Skupa cijena izostanka zajedništva: Velika koalicija značila bi deideologizaciju politike
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 24 Travanj 2024 16:00
Naravno da postoje crvene linije i da ne treba pristajati na trule kompromise, ali politika je umijeće mogućeg. Neozbiljno je pred izbore odbijati zajedništvo, a onda poslije izbora nuditi sastavljanje frankenštajske Vlade uz pomoć Možemo!, kako to sada čini Most.
Iako su mnogi očekivali da će veća izlaznost birača dominantno ići u korist lijevih političkih opcija, ovi su izbori pokazali da tome nije tako.
HDZ je, doduše, ostvario manji broj mandata nego 2020. godine, ali nakon dva mandata ponovno je relativni pobjednik izbora. Rijeke pravde i Zoran Milanović nesumnjivo su najveći gubitnici izbora. SDP je povratio status druge političke snage, ali ambicije su bile puno veće. Milanović je vratio SDP u život, ali kalkulirao je i nije dao ostavku
Tako da nije bilo dovoljno, posebno jer su se SDP-ovci potpuno ulijenili nakon Milanovićeva manevra. Ustavni sud dodatno je otežao život Milanoviću odlukom, o kojoj bi se dalo raspravljati, da ne može biti premijerski kandidat čak ni da sada dade ostavku. Most je ostvario jedan mandat više nego 2020. godine, tj. tri ako gledamo širu koaliciju s Hrvatskim suverenistima.
U Mostu mogu biti zadovoljni rezultatom jednako kao i u platforma Možemo! koja ima najveći rast broja mandata. Unatoč tome što u Zagrebu nisu pokazali da nisu sposobni rješavati životna pitanja građana, nego su im draže ideološke teme. Da su SDP i Možemo! išli zajedno rezultat bi bio znatno bolji i jako bi otežao život HDZ-u. No, Možemo! dugoročno aspirira na preuzimanje SDP-ove uloge pa mu je važnija dugoročnija strategija od eventualne kratkoročne koristi koji bi mogli imati eventualnim dolaskom na vlast sa SDP-om.
Skupa cijena izostanka zajedništva
Domovinski pokret i partneri dobili su dva mandata manje nego 2020. godine, ali s obzirom na poslijeizbornu matematiku nalaze se u boljoj poziciji nego pred četiri godine. Čini se da upravo oni drže ključ Banskih dvora. HDZ će vjerojatno pokušati okupiti liberalne lokalne opcije, manjine i pokušati dobiti pokojega "žetončića", ali ovaj put će to ići dosta teže. Najlogičnijom se nameće koalicija HDZ-a i Domovinskog pokreta. No, pregovori vjerojatno ne će ići osobito glatko.
Domovinski pokret i nakon izbora jasno komunicira da SDSS ne može biti dio vlasti, a Andrej Plenković je prije izbora najavio da će oni biti dio vlasti. Ovdje će se lomiti koplja i vidjeti je li HDZ spreman na kompromise. Ili eliminacija SDSS-a s vlasti ili mogući novi izbori. HDZ-u je svakako prihvatljivija opcija prva opcija suradnje s lokalnim liberalnim opcijama. Oni traže satelite, a ne političke partnere jer tako imaju svu vlast rukama. U slučaju koalicije s DP-om ovi bi djelovali kao osigurač i korektor.
I ovi su izbori pokazali su skupu cijenu izostanka zajedništva na desnom spektru. Domovinski pokret i Most zajedno su osvojili 50.000 glasova više nego 2020. godune, ali samo jedan mandat više. Ako se tome pridodaju glasovi Karoline Vidović Krišto, koja nije ušla u Sabor, ali i HSP-a i Hrvatskog bila dolazimo do vrlo jasne poslijeizborne matematike. Desno-suverenistička opcija dobila bi desetak mandata više što bi joj omogućilo da daleko snažnije uvjetuje određene poslijeizborne političke kombinacije.
Politika je umijeće mogućeg
Desna opcija što je razmrvljenija treba joj više glasova da bi dobila jedan mandat. D'Hondt preferira pobjedničke liste. Nedostatak zajedništva, a višak ega ne donose baš ništa dobro. Naravno da postoje crvene linije i da ne treba pristajati na trule kompromise, ali politika je umijeće mogućeg. Neozbiljno je pred izbore odbijati zajedništvo, a onda poslije izbora nuditi sastavljanje frankenštajske Vlade uz pomoć Možemo!, kako to sada čini Most.
Desni političari nemaju što tražiti s družinom kojoj je Josip Broz Tito ispred Alojzija Stepinca. Bilo kakva kombinacija s ljevicom ubila bi desne političke aktere. Tzv. velike koalicije možda jesu osobina nekih zemalja EU-a, no politička kombinacija koju ovdje neki zazivaju ne može se pronaći ni u tim zemljama. Ideologija i svjetonazorska pitanja čine bit političkog djelovanja.
Zazivati veliku koaliciju i stavljanje po stranih ideoloških pitanja znači zagovarati deideologizaciju politike, a to nije put kojim bi Hrvatska trebala ići. Ma koliko se neki politički analitičari – a neki od njih su i na osobnom planu doživjeli politički salto mortale – trudili dokazati suprotno.
