodnjavale. Ali u integralnom obraćanju, opoziciji je argumentirano pokazivao svo njihovo protuhrvatstvo (glasovanje o hrvatskom jeziku), njihovo post festum krivotvorenje (izlaženje nakon devet godina s optužbama protiv suca Turudića) te ukazivao na politikantstvo i muljanje bijesnih radikala lijeve oporbe. Jer ona fanatično želi samo jedno, doći na vlast, domoći se kase. Bez obzira na argumente, bez obzira na činjenice. I to je predsjednik Vlade s lakoćom razotkrivao, apsolvirao i (od)bacio ad acta.
anacionalna internacionala na sendvičima
Na Markovu trgu u subotu vrištala je skupina komunističkih nostalgičara. Po okolnim ulicama stajali su izletnici za sunčanoga dana. Najviše su se vidjeli crveni transparenti i oni crveni s golim šakama, kao iz 1948. Još se ne zna kad će srp i čekić, ali doći će oni do njega samo nek' se još malo zapjene. Zvijezdu crvenjaču još ne bi, još ne će, možda im je passe, a svakako im se tijekom procesa kamufliranja ne uklapa. Za sada. Nek Putinov rat mine, Crvenog trga da im je.
Traljavi paragovornici na organiziranom predizbornom skupu najbjesniji su bili kad ne bi znali što reći pa bi šireći mržnju zamahivali šakom iznad glave. Inače ako ne znate, oni su bokci za demokraciju. Oni traže više marksističke slobode, tog posebno otrovnoga kljunaša. Točnije hoće vlast sada i hoće odmah odriješene ruke da svoje šake obruše na glave onih koji vole Hrvatsku. Umjesto da slave svjetske prvake, hrvatske vaterpoliste, da se ponose tim fantastičnim uspjehom, uspjehom među velikima i brojnijima: Italijom i Španjolskom, oni bi šaketali i srpali. Boljševički, pa što smeta?!
Bilo je tragikomično gledati koliko su se ti nazovi govornici upinjali, derali, glumatali nekakvu važnost, pjenili se… Kako su furije kriještale. Koji moždani fijasko. Opijala ih je masa, ali što se uopće imalo čuti? Ostala je to, najvećim dijelom, nemotivirana masa. U autobuse su se nakrcali svi kojima je do besplatnog izleta u Zagreb s plaćenim sendvičima i pićem, a bilo je i dnevnica. Stari je to Slobin recept iz svih krajeva Srbije. Prvomajski sindikalni izlet ove je godine uranio. Za N1 (krajem 2023.) SDP izjavljuje kako imaju 24.000 članica i članova. Možemo kaže da imaju čak 310 registriranih članova. Socijaldemokrati imaju do 4.100 članova, a HNS 30.000. Ili ukupno 58.400. A koliko ih je bilo na subotnjem skupu? Teško jedna desetina. Najmanje devet desetina članova nije se odazvalo skupu.
Rijetka je bila tek pokoja hrvatska zastava uz isprazno parolaško mitraljiranje militantne ljevice, neuvjerljivo skandiranje, pozivanje na skandiranje kad ga već nema spontanog, nesuvislo lamatanje glavom i rukama, sve što su loše imitirajući pokupili od svjetskih zvijezda rock 'n rolla, sve to sto puta već tako viđeno. I to je njihov maksimum. Posebno se purja koža kokošjeg vrata rumenila, a vratne žile iskakale onda kad je poruka bila najslabija, najnemaštovitija, kad nisu imali što više reći (čime se poderati) pa ih je nevidljiva slava šupila umišljajem u tikvu punu masne kose.
Grbin, Benčić, Mrak-Taritaš, Vidović, Ahmetović, Kekin, Pejović, Puljak, Raukar, Orešković… koliko ispraznog mlataranja jezikom. I onda još i politički patuljak, odiosus Beljak, vrijeđa (mrtvog) prvog predsjednika. To je njihov program? Izborni program? Ukloniti suca Turudića, Plenkovića… i sve koji nisu s njima, to je program za Hrvatsku? Pa Plenković je od svih njih duplo pametniji.
No njihovi demokrati, sljedbenici po ulicama pokazali su tko su: psovanjem, vrijeđanjem, prostačkim ponašanjem. Te video snimke objavio je saborski zastupnik Ivan Pernar i pokazao svu mržnju stranačkog članstva SDP-a. Srednji prst i od možemovaca. Njihova starija drugarica dere se i vrijeđa Pernara, čak ga i napada. I muški i ženski polutani, opetovano i ponosno iskazuju svoje vrijednosti srednjim prstom u kameru. Kultura i demokracija na djelu. Viču mu „mrš cigane, majmune, odvratni idiote“. Na pitanje podržava li Tomaševića, jedan od njih napada Pernara, a zatim i neuključenu drugu osobu - mladog snimatelja…
S takvim biračkim tijelom koje sramoti i sebe i Zagreb, osramoćeni gradonačelnik Tomašević k tome nije ni osjetio potrebu organizirati svečan doček svjetski zlatnim hrvatskim vaterpolistima na Trgu bana Josipa Jelačića.
snimanje skeniranog
Usnimljenog ministarstva, ministrica kulture Obuljen-Koržinek (HDZ) zaplela se u snimke pa ne zna odgovoriti na brojna usnimljena pitanja, o skeniranju zgrada, o broju snimljenih kvadrata, o snimci skenirane snimke pa ju troškovno snima čak i Ured europskog javnog tužitelja (EPPO). Eto tako, više nego lijepo. A dio te ekipice geo-snimača već je svoje odglisirao. Prevezla ih Hrvatska policija. Na skeniranje u vrlo malo kvadrata.
„Ako je netko takvu situaciju iskoristio, onda će i odgovarati“ - potvrđuje ministrica kako ne zna (ni u ovako krupnim stvarima) što joj se sve u ministarstvu događa. Ne će to dapače ni ubuduće znati, jer je izuzeta, odnijeta, zaplijenjena dokumentacija Ministarstva, bit će zajedno i s računalima. Kako onda još uopće radi, što još uopće može raditi to blokirano Ministarstvo? Snimati selfije?
a meni ništa?
Prošlog je tjedna nagrađena i sve čestitke idu gospođi Ivani Petrović čiji nas tv-pregledi, analize, izvještavanja i komentari vraćaju optimizmu i vjeri u novinarstvo. Čestitam joj kao i svi drugi i želim joj još mnogo ovako kvalitetna rada. A onda bum, pade niotkuda svinjsko vrijeđanje. Tko, čemu, zašto, hipertenzije radi? Velimir Visković jedini zna. Toliko zavisti, srdžbe, uzaludnog bijesa. Čini se nagradu je očekivao on, a ona mu je preotela! Ukusi su naravno različiti i svatko ima pravo na svoje mišljenje, ali, ali… u svečanom trenutku ići s takvim rigajućim neprijateljstvom? Gđi. Ivani naravno ne treba odvjetnik, odlično je i odmah poklopila mrzitelja. Tvorac nepotrebnih, a odurnih skandala možda bi nas trebao zabrinuti jer izostaje pomoć. U njegovoj slijedećoj „roli“ očekujem ga kako stoji na sredini nekog trga, urla i svim prolaznicama psuje majku. A zatim se osvrće i sopće, sav crven i zadihan. Baš kao i uvijek.
Javor Novak
