Javor Novak: Izbori
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 03 Lipanj 2025 12:55
U najkraćem: rezultati u glavnome gradu dovest će do brojnih novih ideoloških svinjarija sekte Možemo. No donekle, drago mi je za Vukovar i Rijeku. Sjetimo se dugogodišnjeg zastupnika u Gradskoj skupštini Grada Zagreba g. Tomislava Jelića koji je izponabrojio sve „nevladine“ organizacije i iznose koliko im je platio Tomašević - to su milijuni eura. Tako se kupuju izbori.
Sjetimo se da je dodao kako se glasnogovornik Plenkovićeve Vlade Marko Milić na dnevnoj razini čuje se Možemovcima. Na isplatama „nevladinim“ udrugama dobio je novi mandat Tomašević, na isplatama „nevladinim“ udrugama dobio je mandat i Plenković.
koga to sve prokazuje Srpsko narodno vijeće?
Nekakav „SNV Bulletin # 26.“ za godinu 2024., a pokušavajući obraniti radikalne srbske „Novosti“, proziva cijeli niz hrvatskih kolumnista, voditelja, novinara, intelektualaca, portala pa čak i vladajućih političara. Očito, mnogo toga Srpskom narodnom vijeću ne valja, nije u redu u Hrvatskoj, a izgleda nije to njima niti slika demokracije. Krimen koji oni svima stavljaju na teret je zastrašujući i podsjeća na tiskan strjeljački vod. Optuženi su (bez prava na obranu) za „historijski revizionizam, govor mržnje i nasilje nad Srbima u 2024.“ Zamislite, ma ima li od ove optužnice što teže?
Srećom svi prozvani valjda su pozvani zato da nakon ovakve optužbe i pisano dobivene opomene (pred isključenje) shvate drugarsku kritiku i promijene svoje stajalište. Jer tako propisuju SNV „Novosti“, koje su uvijek u pravu i na pravoj partijskoj velikosrbskoj liniji? S toga naravno SNV s pravom očekuje da se njihove stare ploče iz tzv. „Novosti“, a koje već u drugom stoljeću trube, ubuduće ne kritiziraju, već da se što šire i jače javno hvale. „Druga spasiti - pojavu osuditi“. Za prvi dio baš i nisam siguran, kad su stajališta iz „Novosti“ u pitanju. Izdavač i urednik ovog hrvatsko – engleskog izdanja su dva blizanca Miloševića: izdavač je Boris Milošević, a urednik Saša Milošević, dok je auktor Vinko Korotaj Drača. Sve je objavljeno uz podršku „Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina VRH“ te bi i njih bilo poželjno priupitati za ovakvu javno tiskanu prozivku. Tim prije što je ovo SNV-ovo, čak 26. izdanje. Naravno: tiskano vašim novcem.
Zgodno je i kako se auktor i uredništvo pokušavaju izvući od pravne odgovornosti pa u uvodu kažu: „Bilten ne predstavlja pravni dokument i činjenica da je neki od postupaka u ovom biltenu istaknut kao govor mržnje ne znači njegovu pravnu kvalifikaciju. On također ne predstavlja ni znanstvenu analizu javnog diskursa u Hrvatskoj u prethodnoj godini, već služi informiranju javnosti o događajima koji su problematični iz manjinske perspektive. Primjeri u ovom biltenu izvučeni su iz baze podataka od preko 700 dokumentiranih slučajeva“.
Zgodno je i kad (napokon) tvrde: „Svaka je znanost podložna reviziji svojih zaključaka, pa tako i povijest“. Dobro jutro! Još je zgodnije kako sami sebi upadaju u riječ kada kažu: „Zaključak koji se nameće iz ovih podataka jest upravo da je nasilje (nasilje nije pravna kategorija? – op. J.N.) prema ranjivim skupinama strukturalno i podsticano (tako organizirano nasilje nije kazneno djelo? – op. J.N.), a ne spontan izraz nečijeg sentimenta“. Zatim govoreći o govoru mržnje, zapravo otvoreno i prijete kad pišu o zapaljivosti istog: „Utjecaj zapaljivog političkog diskursa na direktne činove nasilja prepoznali su i međunarodni sudovi za ratne zločine poput Međunarodnog krivičnog ratnog suda za Ruandu, koji je 2000. godine Ferdinanda Nahimanu i Jean-Bosca Barayagwizu, urednike medija koji su prenosili govor mržnje, osudio na dugogodišnje zatvorske kazne zbog sudjelovanja u genocidu“.
Pogledajmo zato tko je sve (ne-pravno?) stigmatiziran na ovoj najnovijoj listi Srbskog narodnog vijeća, listi za odstrel. To su: Domovinski pokret (daleko najviše puta optuživan), portal Narod.hr (4x), Hrvatski tjednik (25x), tv emisija Bujica (11x), Most (4x), Karolina Vidović Krišto, Stipo Mlinarić Ćipe (11x), Josip Begonja (HDZ), Ivan Penava (2x), Dražen Keleminec, dr. Josip Jurčević (5x), Miro Bulj (10x), Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti), Mato Franković (2x), dr. Branka Lozo (6x)(Domino), književnik Davor Velnić, književnica Tanja Belobrajdić (2x), portal Direktno.hr (7x), portal Dnevno.hr (3x), Jutarnji list (2x), portal Indeks.hr (2x), Zvonimir Hodak (2x), Ante Đapić (2x), Maxportal, general Željko Glasnović (4x), akademik Kuzma Kovačić, Velimir Bujanec (10x), dr. Slobodan Prosperov Novak (5x), Mario Radić (2x), Tihomir Dujmović (5x), dr. Stephen Bartulica (2x), Podcast Velebit, dr. Željko Holjevac, ravnatelj Pilar instituta, portal Hrvatskoga kulturnog vijeća (2x), portal Kamenjar, portal Dragovoljac.com, Gordan Malić (3x), Marko Jurič, Tomislav Karamarko, dr. Tomislav Jonjić (3x), general Mirko Norac, Andro Krstulović Opara, Marko Perković Thompson, dr. Marija Selak Raspudić, Jakov Sedlar (2x), Tomo Duić, Emilio Bungur, general Rahim Ademi, ministar Ivan Anušić, bojnik Zdravko Čipčić, predsjednica Udruge zagrebačkih branitelja Vukovara Zorica Gregurić, Davor Dretar (Domino), dr. Nino Raspudić, general i ministar Tomo Medved, Andrej Plenković (2x), Josip Đakić (HVIDRA, HDZ), Marin Miletić (2x)(Most), Ivica Marijačić (9x), Marcel Holjevac (3x), Mirjana Kasapović (2x), 7 dnevno (2x), U ime obitelji (3x), dr. Željka Markić, Vigilare, dr. Vlatka Vukelić (3x)(Hrvatski studiji), Ivo Lovrić (Narod.hr), Hrvoje Hitrec, I. (Ivan) Bekavac, dr. Ante Nazor (4x), portal Ravnododna.hr, Branko Dukić (2x), gradonačelnik Zadra, Josip Jović, Andrea Černivec, Josip Čelan (2x), Željana Zovko (2x), euro zastupnica HDZ, dr. Vladimir Geiger (4x) povjesničar, Vlada RH, Pavle Vranjican, speleolog, Mladen Koić (2x) i Nikola Banić (4x) inženjeri računarstva, dr. Blanka Matković (3x), povjesničarka, dr. Neven Budak, Ivica Kukavica (4x)(Domovinski pokret), Igor Vukić (5x), povjesničar, kojeg SNV naziva još i Ivan Vukić (!), Press klub Tihomira Dujmovića, Višnja Starešina, Slobodna Dalmacija, Marko Skejo, zapovjednik IX. Bojne HOS-a, Mate Knezović (4x), te na kraju: udruga Grozd.
Eto koliko je Srbsko narodno vijeće ne samo tankoćutno i osjetljivo nego koliko nas detaljno snima i svima stavlja recke pa makar netko izrekao i tek neku sitnicu. Eto treba znati i to, za neka dublja istraživanja ovog „Bulletina“, kako sa svakim od navedenih proskribiranih ljudi i s njihovim stajalištima SNV i auktor Vinko Korotaj Drača samovoljno i jednostrano polemiziraju. Izgleda su oni stručnjaci i za svako od područja kojim se bave svi označeni ljudi s popisa. Toliko o „istini i utemeljenosti“ stajališta SNV-ea.
Isto tako tipično bizantinski SNV i auktor V. K. Drača navode mrzilačke grafite, poruke, nasilja nad Srbima i pravoslavnom imovinom (ne odobravam), ali nigdje ne ćete čuti zašto prevladava takvo raspoloženje? Je li to možda zbog agresije velikosrbijanskih-četnika na Hrvatsku? Je li to zbog 16.000 poginulih hrvatskih vitezova branitelja i civila? Je li to zbog 402 ubijenih djevojčica i dječaka u Hrvatskom obrambenom ratu? Je li to zbog toga što je samo na području današnje Đakovačko-osječke nadbiskupije teško oštećeno ili do temelja razoreno 57 župnih crkava i 11 kapelica? Je li to zato što su skrivene jame u koje je bacano više od 3.000 hrvatskih branitelja, staraca, žena i djece, a još se po raznim smetlištima (Petrovačka dola) i ispod sloja smeća dubokog čak17 metara, traga za 1.746 pobijenih hrvatskih ljudi?
Je li to zato što Srbi i dan danas šute i čak ni anonimno ne žele otkriti gdje su jame u koje su pobacani njihovi prvi susjedi Hrvati? Je li takvom stanju u državi, a koje SNV želi prikazati kao ničim izazvanim, razlog taj što Srbi ni Srbija ne žele priznati da su izvršili agresiju na Hrvatsku i da su počinili na tisuće najtežih zločina? Je li stanje možda takvo zato što od Srba još nismo čuli ni riječi isprike? Eto, samo toliko toga SNV „ne vidi“ i „ne zna“. I čudom se čudi zašto ima toliko grafitija. Da stvarno, zašto?
Na kraju, s obzirom da SNV ima tradiciju dugu kroz 26 dvojezičnih izdanja svoga biltena i da uredno fotografira sve protusrbske grafite, čime ti ugroženi Srbi mogu dokazati da sami nisu našarali neke od tih grafitija kako bi ih onda uslikali kao „dokaz“ trajnog hrvatskog ustašluka? Kako bi nas imali čime napadati i stigmatizirati baš kao što to već 80 godina isto tako rade zloporabljajući žrtve Jasenovca (1941.-1949.). Sjetimo se i mučnog višemjesečnog granatiranja Dubrovnika s mora, iz zraka i s kopna, kada je beogradska Radio-televizija Srbije uporno objavljivala kako to „ustaše pale gume“.
SNV i auktor V. K. Drača vole se u ovom biltenu pozivati na sudske presude koje im idu u korist ali kad je riječ o presudama protiv njih tada plaču: „Ni u 2024. godini nisu okončani svi sudski postupci protiv Tamare Opačić, tadašnje autorice Biltena Srpskog narodnog vijeća i novinarke tjednika Novosti, te Saše Miloševića, urednika te publikacije i generalnog sekretara SNV-a, koje su još u jesen 2018.“ podnijela desetorica stigmatiziranih ljudi. Stvarno zašto su svi oni ustali tužbama?
SNV i auktor Vinko Korotaj Drača konačno su i duhoviti kada pišu: „…ovaj je Bilten odlično štivo, kako za istraživače manjinskih identiteta, tako i za svakoga građanina koji s pomoću njega može osvijestiti trenutak u kojemu živi.“
Eto toliko ljudi i portala i novina Srpsko narodno vijeće ove godine prokazuje. Kao neka suvremena OZNA. Ni da bi sagledalo samo sebe pa reklo: pa treba se zamisliti, kad toliko ljudi misli tako o nama valjda s nama nešto nije u redu. Ima naime jedna sasvim prigodna poslovica koja kaže: Kad ti jedan čovjek kaže da si magarac, opali ga nogom u stražnjicu. Kad ti drugi čovjek kaže da si magarac pošalji ga u PM. Ali kad ti treći čovjek kaže da si magarac – odi pa si kupi sedlo!
gdje ih najviše boli
Mađarska vlada nakon što je 2018. protjerala Sorosa, sprema se regulirati i „poslovanje“ nevladinih organizacija. Prema prijedlogu novog „Orbanovog“ zakona nevladine organizacije financirane iz inozemstva, logično je da se smatraju rizikom za suverenitet Mađarske. Netko izvan države izvodi operaciju miješanja u unutarnje stvari suverene države, a sve pod krinkom slobode i demokracije. Europska komisija čak ne priznaje ni odluke mađarskoga parlamenta. No, pametne su države odavno već zabranile ne samo plaćanje nečije izborne kampanje iz inozemstva, nego i kupovinu glavnih medija. U mađarskom slučaju Europska komisija hitro je i oštro zaprijetila uvođenjem sankcija Mađarskoj ukoliko vlada donese taj zakon. Tu ih najviše boli. Ne će više moći bušiti tu nacionalnu državu, vršljati nekontrolirano, a onako kako to nekakvoj europskoj (nad)Komisiji odgovara.
Prijedlog zakona o kontroli NGO/NVO mađarskom je parlamentu podnijela Orbanova stranka Fidesz, što Komisija drži ozbiljnim kršenjem prava EU-a te poziva na njegovo žurno povlačenje iz procesa izglasavanja. Kako se očekuje da će zakon ipak biti prihvaćen u mađarskom parlamentu, Ursula von der Leyen već prijeti poduzimanjem potrebnih mjera, a kazne mogu biti visoke! Početno ona šalje te (uzaludne) financ-ucjene na koje se Orban ionako do sad nije obazirao.
Mađarski konzervativni krugovi podržavaju „Orbanov“ zakon jer je nužan za očuvanje identiteta i suvereniteta. Prema njemu, upravo se nevladine organizacije financirane iz inozemstva, smatraju rizikom. Mađarska zato prijedlogom zakona traži da famozni NGO može primati potporu iz inozemstva ali samo uz odobrenje domaće porezne uprave. Zašto to predstavlja problem? To je problem, i zato puše Europska komisija, što su oni svjesni da time gube svoju polugu nepripadne moći. Naime, ukoliko se pojedina organizacija proglasi rizikom po suverenitet i sigurnost Mađarske ona može biti oglobljena visokom kaznom, raspuštena i zabranjena. I upravo je to brana i zaštita demokracije od moćnih tuđinskih i nenarodnih utjecaja.
Naravno brzo su osim EK, uskuhali i prosvjedi mnogih inkasatora inozemne pomoći, ljevičarskih organizacija. Njihovi tutori tako bi postali poznati, cifre potpore postale bi javne, ali nadzora se ne boji nitko tko radi pošteno. NGO su te koje ne žele uvođenje reda te kontrolu onih organizacija koje odobravaju masovne migracije, koje šire ideje LGTBQ zajednice i ostalih liberalnih udruga, ideje suprotne tradicionalnim Mađarskim nacionalnim vrijednostima. Posebno se tu ističe neželjeno djelovanje Sorosa koji iako je istjeran iz države može upravo preko NGO činiti što je činio i prije - sve što hoće. Prirodno, mađarska vlada tim zakonom želi zaštititi demokraciju od stranog ideološkog utjecaja, kako piše narod.hr: „koji pokušava oblikovati društvo mimo volje građana“. Posebno je šokovito i znakovito što Europska komisija, svojim prijetnjama, ide čak i nasuprot mađarskoga parlamenta!
Odavno je očito kako famozne nevladine organizacije predstavljaju otvoren uhodan sustav rušenja pojedinog političkog sustava iako je on višestranački, parlamentaran, demokratski. Te u suštini strane organizacije ne mogu osnovati političku stranku financiranu iz inozemstva, ne mogu svoje pojedince plaćene izvana kandidirati na izborima, pa onda djeluju kao nevladine, tobože neovisne slobodarske udruge. U stvari to su i te kako ovisne i vladine agencije, prave parapolitičke snage. Samo što njihove vlade nisu u Mađarskoj ili Hrvatskoj, niti su vezane uz bilo koju državu, to su „vlade“ u stranim centrima moći. One šire strane interese jednoga sloja ljudi, kako vidimo s Rumunjskom i sada s Mađarskom te su često suprotne onim narodnima.
Možda je tu stvarno riječ o gušenju sloboda, kako pjevaju ljevičari čiji će se džepovi isprazniti (i to je jedino što njih brine) ali riječ je o nezakonitim slobodama, protuparlamentarnim slobodama, paraslobodama. Uvođenjem kontrola jasno je, one nisu nikakve neslobode već obično uvođenje poreznog reda. Orbanov zakon ne uvodi diktaturu već on ruši onu koju želi nametnuti Europska komisija i Ursula von der Leyen.
Jasno da i Hrvatska treba takav zakon, ali mi nemamo vladajuće političare koji bi se borili za svoje nacionalne interese kao što se to bori Orban. Mi ne samo da NGO toleriramo nego ih i financiramo, mi se u Zagrebu srdačno slikamo sa Sorosevim sinekom. Uvijek je problem s onim ljudima koji su se kao Soros obogatili u ekonomskim poslovima, a onda su tu veliku moć poželjeli pretvoriti u jak politički utjecaj – u prekrajanje svijeta po svojoj mjeri. Grade se slobodarima, a niti priznaju niti poštuju tuđe pravo. U Rumunjskoj izborno, a u Mađarskoj parlamentarno pravo. I još se time hvale.
Sjetimo se samo što su radile nevladine organizacije s napadima na Hrvatski obrambeni rat. Na hrvatske branitelje i na naše uhićene generale, ali su morale ušutjeti kad smo oslobođeni krivnje, kad se rasvijetlilo da barataju s lažnim optužbama i proizvedenim činjenicama. No svojim napadima suprotno hrvatskome narodu ubrzo su nastavile kroz druge teme. Primjerice kroz slavljenje šugoslavije, slavljenje partizanije, kroz podršku beogradskim studentima s kojima mi niti imamo niti bismo išta trebali imati. Samo maloj djeci nije jasno da te udruge otvoreno djeluju kontra hrvatskoj državi i njezinim konstruktivno nacionalnim interesima.
Nadam se da nismo zaboravili da se 90-ih godina jedan predsjednik HAZU-a (!) javno pohvalio kako je normalno da se u suradnji sa Sorosem novac pojedincima i udrugama dijeli ispod stola. Eto tako oni posluju, zato se boje ikakve kontrole, zato je uvođenje nadzora „ozbiljno kršenje“ nepostojećeg zakona. Zato se Ursulica diže na stražnje noge, jer što će tata Soros reći?
Koja je razlika između agenta i člana Nevladine organizacije? Mala. Obojica su strano tijelo i obojica manipuliraju informacijama: jedan je posebno odškolovan vaditi važne podatke iz zemlje u kojoj privremeno radi i slati ih van, a drugi, slabije školovan, usađuje naputke/informacije već kako mu je naređeno. Nije mu potrebna neka posebna škola, važno je da sluša gazdu i uporno i drsko dezinformira.
Nitko se nema pravo miješati u unutarnje stvari bilo koje EU države. Državama vladaju izabrane vlade, a ne nikakve neizabrane EU komisije. I još k tome sablasna Komisija želi vladati temeljem pukog svojeg mišljenja ili tek procjene. Suprotno odlukama jedinog nadležnog - nacionalnog parlamenta. To nije diktatura? Da smo pametni i odani našim vrijednostima i slobodi i demokraciji, kao što već četvrt stoljeća nismo, odavno bismo već protjerali i Sorosa i njegove epigone i plaćenike. Ključ u bravu pa neka se NGO nameću nekom drugom, negdje drugdje.
ne jedan – četiri
"Više nema ograničenja dometa oružja koje je isporučeno Ukrajini: ni od Britanaca, ni od Francuza, ni od nas, a ni od Amerikanaca", rekao je nov njemački kancelar Friedrich Merz. I to su za medije „fantastične vijesti za obranu Ukrajine“. Ne znam koji je od ove četvorice idiota zaključio kako će to makar usporiti, da ne kažem zaustaviti rat? Mogu zamisliti da je prekooceanskom SAD-u svejedno, pa i otočnoj Britaniji, ali jednoj Njemačkoj i Francuskoj? Slijedeći mudar korak valjda je još jedna eskalacija: taktičko nuklearni rat, kako bi ga se zaustavilo?? I opet je stari Einstein imao pravo: „Ne znam za Treći svjetski rat, ali Četvrti će se voditi lukom i strijelom.“ Naravno između rijetkih preživjelih…
ne samo narod.hr već i Google
Dokle to ide! Ne samo da se cenzurira kandidat za gradonačelnika i za Gradsku skupštinu dr. Tomislav Jonjić, nego se cenzurira i portal narod.hr ali čak i Google! Naime prvi je narod.hr objavio članak u kojem dr. Jonjić kanibalsko okupljanje na Savi, znano kao nekakvi krijesovi, izvrsno naziva „Titograd na Savi“. Htjedoh na portalu pročitati taj članak s Jonjićevim nazivom, no pojavila se objava: „404, nije pronađeno“. Tada sam kopirao taj naslov i upisao ga u Google i uspio pročitati taj odličan tekst. Ali javlja mi ugledna profesorica da ni to više nije moguće! I stvarno ponovio sam radnju na Googlu, ali tekst „Titograd na Savi“ netragom je nestao! U takvoj mi demokraciji živimo. Čak ni legitiman politički kandidat koji je nota bene ponovno ušao u Gradsku skupštinu i to s tri mjesta, nema tu elementarnu slobodu reći što misli o neandertalskom plesu uz logorsku vatru na savskom nasipu kod Trnja.
u avionu ili u balonu?
Cijeli mu se svijet smije: francuski predsjednik Macron popio je javni šamar od krhke ženice. Logično, pa bila mu je učiteljica, a on je (bio i ostao) njezino nestašno đače. Doma vjerojatno, njezinim kažiprstom poslan, kleči i na riži u kutu. Macron se pokušao iskoprcati ali bilo je jasno kako mu supruga, nakon pljuske, pri izlazu iz zrakoplova nije željela dati niti ruku. Naravno memovi nezaustavljivo lete, u njima je Macronova supruga u tom braku – muško. Eto neki tuku žene, a njega tuče žena. Što na to kažu hrvatske, po profesiji femicid ratnice?
Javor Novak