Uvoz radne snage i gušenje cijene rada: Kako je došlo do patenta migracija?
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 25 Ožujak 2024 16:01
Da je Hrvatska postala eldorado za strane radnike, posebno za one iz Nepala, Indije ili Filipana, već je jasno. Trend je to koji neprestano raste. Uvoz radne snage opravdava se kao nadomještaj iseljenog domaćeg stanovništva, no migracije su povezani krug.
Izv. prof. dr. sc. Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta iznio je nedavno zanimljivu tezu o cilju migracija, a to je rušenje cijene rada. “Otac” tog modela je bivši njemački kancelar Konrad Adenauer.
Njemački model uvoza strane radne snage iz vremena gastarbajterske ere postao je paradigma za cijelu EU i sastavnim dijelom EU migracijskih politika. Odnosno da su migracije i nužne, ali i korisne za državu. No, često se ne ističe činjenica kako to utječe na plaće, odnosno da se takvim modelom vrši stalni pritisak na plaće jer radna snaga koja se uvozi često je puno jeftinija od domaće. Stoga je glavna funkcija migracija, ističe prof. Jurić, unutar EU gušenje cijene rada.
Hrvatska sve više gubi domicilno stanovništvo. S druge strane, sve su brojniji strani radnici koji dolaze
Prof. Jurić u svom izlaganju “Demografska budućnost Hrvata” ističe kako model migracija uvozom radne snage nije oduvijek u Europi. Objasnio je kako je do toga došlo u Njemačkoj 60-ih godina prošlog stoljeća kada su sindikati počeli tražiti veće plaće.
“Njemački kancelar Konrad Adenauer sa svojim ministrom financija se dosjetio da uvozom gastarbajtera iz Turske, Italije, Jugoslavije… može srušiti cijenu rada. Tako je počela ova priča. 60 godina poslije u Hrvatskoj se preslikava ono što je Njemačka imala 1960. Funkcija migracije je gušenje cijene rada”, istaknuo je.
“Zamjena stanovništva” Europe dugo je smatrana mitom. Danas takvo mišljenje nije više održivo. No kako doista dolazi do zamjene stanovništva?
Trend uvoza radne snage u Hrvatskoj
Hrvatska je danas za mnoge radnike iz siromašnijih zemalja postala ono što je Njemačka Hrvatima. Teza o rušenju cijene rada ima smisla. Radna snaga u Hrvatsku dolazi iz daleko siromašnijih zemalja. Rade za niže cijene neko hrvatsko domicilno stanovništvo, a za njihove standarde to su jako dobre plaće.
Hrvatska je malo po malo liberalizirala ulazak stranaca na rad i otvorila svoja “vrata raja” tisućama Indijaca, Nepalca i mnogih drugih
Da će se trend nastaviti, dokazuju i brojke izdanih radnih dozvola za strance koje su iz godine u godinu sve veće.
Sukladno Zakonu o strancima, u razdoblju od 01. siječnja do 31. prosinca 2023. godine ukupno je izdano 172.499 dozvola za boravak i rad. Najveći broj dozvola za boravak i rad do 31. prosinca 2023. godine izdan je državljanima: Bosne i Hercegovine – 38.236, Srbije – 24.028, Nepala – 23.493, Indije – 15.627, Sjeverne Makedonije – 13.412, Filipina – 10.999.
U prva dva mjeseca ove godine izdano je već 32.725 dozvola za boravak i rad. No, prvi na listi su Nepalci. Radi usporedbe, u cijeloj prošloj godini Nepalcima je izdano 23.493, a u prva dva mjeseca ove godine 7.038. Slijede državljani Bosne i Hercegovine – 6.039, Indije – 3.496, Srbije – 3.317 i Filipina – 2.936.
Tko je bio Konrad Adenauer?
Konrad Hermann Joseph Adenauer, kojeg prof. Jurić spominje, bio je prvi kancelar Zapadne Njemačke i ključna osoba u obnovi zemlje nakon Drugog svjetskog rata. Studirao je pravo i političku znanost u Freiburgu, Münchenu i Bonnu. Bio je suosnivač i dugogodišnji vođa Kršćansko-demokratske unije (CDU). Adenauer je izabran za kancelara Savezne Republike Njemačke 15. rujna 1949. Njegov glavni cilj bio je osigurati prijelaz Zapadne Njemačke u suverenu, demokratsku državu.Poticao je bliže veze sa SAD-om i Francuskom. Otvorio je diplomatske odnose sa SSSR-om i istočnoeuropskim komunističkim državama, ali je odbio priznati Njemačku Demokratsku Republiku (Istočnu Njemačku), piše BBC. Bio je predani antikomunist i katolik.
