Vjekoslav Krsnik: Aleksandar Vučić na skupštini UN-a laže, a Andrej Plenković ne govori istinu
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 26 Rujan 2022 13:03
Na ovogodišnjem redovnom zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku koje je bilo u znaku ruske agresije na Ukrajinu svoje istupe imali su s jedne strane predsjednik Republike Srbije i s druge strane predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.
I jedan i druge u svojim govorima osvrnuli su se svaki sa svoje vanjskopolitičke pozicije na najvažniju političku temu koja prijeti svjetskoj sigurnosti, jer je ruskom agresijom na Ukrajinu ozbiljno ugrožen međunarodni pravni poredak. Međutim i Aleksandar Vučić i Andrej Plenković u svojim govorima otkrili su slabosti svojih politika kako na vanjskopolitičkom tako i na untarnjepolitičkom planu.
Aleksandar Vučić je rusku agresiju n Ukrajinu koju je Beograd, za razliku od većine država samo suzdržano osudio, iskoristio da sa srbijanske pozicije upozna državnike iz cijeloga svijeta na poziciju Republike Srbije prema postojanju Republike Kosova kao praktički međunarodno priznate države, ali još uvijek nepotpuno prihvaćene u nekim međunarodnim organizacijama na čelu s Ujedinjenim narodima. To blokiraju neke zemlje na čelu sa Srbijom..Podvlaćeći da, Srbija podržava teritorijalni integritet svih država članica UN-a, uključujući i teritorijalni integiret Ukrajine srbijanski predsjednik je međutim upozorio da su mnogi govornici ustvrdili da je ruska agresija na Ukrajinu prvi sukob na tlu Europe od Drugog svjetskog rata, dodavši "da je istina da je prvi put narušen integritet jedne zemlje u Europi i to, Srbije koja nije izvršila napad na bilo koju drugu suverenu zemlju i to se uporno prešućuje". Potom je u stilu srbijanske politike temeljene na lažima izjavio da "Srbija nije nogom kročila na tuđi teritorij, niti ugrozila teritorijalni integritet ma koje suverene države", što je kad je u pitanju Hrvatska još jedna velikosrpska notorna laž. Treba podsjetiti da je upravo Srbija velikosrpskom agresijom grubo ugrozila teritorijalni integritet i suverenitet tek utemeljene hrvatske države, držeći pod okupacijom jednu trećinu hrvatskog teritorija provodeći etničko čišćenje pri čemu je Hrvatska imala ukupno što branitelja što civila 15.000 žrtava, uz materijalnu šteteu koja se mjeri stotinama milijardi dolara. Što je još važnije da je Srbija bila agresor na Hrvatsku potvrđeno je u presudi Međunarodnog suda pravde u Haagu povodom hrvatske tužbe protiv Srbije za genocid koja je odbijena, ali je u njoj potvrđeno da je tzv. Domovinski rat bio međudržavni sukob Srbije i Hrvatske.
U ime Hrvatske sudionicima zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda obratio se premijer Andrej Plenković koji je poput velike većine govornika osudio rusku agresiju na Ukrajinu istaknuvši da se posljedice ruske agresije osjećaju diljem svijeta i mora ih se globalno osuditi. Iako je on govorio dva dana nakon srbijanskog predsjednika to ga nije potaklo da podvuče kako je prije tridesetak godina Hrvatska bila žrtva agresije baš kao što je to danas i Ukrajina. Rekao je: "Prije tri desetljeća Hrvatska je bila u ratu. Trećina našeg teritorija je bila okupirana. Borili smo se za međunarodno priznanje i bili smo pod embargom. Znamo što znači biti napadnut i što znači braniti se". Kao i u sličnim dosadašnjim nastupima Andrej Plenković uporno izbjegava identificirati Srbiju kao agresorsku državu na hrvatski teritorijalni integritet i suverenitet. Ponovilo se ono što je prije nekoliko godina izjavio na "Dubrovnik forumu" kad je rekao da su se na ovim prostorima dogodili "neki sukobi". Pogotovo je to trebalo istaknuti ovom prilikom kad predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pred državnicima cijeloga svijeta ordinarno laže da "Srbija nije nogom kročila na tuđi teritorij, niti ugrozila teritorijalni integritet ma koje suverene države",
Ako u ovom slučaju Andrej Plenković nije govoroio istinu, odnosno prešutio ju je, u slučaju izjave o demokraciji lagao je kao i srbijanski predsjednik da Srbija nije nikoga napala. Rekao je: "da je demokracija pod napadom ideje da je bolja autokracija. Naše povjerenje u demokraciju je pod napadom. Koliko god su teški izazovi, moramo ostati ustrajni za demokratske procese. Na raskrižju između demokracije i autokracije, naš izbor mora biti jasan". Premijer Plenković je ovdje vrhunski demonstrirao vlastito licemjerje, budući da je on "glavom i bradom" i to otkako je zasjeo na čelu vladajućeg HDZ-a pa i Vlade glavna opasnost za demokrciju u Hrvatskoj. O tome sam u prethodnom komentaru "Predstavlja li Andrej Plenković opasnost za hrvatsku demokraciju?" nizom njegovih poteza i istupa upravo njega identificirao kao tipičnog autokrata koji koristeći poluge široke moći kojom raspolaže predstavlja najveću opasnost za demokraciju u hrvatskoj državi. Budući da u Hrvatskoj ne postoji, posebice u vodećim elektronskim i tiskovnim medijima, sloboda mišljenja i govora što je samo po sebi težak udar na demokraciju na ovakvu skandaloznu laž predsjednika HDZ-a i predsjednika Vlade nije nitko reagirao. Sasvim jasno na raskrižju između demokracije i autokracije Plenkovićev izbor je u postojećim okolnostima i uvjetima jasan - autokracija.
Vjekoslav Krsnik
