DP: Umjesto rasprodaje hrvatske zemlje, Hrvatskoj je potrebna gospodarska resuverenizacija i jačanje vlastitih proizvodnih kapaciteta
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 02 Veljača 2024 16:10
Hrvatske vlasti od 2000. godine pa do današnje Plenkovićeve Vlade rasprodale su velik brojnih javnih dobara i tvrtki – onoga što se kolokvijalno naziva državnim srebrom - koje su ključne za trajni gospodarski i svekoliki razvoj hrvatske države.
Novac dobiven tim prodajama nije se koristio za ulaganje u trajniju infrastrukturu, škole, bolnice i javne službe, nego u pravilu za financiranje klijentelističko-koruptivne mreže vladajućih struktura.
Nakon što je prodana većina tvrtki i javnih dobara, postoji opasnost rasprodaje prirodnih javnih dobara kao što su vode, šume i zemlja. Prošle godine istekao je moratorij na prodaju zemljišta u Hrvatskoj strancima. S obzirom na to da je cijena poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj vrlo niska, postoji opravdana bojazan od toga da špekulativni kapital svjetskih moćnika preuzme hrvatske poljoprivredne površine. Opći je, naime, trend da transnacionalne korporacije, u vlasništvu globalističkih moćnika, otkupljuju milijune i milijune hektara zemlja, ali i izvora pitke vode, posebno u nerazvijenijim zemljama.
Domovinski pokret oštro se protivi rasprodaji hrvatske zemlje. Gubitkom zemlje država gubi svoj gospodarski suverenitet. Hrvatska već danas ima najnižu samodostatnost u poljoprivrednoj proizvodnji u cijeloj Europskoj uniji, a vladajući ne poduzimaju ništa da se to promijeni. Umjesto nastavka pogubne prakse rasprodaje državnog srebra, Domovinski pokret zalaže se za jačanje samodostatnosti u proizvodnji hrane, ali na drugim područjima kao što je energetika. Posljednjih godina mnoge su krize – od korona-krize, ratova u Ukrajini i Gazi ili aktualnih incidenata u Crvenom moru – dovodile u pitanje globalne lance opskrbe.
Ti se poremećaji posebno opasno reflektiraju na države koje imaju niske stope samodostatnosti. Aktualna dinamika međunarodnih odnosa govori u prilog nastavka krize i još snažnijih geopolitičkih sukoba. Gotovo da nema dijela svijeta u kojemu ne tinja neki potencijalni sukob koji sutra može razbuktati vatru i posljedično ugroziti lance opskrbe. To i Hrvatsku navodi na pomno razmatranje vlastitoga gospodarskog položaja.
Nije istina da kapital nema naciju. Iza velikih pripovijesti o slobodnom tržištu i globalizaciji nerijetko se kriju interesi većih i moćnijih zemalja i bitka za ekonomskom dominacijom. U skladu s time, mnoge države EU-a, među kojima i Hrvatskoj susjedne Slovenija i Mađarska, pronašle su zakonske načine kako zaštititi poljoprivredna zemljišta od rasprodaje strancima. Zakonom su propisale restriktivne uvjete pod kojima se mogu kupovati poljoprivredna zemljišta, pri čemu se na kupnju stimuliraju domaći poljoprivrednici.
Posljednjih se dana špekulira o tome da bi Fortenovin poljoprivredni biznis mogao biti prodan strancima. U pitanju su ogromne poljoprivredne površine, ali i tvrtke od strateškog nacionalnog interesa. Sada jasno vidimo kuda su nas dovele politike HDZ-a i Mosta koji su oformili grupu Borg i tako omogućili prodaju Agrokora strancima. Izručili su Hrvatsku ruskom kapitalu, američkom kamatarenju, arapskim tužbama i teritorijalnim aspiracijama Srbije i Mađarske.
Domovinski pokret protivi se prodaji hrvatske zemlje - natopljene krvlju hrvatskih branitelja kroz stoljeća - koju smatra jednim od ključnih jamaca hrvatskoga nacionalnog suvereniteta. Umjesto rasprodaje hrvatske zemlje, Hrvatskoj je potrebna gospodarska resuverenizacija i jačanje vlastitih proizvodnih kapaciteta. Globalističke i protusuverenističke politike Hrvatsku su dovele na dno Europske unije.