Otkrili smo bezbrojna anomalije i manipulacije na mrežnome popisu,a poseban su kuriozitet žrtva rođene nakon WW2
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 03 Svibanj 2023 18:05
Nakon što je Hrvatski tjednik 11. lipnja 2015. godine objavio istraživanje dr. Stjepana Razuma o 14.000 umnoženih žrtava s mrežnog popisa Javne ustanove Spomen-područje (JUSP) Jasenovac, potaknuti tim istraživanjem računalni stručnjaci Hrvoje Kalinić i Nikola Banić su 7. studenog 2015. također u Hrvatskom tjedniku objavili rezultate svog istraživanja
„Pouzdanost, popunjenost i samodosljednost 'Poimeničnog popisa žrtava KCL Jasenovac 1941.-1945.'" To je bio početak sustavnog računalnog istraživanja podataka s mrežnog jasenovačkog popisa koje je narednih godina nastavljeno u suradnji Nikole Banića i Mladena Koića.
Tijekom istraživanja mrežnog jasenovačkog popisa usporedbama raznih baza podataka utvrđeno je da se podatci navodnih žrtava učestalo mijenjaju, a brojne „jasenovačke žrtve" nalaze se na popisima stradalih na različitim mjestima smrti nevezano uz logore Jasenovac i Stara Gradiška. Štoviše, neke od „žrtava" su nedvojbeno bile žive nakon završetka Drugog svjetskog rata. Lažne žrtve uključuju i više poznatih osoba što je teško isključuje slučajnost kao uzrok takvih „pogrešaka" u popisu.
Statistička forenzika je pokazala razne anomalije naročito izražene kod godina rođenja navodnih žrtava s popisa koje nisu karakteristične za druge slične popise i često su znak ozbiljnih manipulacija podatcima. Poseban kuriozitet na mrežnom jasenovačkom popisu su„žrtve" rođene nakon Drugog svjetskog rata.
U propaloj komunističkoj Jugoslaviji službeni broj jasenovačkih žrtava je bio 700 tisuća. Nakon poraza Titove komunističke JNA i njihovih srpskih saveznika u agresiji na Hrvatsku 1990-ih krenulo se s redizajnom jasenovačkog mita. Taj „novi" jasenovački mit od oko 100 tisuća žrtava trebao je neko bar naizgled znanstveno opravdanje, a za to su iskorišteni Žerjavićevi izračuni ratnih gubitaka.
Radovi Vladimira Žerjavića se samo u detaljima razlikuju od sličnih izračuna pročetničkog emigranta Bogoljuba Kočovića objavljenih nekoliko godina ranije. Primjerice, Žerjavić je u odnosu na Kočovićev rad povećao broj srpskih žrtava, ali sveukupno se radi o istom redu veličine ukupnog broja žrtava iz Jugoslavije. Ukupan broj jugoslavenskih žrtava kod Kočovića i Žerjavića ne razlikuje se bitno od izračuna Ive Laha iz 1952. ili Myersa i Cambella iz američkog ureda za statistiku iz 1954. godine. Znači ukupan broj ratnih žrtava ostaje uglavnom isti od 1950-ih samo se rezultati po nacionalnosti mijenjaju u skladu s potrebama politike. Navedeni rezultati znatno odskaču, odnosno znatno su veći od izračuna demografskih gubitaka sveučilišta Princeton iz 1966. godine. I tako dok ukupan broj ratnih žrtava s područja Jugoslavije stagnira, broj žrtava na mrežnom popisu JUSP-a Jasenovac raste.
Nikola BANIĆ i Mladen KOIĆ
Hrvatski tjednik, 17. travnja 2023.
