Javor Novak: Najsvečanije obilježena stogodišnjica rođenja
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 26 Studeni 2024 13:00
Prošli je petak 22. studenoga u Novoj Vesi 45 u Zagrebu otkrivena spomen ploča Matice hrvatske i obitelji Novak hrvatskom književniku Slobodanu Novaku, akademiku HAZU. Ploču je uz prigodni vrlo nadahnuti govor otkrila podpredsjednica Matice hrvatske akademkinja Dubravka Oraić-Tolić (četvrta s desna).
Nazočio je i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt (treći s desna) te predstavnice Grada i Ministarstva kulture RH.
Odmah nakon toga održan je i skup u Matici hrvatskoj koji je organizirala i vodila dr. sc. Cvijeta Pavlović (druga s desna). Otkrivanjem ploče s portretom u brončanom medaljonu te skupom u Matici stavljena je točka na i brojnim obilježavanjima ove stogodišnjice u čak tri hrvatska grada.
U Splitu je održan skup ali još nije podignuta ploča na rodnoj kući Slobodana Novaka. Sve dozvole su odavno realizirane ali odbor za postavljanje ploče još se nije sastao. Već godina dana! Na Rabu je knjižnica na Gornjoj ulici preimenovana u knjižnicu Slobodana Novaka, Rab. Održan je i petodnevni skup te je na sam nadnevak stogodišnjice, na rođendan, podignuta i druga ploča: na kući u kojoj je otac ljetovao i ponekad pisao. U Zagrebu je održan dvodnevni skup u Teatru &TD s prigodnom izložbom, izvedbom monodrame glumice Maruške Aras „Školjka šumi“ te okruglim stolom suvremenika i gledatelja predstave „Mirisi“. Tom prigodom akademik Boris Senker govorio je o djelu Slobodana Novaka ali i o izložbi koju je pripremio zajedno sa arhitektom Rankom Novakom (šesti s desna). U Zagorju su iz arhive izvadili i fotokopirali i uvećali kritike legendarne kritičarke Večernjeg lista Marije Grgičević o predstavi „Mirisi zlato i tamjan“ iz 1974. Isto tako pronašli su i kopirali i uvećali fotografije isto tako legendarne majstorice fotografije Marije Braut koja je sjajno snimila svojedobnu predstavu u Teatru&TD.
Režiser Miro Međimorec govorio je o svojoj predstavi „Školjka šumi“ kao i o svojem istoimenom filmu, a sve po noveli Slobodana Novaka. Glumac Andrija Tunjić govorio je o svojoj svojedobnoj monodrami „Riba Jonina“ po noveli Slobodana Novaka ali i o duhovitim susretima koje je doživio s auktorom.Cijeli studeni mjesec na Hrvatskome radiju 3 i na Hrvatskom radiju 1., u Dramskom programu bit će emitirane radio drame Slobodana Novaka.
Ovdje treba naglasiti da su to sve događaji koja je inicirala obitelj, velikim dijelom moj brat Ranko koji je uostalom i zamislio i nacrtao spomen ploču u Zagrebu. Ali, oni koji su samoinicijativno organizirali trodnevni skup u travnju su profesorice i profesori s Filozofskog fakulteta, Odjela za kroatistiku. Velikim marom ali i stručnošću taj znanstveni skup pod očevim naslovom „Dalje treba misliti“ s preko 20 izlaganja, organizirala je docentica profesorica doktorica znanosti Ivana Drenjančević. Do kraja tekuće godine profesorica će izdati i zbornik s tog znanstvenog skupa uključivo sa svim održanim stručnimizlaganjima. Zatim je doktorica znanosti, kroatistica Andrea Milanko,objavila i zasebnu knjigu istoimenog naslova „Dalje treba misliti - pripovjedna proza Slobodana Novaka“.
Isto tako samoinicijativno, urednica na Hrvatskoj televiziji gospođa Karolina Lisak Vidović posvetila je cijelu svoju uhodanu višegodišnju emisiju „Što je klasik“ Slobodanu Novaku. U emisiji smoprvo gostovali moj brat Ranko i ja,a zatim i docentica Drenjančević. Dok smo mi govorili o relativno privatnim uspomenama na oca, docentica Drenjančević dala je iznimno potkovanu i vrlo zanimljivustručnu analizu ukupnog djela književnika Slobodana Novaka.Bilo je tu još i članaka u „Vijencu“ i u „Večernjem listu“, a bit će ih još i u „Forumu“. Također samoinicijativno i Književni krug Split organizirao je i održao važan skup.
Prigodnim govorima pri otkrivanju spomen ploče u Novoj Vesi te izlaganjima u Maticizavršena je godina u kojoj smo obilježavali stogodišnjicu rođenja hrvatskog književnika Slobodana Novaka, akademika HAZU. No to još nije sve!
Zalaganjem Ranka Novaka Hrvatske pošte slijedeće će godine tiskati marku s likom Slobodana Novaka portret kojega je već nacrtan. Predali smo zahtjev i za imenovanjem ulice Slobodana Novaka u Zagrebu ali sadašnji (ideološki!) odbor za imenovanja…
Na moju ideju očekujemo kako će se ponovno režirati i postaviti kultna predstava „Mirisi zlato i tamjan“. Ona je svojedobno izvedena u Teatru&TD i to čak više od 300 puta, a tijekom 20 godina. Kao takva ušla je u povijest hrvatskoga kazališta. Pregovori s Dramskim kazalištem Gavella su okončani, a mojim prijateljskim razgovorom, konzultacijom s velikom glumicom Anjom Šovagović, određen je vrlo poznati filmski redatelj, a on je onda izabrao europski nagrađivanog hrvatskog dramaturga. Neka te dvije ključne osobe za sada ostanu neimenovane dok ne započnu probe 2025., a predstava ne bude postavljena na kazališne daske slijedeće ili 2026. godine.
Eto za nasljednike, braću Novake, bila je ovo vrlo naporna godina s mnogo putovanja, još više dogovora, mailova, telefonskih i osobnih razgovora. Iznimno smo zadovoljni likovnim rješenjem medaljona na spomen ploči u Zagrebu, kao i ručnim klesarskim radom majstora iz Samobora. Vrlo smo naravno zadovoljni i sa sve tri ploče podignute u Rabu i u Zagrebu.Mnogi odjeci, a koje smo mogli čuti, svi su iznimno pozitivni.
Srdačno zahvaljujemo Matici hrvatskoj, posebice predsjedniku Miri Gavranu akademiku, Filozofskom fakultetu u Zagrebu posebice docentici prof. dr. sc. Ivani Drenjančević te prof. dr. sc. Cvijeti Pavlović, HTV-eu, posebice gđi. Karolini Lisak Vidović, Gradu Splitu, posebice dr. sc. Ivanu Boškoviću na skupu Književnoga kruga Split, Gradu Rabu, posebice gradonačelniku Nikoli Grguriću i ravnateljici knjižnice dipl. knjižničarkiLidiji Domijan Šipovac, Teatru&TD-u, portalu dragovoljac.com, portalu Hrvatskog kulturnog vijeća i svima uključenima koji su na iznimno visokoj razini i posebice dostojno obilježili ovo važnu stogodišnjicu. Također zahvaljujemo i Dramskom kazalištu Gavella na do sada uloženom trudu, kao i Hrvatskoj pošti. S nekim drugim i drugačijim Odborom za imenovanje ulica u Gradu Zagrebu nadamo se da će i hrvatski književnik Slobodan Novak, akademik HAZU jednog lijepoga dana, negdje u Zagrebu, dobiti i svoju ulicu.
No naša posebna zahvala ide predsjedniku Matice hrvatske akademiku Miri Gavranu koji je na moj prvi poziv, na samome početku naših aktivnosti, čim je čuo kako pripremamo podići spomen ploču ocu u Novoj Vesi, odmah kazao: „Podržavam. Idemo zajedno.“ I time nam je dao ne samo financijski poticaj koji je eto završio ovako: obilježavanjima u tri grada na pet skupova, u jednoj tv emisiji i u nekoliko drama Dramskog programa Hrvatskoga radija te s poštanskom markom, znanstvenim zbornicima i nadamo se novom kazališnom predstavom „Mirisi zlato i tamjan“.
Mnogokad tijekom ove intenzivne godine brat i ja bili bismo zapeli pred nekim teškim odlukama i često smo se tada pitali: „A što bi na sve ovo kazao naš otac?“. I obojica smo to već znali i u glas bi tada kazali: naš otac bi samo kazao – „Ma puustii.“ Ali eto mi ni nakon osam godina po njegovoj smrti nismo pustili i toliki ljudi nisu pustili i nismo, nisu ga zaboravili. Kako nam je kazao profesor i prevoditelj tatinih djela iz njemačke Tihomir Glowatzky: „On je to zaslužio.“
Javor Novak
