Crna Gora rezolucijom o ‘genocidu u Jasenovcu’ bori se protiv same sebe
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 24 Svibanj 2024 16:09
Crnogorski parlament uskoro bi mogao donijeti rezoluciju o Jasenovcu, koja ne može imati nikakav međunarodni učinak osim što će duboko podijeljenu Crnu Goru gurnuti još dublje u međunarodnu izolaciju.
Stranke vladajuće koalicije u Crnoj Gori u petak su u službenu parlamentarnu proceduru uputile prijedlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu. Hrvatska je upozorila da bi njezino usvajanje moglo ugroziti put Crne Gore u Europsku uniju.
Prijedlog je potpisalo 43 zastupnika parlamentarne većine, osim zastupnika albanskih stranaka koje također sudjeluju u vlasti. Predsjednik parlamenta, čelnik crnogorskih Srba Andrija Mandić, najavio je da će pokrenuti usvajanje rezolucije o Jasenovcu nakon što je predsjednik vlade Milojko Spajić rekao da će Crna Gora podržati rezoluciju o Srebrenici u Ujedinjenim narodima.
Crna Gora ističe Jasenovac isključivo zbog svojih unutarnjih problema
Rezolucija o Jasenovcu nema nikakve veze ni s Jasenovcem ni s Hrvatskom. Ona je samo odraz dubokih unutarnjih podjela u Crnoj Gori. Crnogorsko je društvo nepomirljivo podijeljeno glede pitanja samog identiteta. Dok se jedni identificiraju sa Srbijom, štoviše, s velikosrpskom politikom, drugi dio društva stoji na poziciji zasebnog crnogorskog identiteta.
U tom unutarnjem sukobu, koji se povremeno otvoreno rasplamsava od raspada Jugoslavije, Hrvatska često služi kao svojevrsni alibi. Dok ju jedni uzimaju kao uzor, drugi na nju gledaju kao na smetnju u ostvarivanju velikosrpskih ciljeva.
Dvije sukobljene strane provociraju jedna drugu Hrvatskom, a rezolucija o Jasenovcu dio je te igre.
U prijedlogu rezolucije navodi se da su u logoru u Jasenovcu od 1941. do 1945. mučeni i ubijani Srbi, Židovi, Romi, Hrvati i drugi narodi. Predlaže se da 22. travanj, kada je logor bio raspušten, postane “Dan sjećanja na genocid u Jasenovcu” koji bi se obilježavao u Crnoj Gori svake godine.
Predlagači dodaju da su jedinstveni u osudi svih zločina na tlu Crne Gore i bivše Jugoslavije. Ističu da odgovornost može biti isključivo individualna i da se nijedan narod ne može smatrati genocidnim ili zločinačkim.
Hrvatska je u Crnoj Gori za jedne uzor, za druge crvena krpa
No smisao rezolucije upravo je u zaoštravanju odnosa s Hrvatskom, koju druga strana uzima kao primjer borbe za vlastiti identitet.
Predsjednik crnogorskog parlamenta je četnički vojvoda Andrija Mandić. Njegovim dolaskom na čelo parlamenta Crna Gora je postala jedina članica NATO-a u čijem državnom vrhu se nalaze otvoreno proruske snage.
Mandić je podržao vladu koja je izabrana krajem listopada. Vladajuću većinu čine Spajićeva Europa sad, Mandićeva prosrpska koalicija Za budućnost Crne Gore, umjerena prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP) i Demokratska partija centra i stranke Albanaca u Crnoj Gori.
Politički sustav postavljen tako da sam sebe destabilizira
Predstavnici Mandićeve “Nove srpske demokracije” međutim nisu članovi vlade, ali im je obećano da će to postati 2025. kad bi trebalo doći do njezine rekonstrukcije.
Takvi dogovori svjedoče o grčevitim pokušajima stabiliziranja političkog sustava koji počiva na trulim temeljima. U međuvremenu, došlo je do novih preslagivanja unutar stranačkog sustava. To je znak da je ionako prividna suradnja dviju suprotstavljenih političkih opcija opet ozbiljno ugrožena.
Mandić putem crnogorskih državnih institucija nastoji provoditi velikosrpsku politiku ne samo u Crnoj Gori, nego i šire, zato se Hrvatska svako malo javlja kao kamen spoticanja.
S druge pak strane, pobornici crnogorske neovisnosti uporno ističu Hrvatsku kao uzor i naglašavaju svoju naklonost Hrvatskoj.
Dok jedni u Crnoj Gori pokušavaju udarati po Hrvatskoj, drugi ponovno mole Dubrovnik za oprost
Nakon najave rezolucije o Jasenovcu, na Cetinju je na ulici razapet transparent kakav je istican i 1991. tijekom agresije na Hrvatsku. Na njemu, ispod zastava Crne Gore, Europske unije i Hrvatske, piše: “Sa Lovćena vila kliče oprosti nam Dubrovniče!” Ispod toga je ispisana poruka: “Putuj Europo, nemoj više čekati na nas”.
Time je iskazana sva dramatika odnosa unutar Crne Gore, uz jasnu demonstraciju da ta država ne uspijeva izići na kraj s temeljnim pitanjima svoga identiteta.
Hrvatska je u međuvremenu uputila prosvjednu notu Crnoj Gori, tražeći da se žrtve Jasenovca ne koriste za unarnje političke obračune u Crnoj Gori. Službeni Zagreb također je upozorio da bi usvajanje rezolucije ugrozilo crnogorski put u Europsku uniju i odnose Crne Gore i Hrvatske.
Grlić Radman: Crna Gora pokušava skrenuti pozornost sa Srebrenice
Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman naglasio je da se donošenje deklaracije o Jasenovcu pokreće u kontekstu Rezolucije UN-a o Srebrenici. Prema njegovim riječima, vjerojatno se hoće “defokusirati Srebrenica, a politizirati s Jasenovcem”.
Predsjednik crnogorske vlade Spajić, koji je najavio podršku rezoluciji o Srebrenici u UN-u, poručio je kako nema problema s time da podrži svaku rezoluciju koja osuđuje zločine.
No, zbog podrške rezoluciji o Srebrenici dio prosrpske desnice zaprijetio je da bi mogao uskratiti podršku Spajićevoj vladi u parlamentu.
Nastavak destabilizacije Crne Gore
U pokušaju spašavanja unutarnjeg mira, Spajićeva je vlada uputila dva amandmana na rezoluciju o Srebrenici o kojoj će UN raspravljati 23. svibnja. U tim amandmanima se individualizira krivica za genocid te poziva na poštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma.
Spajić time pokušava spasiti svoju vladu, no nju prosrpska strana očito koristi isključivo kao mehanizam za ostvarivanje svojih strategijskih ciljeva. Hrvatska se tako još jednom našla usred crnogorskih unutarnjih obračuna.
Isticanje Jasenovca nema nikakvo uporište u bilo kojem aktualnom pitanju, niti se u ovom trenutku dade smjestiti ni u kakav smisleni kontekst. Jedina moguća posljedica toga koraka jest daljnje destabiliziranje Crne Gore.
