D’Hondtova metoda: Što donosi koaliranje na desnici, a što na ljevici?
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 04 Ožujak 2024 19:04
U Hrvatskoj se ove godine održavaju parlamentarni izbori. Njihov datum još nije definiran, a posljednji je zakonski rok 15. rujan. Definirana su zato izborna pravila koja se u odnosu na prethodne izbore nisu značajnije mijenjala.
Hrvatska će i dalje biti podijeljena na deset izbornih jedinica koje su, doduše, ponešto prepravljene uz još dvije izborne jedinice skrojene po posebnim pravilima (dijaspora i nacionalne manjine). Na snazi je razmjerni izborni sustav i D’Hondtova metoda preračunavanja glasova u mandate. Upravo se ime Victora D’Hondta (1841-1901), belgijskog matematičara zaslužnog za metodu preračunavanja glasova u mandate koju danas koristimo, često spominje u političkim raspravama od strane novinara, političkih analitičara i samih kandidata. Bez ulaženja u njene zakonitosti D’Hondtovoj se metodi u javnosti daju svojstva presudnog aktera koji, ni kriv ni dužan, određuje rezultat izbora. Odlučili smo stoga ukratko objasniti o kakvoj je metodi riječ i koje su njene zakonitosti.
Što je D’Hondtova metoda?
Namjera svakog razmjernog izbornog sustava je što zornije preslikavanje glasova birača u mandate u parlamentu. To po političkoj teoriji dovodi do fragmentiranog sastava zakonodavnog tijela s mnoštvom stranaka koje u međusobnom dogovoru, u pravilu, stvaraju koalicijske vlade. S druge strane tendencija većinskih izbornih sustava je osiguravanje stabilnih jednostranačkih vlada i ulazak malog broja stranaka u parlament.
Jedna od najpopularnijih metoda preračunavanja glasova u mandate je D’Hondtova metoda. Ona se koristi u mnogim zemljama poput Argentine, Austrije, Bugarske, Mađarske, Nizozemske, Španjolske, Srbije, Turske…
Suprotno uvriježenom mišljenju D’Hondtova metoda računa se vrlo jednostavno. Važno je odrediti broj mandata koji se dijele u izbornoj jedinici (razmjernost je bolja što je broj mandata u jednoj izbornoj jedinici veći) i zakonski izborni prag. U Hrvatskoj se u svakoj od deset izbornih jedinica izabire 14 kandidata uz zakonski izborni prag od 5%.
Stranke ispod zakonskog praga ne ulaze u raspodjelu mandata te njihovi glasovi “propadaju” no, suprotno učestalom medijskom narativu, ne prelijevaju se najjačoj stranci.
Računanje glasova u mandate po D’Hondtovoj metodi računa se tako da se broj glasova koje je pojedina lista osvojila dijeli s brojevima od 1 do 14 odnosno od 1 do broja koji označava ukupan broj mandata u određenoj izbornoj jedinici. Količnici se potom poredaju po veličini i najvećih 14 označavaju osvojene mandate.
HRrejting veljača 2024.
Prema HRejtingu za veljaču 2024. godine HDZ je i dalje najjača stranka s potporom od 25,2%. Iza su SDP sa 17,3%, Most s 8,7 i DP s 8,5%. Krug stranaka koje prelaze izborni prag zatvara Možemo s 8,1%. Iako se radi o istraživanju provedenom na teritoriju cijele RH i ne odražava stvarno stanje po izbornim jedinicama, odlučili smo ove postotke preračunati u mandate služeći se D’Hondtovom metodom.
Prema njoj rezultati podjele mandata su sljedeći: HDZ 5, SDP 4, Most 2, DP 2, Možemo 1.
U desno-konzervativnom se dijelu javnosti često zaziva koalicija Mosta i DP-a te se tvrdi da bi, posredstvom D’Hondtove metode, time maksimizirali svoj rezultat. Zbog toga smo u našoj računici zbrojili postotke (glasove) Mosta i DP-a i napravili novi izračun.
Rezultat u broju mandata u novoj konstelaciji snaga je sljedeći: HDZ 5, SDP 4, Most+DP 4, Možemo 1
Na primjeru ove imaginarne izborne jedinice vidljivo je da koaliranje (ne računajući poželjan sinergijski učinak) ne donosi automatizmom veći broj mandata. To ovisi o mnogo drugih faktora: raspodjela količine glasova na ostale liste, koliko lista prelazi izborni prag, prelaze li samostalno DP i Most izborni prag itd…
Što donosi koaliranje na desnici, a što na ljevici?
Detaljniji izračuni, kad se u obzir uzme svih deset izbornih jedinica, pokazuju da koaliranje i stvaranje većih izbornih blokova donosi rezultate. Analiza Tportala koju je proveo Višeslav Raos s Fakulteta političkih znanosti pokazala je da bi se eventualno koaliranje Mosta i DP-a isplatilo. Isti je rezultat i kod koalicije SDP-a i Možemo.
Raos je izračun bazirao na broju dobivenih glasova na izborima 2020. uzevši u obzir nove skrojene izborne jedinice. Prema izračunu bez koalicija na desnici i ljevici rezultat je sljedeći: HDZ 63, SDP 42, DP 14, Most 8, a Možemo 7. U slučaju koalicija Mosta i DP-a te SDP-a i Možemo, dokazao je Raos, rezultati su bitno drugačiji: HDZ 59, SDP+Možemo 52, Most+DP 28.
Iz ovog je vidljivo da je lijeva koalicija profitirala s tri dodatna mandata, a desna s njih čak šest. Raos ipak, kao što je i naša analiza pokazala, zaključuje da se sinergijski efekt i povećanje broja mandata sa i bez koalicije ne događa u svim izbornim jedinicama, nego u samo u njihovom manjem broju.
“U slučaju hipotetskog zajedničkog nastupa, SDP i Možemo povećavaju svoj ukupni broj mandata s 49 na 52 (+3), a Most i Domovinski pokret s 22 na 28 (+6). Pa ipak, za lijeve stranke ovaj sinergijski učinak postoji samo u III. i VII. izbornoj jedinici, a za desne u I., II., V. i VI. izbornoj jedinici (podsjetimo, nova VI. više nije sisačko-moslavačka izborna jedinica, već od Svete Gere do zagrebačkog Avenue Malla)”.
