Iz Europe stigla kritika o Lex AP-u: 'Taj zakon će dokrajčiti neovisno novinarstvo u Hrvatskoj'
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 06 Ožujak 2024 13:00
Bude li novi hrvatski zakon o medijima usvojen, "primorat će novinare da se registriraju”, zabraniti im da „kritiziraju rad sudova i javnih tužitelja”, primorati ih da otkriju svoje izvore svom uredniku na zahtjev, uvesti pravo na odštetu onim osobama čije je ime objavljeno u medijima nakon „ilegalnog” stjecanja informacije te uvesti mjere medijskog vijeća koje će birati većina u parlamentu.
Vijeće piše i o „teškim vremenima” za karikaturiste u Europi, navodeći između ostaloga i primjer tužbe protiv hrvatskog crtača Nikole Plečka, poznatijeg po pseudonimu Nik Titanik, kojeg je tužio bivši član uprave Dinama Krešimir Antolić
Hrvatska vlada pokušala je ograničiti pravo medija da zaštite svoje izvore i kritiziraju sudove i tužitelje, navodi Vijeće Europe u svom godišnjem izvješću o slobodi medija na kontinentu i dodaje da su radni uvjeti novinara u Hrvatskoj zabrinjavajući. Iako su broj ubijenih novinara i nasilje prema njima u padu, paneuropska organizacija je u svom izvješću objavljenom u utorak upozorila na prijetnje, pritiske i ograničenja u radu novinara diljem Europe.
Izvješće, napisano na gotovo stotinu stranica, izrađeno je u suradnji s Platformom za sigurnost novinara, koja okuplja niz novinarskih organizacija iz Europe. Hrvatska se u njemu navodi na nekoliko mjesta, a najveću pozornost autora privukao je tzv. "lex AP". Bude li novi hrvatski zakon o medijima usvojen, "primorat će novinare da se registriraju”, zabraniti im da „kritiziraju rad sudova i javnih tužitelja”, primorati ih da otkriju svoje izvore svom uredniku na zahtjev, uvesti pravo na odštetu onim osobama čije je ime objavljeno u medijima nakon „ilegalnog” stjecanja informacije te uvesti mjere medijskog vijeća koje će birati većina u parlamentu.
„Kritičari upozoravaju da će, ako bude usvojen, taj zakon dokrajčiti neovisno novinarstvo u Hrvatskoj i oblikovati novu eru medija pod državnom kontrolom, u neskladu s europskim standardima”, piše VE. U dokumentu se navodi se istraživanje Monitora pluralizma medija, projekta koji sufinancira Europska unija, u kojem stoji da samo četiri od 32 analizirane europske zemlje imaju dobre radne uvjete za novinare: Danska, Njemačka, Irska i Švedska.
„Rezultati studije pokazuju posebno zabrinjavajuću radnu situaciju u Hrvatskoj, Mađarskoj, Crnoj Gori i Rumunjskoj, gdje novinari nemaju status zaposlenika te često ni adekvatnu socijalnu zaštitu”, piše VE.
Vijeće piše i o „teškim vremenima” za karikaturiste u Europi, navodeći između ostaloga i primjer tužbe protiv hrvatskog crtača Nikole Plečka, poznatijeg po pseudonimu Nik Titanik, kojeg je tužio bivši član uprave Dinama Krešimir Antolić. U izvješću za 2024. Vijeće navodi najveće probleme za slobodu novinarstva: prijetnje i zastrašivanja, pritvaranja, restriktivne zakone, SLAPP i druge tužbe, preuzimanja medija i napade na javne servise. Naglašavaju se prijetnje političara i kriminalnih organizacija medijima, što nekad rezultira i fizičkim nasiljem.
Ove godine se navode i „nove prijetnje” profesiji poput umjetne inteligencije, utjecaja društvenih mreža, dezinformacija, represije izvještavanja o klimatskim promjenama te politička atmosfera radikalizacije i polarizacije. S pozitivne strane, VE piše kako su europske institucije i niz zemalja pokazale da su shvatile ozbiljnost krize i prihvatile ključnu ulogu slobodnih medija kao javnog čuvara koji informira građane i poziva centre moći na odgovornost.
