Ne trebaju nam predstavnici nacionalnih manjina u Saboru
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 08 Svibanj 2024 19:04
Danas imamo puno jasniju situaciju o razmjerima političke trgovine glasovima manjinaca jer vidimo da se bez njih ne može sastaviti niti jedna vlada. S druge strane vrlo maleni broj naših sugrađana, pripadnika manjina, uopće glasa za svoje nacionalne predstavnike u XII. izbornoj jedinici. Čini se da se tu radi o klasičnom nepotizmu i prijevari birača
Postizborni pregovori ponovno su na dnevni red stavili pitanje manjinaca i njihov povlašteni položaj i način izbora. Most je prošlog tjedna iznio prijedlog prema kojemu manjinci ne bi imali pravo glasati o formiranju vladajuće većine i odlučivanju o proračunu. No, o tome je građanska inicijativa “Narod odlučuje” već održala referendum 2018. U organizaciji referenduma sudjelovala je i Natalija Kanački, članica Upravnog odbora udruge U ime obitelji, koja je za Narod.hr komentirala situaciju oko manjinaca i izbornog zakona kao i inicijativu Mosta. Istaknula je i što bi sada tražili na referendumu.
Komentar Natalije Kanački donosimo u nastavku:
Most je prošlog četvrtak predložio raspisivanje ustavotvornog referenduma prema kojem zastupnici nacionalnih manjina više ne bi mogli glasati o imenovanju vlade i donošenju proračuna. Zauzvrat bi dobili pravo veta na zakone koji se tiču pripadnika manjina koji bi se mogao preglasati isključivo tročetvrtinskom većinom svih zastupnika.
Upravo to je predložila GI ‘Narod odlučuje’ 2018. u referendumskoj inicijativi za promjenu izbornog sustava gdje je jedan od prijedloga bio da zastupnici nacionalnih manjina ne bi mogli odlučivati o Vladi i proračunu.
Hrvatski sabor ima 8 zajamčenih (rezerviranih) mjesta za predstavnike nacionalnih manjina u XII. izbornoj jedinici. Oni u Sabor ulaze s višestruko manjim brojem glasova od ostalih saborskih zastupnika. Na primjer, za jedno mjesto na listi u I. – X. izbornoj jedinici na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor 2024. bilo je potrebno od 11.965 do 19.300 glasova birača. Za zastupnika manjina bio je potreban teoretski samo jedan glas da potvrdi listu. Iz navedenoga slijedi da zastupnici manjinaca nemaju jednaki legitimitet kao ostali zastupnici.
Zbog toga smo 2018. predložili da zastupnici manjina ne bi trebali odlučivati o tome tko će formirati Vladu RH, biti ministar ili glasiti o proračunu niti je to u skladu sa smislom njihova predstavništva.
Dakle, Most je preuzeo od GI ‘Narod odlučuje’ jedan prijedlog koji je bio dobar prije šest godina. No, je li taj prijedlog jednako dobar i danas?
Etnobiznis u politici
Danas imamo puno jasniju situaciju o razmjerima političke trgovine glasovima manjinaca jer vidimo da se bez njih ne može sastaviti niti jedna vlada. S druge strane vrlo maleni broj naših sugrađana, pripadnika manjina, uopće glasa za svoje nacionalne predstavnike u XII. izbornoj jedinici. Čini se da se tu radi o klasičnom nepotizmu i prijevari birača, posebno nacionalnih manjina, jer se njihovi predstavnici ne bore za prava na svoj manjinski materinski jezik, folklor, književnost i očuvanje narodne baštine, što već imaju i što je zajamčeno pozitivnim zakonima u RH te na razini EU čija smo članica. Oni se bore za saborske plaće te mnogobrojna radna mjesta za obitelj i prijatelje na županijskim i općinskim razinama, javnim i državnim poduzećima te za ostale pogodnosti. Upravo zato, ovi mandati odgovaraju samo nekim interesnim skupinama manjinaca, ali ne i svima ostalima. Čak je i bivši predsjednik Josipović govorio o etnobiznisu predstavnika manjina.
Ovakvu situaciju u kojima 8 zastupnika manjina ima ključnu ulogu u formiranju većine u Saboru imamo od 2010. Tada je SDP tražio smanjenje 12 mjesta hrvatske dijaspore (koja je velika kao cijela populacija Hrvatske) na samo 3 mjesta, dok je broj rezerviranih mjesta za manjine povećan s 3 na čak 8. Da ovaj prijedlog nije prihvaćen, SDP ne bi podržao ulazak Hrvatske u Europsku uniju.
Kako glasaju nacionalne manjine?
Prema popisu stanovništva iz 2021. udio Hrvata je 91,63 % (3.547.814), Srba 3,20 % (123.822), Bošnjaka 0,62 % (24.131), Roma 0,46 % (17.930), Talijana 0,36 % (13.763), Albanaca 0,36 % (13.817), dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30 %. Čak se 95,25 posto osoba izjasnilo da im je materinski jezik hrvatski, a 1,16 posto osoba izjasnilo se da im je materinski jezik srpski.
U XII. izbornoj jedinici se glasa za zastupnike nacionalnih manjina, a cijela Hrvatska čini jednu izbornu jedinicu. Manjine mogu dati tri preferencijska glasa za kandidate, za razliku od I. – X. izborne jedinice gdje se može dati samo jedan preferencijski glas.
Tablica u nastavku teksta pokazuje da vrlo malen postotak građana nacionalnih manjina glasa u XII. izbornoj jedinici te da većinom nisu zainteresirani za svoje nacionalne predstavnike. Zanimljivo je da su sve liste oskudijevale brojem kandidata – tako su na nekim listama bili samo jedan do dva kandidata, a najviše pet što pokazuje određenu razinu nedemokratičnosti u njihovim redovima. S obzirom na 3 preferencijska glasa, veći broj kandidata bi bio bolji pokazatelj stvarne volje manjina. Samo šačica kandidata manjinaca se opetovano stavlja na liste i tamo se uvijek nalaze jedni te isti predstavnici manjina kao npr. Milorad Pupovac, Dragana Jeckov, Furio Radin, Veljko Kajtazi i ostali.
Iz navedenih podataka zaključujemo da je samo manji broj pripadnika manjina iskoristio biračko pravo glasanja za kandidate na manjinskim listama te da je većina glasala za kandidate nekih političkih stranaka u I. – X. izbornoj jedinici. Dakle, većina naših sugrađana iz manjinskih naroda glasa, kao i Hrvati, za neku od političkih opcija. Pitamo se onda, koga predstavljaju izabrani predstavnici na manjinskim listama sa zajamčenim predstavnicima u Saboru? Kako vidimo, samo manjinu svojih sugrađana s ogromnim interesa koji se tiču političke trgovine i etnobiznisa, a ne interesa svojih manjinskih naroda.
Već dugo smo svjesni da naš hrvatski model sa zajamčenim mjestima čini presedan u suvremenim demokratskim društvima. U EU samo nekoliko država ima predstavnike manjina u parlamentu: Hrvatska 8, Danska 4, Slovenija 2, Belgija 1. I to je to.
Tugaljivi narativi o tome kako je 8 rezerviranih mjesta za manjina neka zaštita za manjine samo su paravan za političke igre u kojima je cijela Hrvatska njihov talac. Što je onda s državama kao što su Španjolska, Njemačka, Italija, Francuska, Nizozemska koje imaju velik udio manjina, a koje nemaju predstavnika u parlamentima. Zar njihove manjine ne štite pozitivni zakoni matičnih država i EU, baš kao i u Hrvatskoj?
Novo pitanje za referendum
Stoga, da danas organiziramo novi referendum naš prijedlog više ne bi bio jednak. On bi bio da nacionalne manjine ne trebaju posebne predstavnike u Hrvatskom saboru. Kao lijepu gestu mogli bi predložiti jednog počasnog predstavnika za sve manjine koji bi glasao samo kada se donose zakoni koji uključuju nacionalne manjine.
Manjine u suvremenoj Hrvatskoj trebaju glasati za predstavnike političkih stranaka koje predstavljaju njihov osobni politički interes, kao i svi mi, te se trebaju angažirati u strankama koje predstavljaju njihove interese kao građana RH. Većina građana pripadnika manjina to već i radi, što se vidi iz podataka o izlaznosti i načinu glasanja. Oni ostali podržavaju trgovinu i interese malene šačice privilegiranih zastupnika.
Naši dragi sugrađani već odavno razumiju i žive ono što političke kaste ne žele javno priznati i provesti u zakone. Većina pripadnika nacionalnih manjina jasno pokazuje na izborima da se ne žele po nacionalnoj osnovi dijeliti od nas, već živjeti i graditi društvo s nama. Promjena ustavnog zakona o nacionalnim manjinama bi pokazala da se niti mi ne želimo dijeliti od njih.
