Nakon ustavom zajamčena prava na prekid trudnoće, na redu je zakon o potpomognutom umiranju

Pin It

Šest dana nakon što je francuski parlament velikom većinom izglasovao ustavnu promjenu uvodeći francuskim ustavom zajamčeno pravo na prekid trudnoće, francuski predsjednik Emmanuel Macron u ekskluzivnom dvostrukom razgovoru za katolički dnevni list La Croix i lijevo-liberalni Libération, 10. ožujka, najavio je zakon o potpomognutom umiranju

o kojem će se, kako je rekao, raspravljati prije ljeta ove godine.

Zakon bratstva?

Kao i prekid trudnoće, i potpomognuto umiranje pomno je odabran termin da bi se izbjeglo spominjanje onoga što je, međutim, očito: riječ je o prekidu života, tj. usmrćivanju ljudskoga bića. macron23Macronov pokušaj predstavljanja novoga zakona kao humane i pozitivne geste prema najkrhkijim članovima društva, uz istovremeno stvaranje pojmovne pomutnje i nejasne odgovore na precizno postavljena pitanja u razgovoru za La Croix i Libération, samo je to dodatno naglasio.

„Riječi su važne i moramo pokušati dobro imenovati stvarnost bez stvaranja dvosmislenosti. O ovom smo zakonu razmišljali kao o zakonu bratstva, zakonu koji pomiruje autonomiju pojedinca i solidarnost nacije. Time on ne stvara, strogo uzevši, ni novo pravo ni slobodu, nego utire put koji do sada nije postojao i koji otvara mogućnost traženja pomoći pri umiranju pod određenim strogim uvjetima“, rekao je Macron, izbjegavajući odgovoriti na pitanje je li u novonajavljenom zakonu o potpomognutom umiranju riječ o eutanaziji ili potpomognutom samoubojstvu. [Razlika između eutanazije i potpomognutoga samoubojstva u tome je što u prvom slučaju liječnik ima aktivnu ulogu u okončanju života osobe na (njezin) zahtjev, a u drugom slučaju medicinsko osoblje daje osobi smrtonosnu tvar da se sama usmrti.]

„Dakle, zakon se ne će odnositi ni na eutanaziju ni na potpomognuto samoubojstvo“, zatražen je od Macrona precizan odgovor.

„Termin koji smo odabrali jest potpomognuto umiranje jer je jednostavan i human i jasno definira o čemu je riječ. Pojam eutanazija odnosi se na čin okončanja nečijega života, uz pristanak ili čak bez pristanka, što ovdje očito nije slučaj. Nije ni potpomognuto samoubojstvo koje odgovara slobodnom i bezuvjetnom izboru osobe da raspolaže svojim životom. Novi okvir predlaže mogući put, u specifičnoj situaciji, s preciznim kriterijima, u skladu s medicinskom odlukom“, odgovorio je Macron.

Objasnio je da će ta vrsta usluge biti rezervirana za odrasle osobe koje su sposobne potpuno razlučivati (isključene su osobe koje boluju od psihičkih ili neurodegenerativnih bolesti koje oštećuju razlučivanje), imaju neizlječivu bolest i za život opasnu prognozu u kratkom ili srednjem roku te koje pate – fizički ili psihički. EuthanasiaAko su svi ti kriteriji zadovoljeni, osobi se otvara mogućnost da zatraži pomoć kako bi umrla, a onda je na liječničkom timu da odluči o tom zahtjevu.

„Isključujete termin potpomognuto samoubojstvo, ali ako liječnički tim udovolji zahtjevu, na pacijentu će biti da izvrši posljednji čin, smrtonosni čin?“, ponovno su Libération i La Croix inzistirali na preciznom odgovoru kako bi bilo jasno što se zapravo želi ozakoniti, no francuski predsjednik nije htio potvrditi da je riječ o potpomognutom samoubojstvu. Umjesto toga naveo je da u zakonskom prijedlogu piše kako će pacijent, ako liječnici pristanu, smrtonosnu tvar uzeti sam ili, ako to fizički ne može učiniti, uz pomoć druge osobe. U dijalogu s bolesnikom definirat će se modaliteti provedbe, odlučiti hoće li pri tome biti nazočno medicinsko osoblje te odabrati najprikladnije mjesto, „s tim da se podrazumijeva da ni jedno nije isključeno, obiteljski dom, starački dom ili ustanova za njegu“, dodao je Macron, a cijeli će postupak financirati zdravstveno osiguranje.

Sporni zakonski prijedlog, koji će u travnju doći pred Vijeće ministara, a u svibnju bi već trebao biti na prvom čitanju u francuskom parlamentu, zapravo će imati tri dijela: prvi o palijativnoj skrbi, drugi o pravima pacijenata i njegovatelja i treći o potpomognutom umiranju, „kako bi se izbjegao dojam da se pruža pomoć pri umiranju jer društvo nije sposobno pružiti skrb“, objasnio je francuski predsjednik na kraj

Najava zakona naišla je na posebnu kritiku dijela udruga za palijativnu skrb, medicinskih djelatnika i Katoličke Crkve.

Moulins-Beaufort: Taj zakon nudi smrt kao rješenje za život

Ubrzo poslije razgovora s francuskim predsjednikom, La Croix je objavio razgovor s nadbiskupom Éricom de Moulins-Beaufortom, predsjednikom Biskupske konferencije Francuske, koji se založio za proširenje palijativne skrbi, a osudio sporni Macronov zakon.

„Ono što se najavljuje ne vodi našu zemlju prema više života, nego prema smrti kao rješenju za život. Kao što sam rekao, kao i mnogi drugi, Eric de Moulins BeaufortFrancuzi ne bi kraj života razmatrali na isti način da je palijativna skrb stvarnost za sve i posvud… U posljednje vrijeme ne samo da se ništa nije učinilo za pružanje palijativne skrbi ondje gdje je nema nego su resursi nekoliko postojećih služba dodatno smanjeni. To je istina“, rekao je Moulins-Beaufort.

Napomenuo je da biskupi mole kako bi se ljudima pomoglo živjeti, živjeti do kraja, do smrti, te da potpuno ljudski način pomoći umirućima znači pružiti im ljubav, poštovanje i pažnju, a ne smrtonosni proizvod.

Unatoč tomu što francuski predsjednik govoreći u intervjuu o spornom zakonu nije želio spomenuti eutanaziju ili potpomognuto samoubojstvo, nadbiskup je ustvrdio da taj „zakon zapravo otvara put objema mogućnostima istovremeno“ i da je obmanjujuće nazivati ga „zakonom bratstva“. Dodao je da nas sve plaši patnja, nitko nema želju patiti ni gledati kako pate njegovi najmiliji ili bilo tko drugi, no da je zastrašujuće pomisliti kako se rješenje sastoji u izazivanju smrti, a ne u pružanju potpore, pratnje i ljubavi.

„Ne treba biti kršćanin ili čak vjerovati u Boga da bi se shvatila opasnost društva koje sudjeluje u ukidanju ljudskoga života“, zaključio je nadbiskup pozivajući katolike u Francuskoj da pruže blizinu onima koji se približavaju smrti i ohrabrujući zastupnike u francuskom parlamentu da se ne pokolebaju emocijama ili strahom da će zbog svojih stajališta biti označeni kao konzervativci jer, naglasio je, „lažni je napredak nuditi smrt kao rješenje“.

Zajednička izjava francuskih biskupa: Nemojmo iskrivljivati bratstvo

Moulins-Beaufort ponovio je svoja razmišljanja 19. ožujka u Lurdu na plenarnoj skupštini Biskupske konferencije Francuske, a zatim su francuski biskupi istupili zajedničkom izjavom pod nazivom „Nemojmo iskrivljivati bratstvo“ u kojoj su se usprotivili zakonskomu prijedlogu o potpomognutom umiranju.

„Mi, biskupi Francuske, okupljeni u Lurdu, mjestu molitve i solidarnosti s najosjetljivijim ljudima, izražavamo veliku zabrinutost i duboku rezervu u pogledu najavljenoga zakona o kraju života. Neumorno naviještamo da svaki ljudski život zaslužuje biti bezuvjetno poštovan i popraćen autentičnim bratstvom.site eglise.catho vignettes COL CEF S mnogim našim sugrađanima, kršćanima ili ne, vjernicima ili ne, s vrlo velikim brojem njegovatelja, čiju predanost, kompetentnost i velikodušnost želimo pozdraviti, ponovno potvrđujemo svoju privrženost francuskomu načinu odbijanja inducirane smrti i danomu prioritetu na palijativnu skrb“, napisali su, među ostalim, francuski biskupi u svojoj izjavi. Pozvali su sve katolike da se više angažiraju oko osoba s invaliditetom, starijih i umirućih kako se oni ne bi osjećali usamljenima i napuštenima jer je zahtjev za potpomognuto samoubojstvo ili eutanaziju često izraz upravo tih osjećaja. 

„Imperativ čovječnosti i bratstva jest olakšati patnju i ponuditi svima najbolji mogući završetak života umjesto da ga se prekida smrtonosnom gestom. Naš demokratski ideal, tako krhak i tako neophodan, počiva na temeljnoj zabrani ubijanja“, upozorili su francuski biskupi.  

Irena Šupuković/hkv.hr