Rast desnice obilježje je ovih europskih izbora: Propala je politika 'sanitarnog kordona'
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 13 Lipanj 2024 17:00
Kao što se i najavljivalo, najveći su rast ostvarile desne stranke. Po broju mandata rast bilježe i Europski konzervativci i reformisti (ECR) - 73 i Identitet i demokracija (ID) - 58. Desne će stranke imati gotovo četvrtinu zastupnika u Europskom parlamentu.
Izlaznost na Europskim izborima u Hrvatskoj bila je više nego dvostruko niža nego na razini EU-a. Birači u Hrvatskoj očito i dalje ne shvaćaju dovoljno važnost i utjecaj zakona koji se u Europskom parlamentu donose za svakodnevni život ljudi u Hrvatskoj. Dijelom nisku izlaznost možemo pripisati zasićenjem zbog izbora za Hrvatski sabor u travnju.
Očekivano, HDZ je pobjednik europarlamentarnih izbora s šest osvojenih mandata. Andrej Plenković najsnažnije gura "europsku priču" u Hrvatskoj i ovo je za HDZ važna pobjeda. SDP je dobio četiri mandata, a uz to po jedan mandat dobio je Domovinski pokret (koji je ovime zabetonirao poziciju treće po snazi opcije u Hrvatskoj) i Možemo. Most kao i 2019. nije uspio ući u Europski parlament. U situaciji niske izlaznosti najbolje su rezultate ostvarile one stranke koje imaju najjaču stranačku infrastrukturu, a to su HDZ, SDP i DP.
Europska pučka stranka (EPP) dobila je najveći broj mandata (184), osam više nego 2019. EPP je jedina velika stranka koja je narasla u odnosu na 2019. Socijaldemokrati zadržali drugu poziciju, zadržavši 139 mandata. Liberali (Renew Europe) pali su sa 102 na 80, a zeleni sa 71 na 52 zastupnika. Pučani, socijalisti i liberali i dalje imaju uvjerljivu natpolovičnu većinu u Europskom parlamentu što i Ursuli von der Leyen vjerojatno osigurava novi mandat na čelu Europske komisije.
Kao što se i najavljivalo, najveći su rast ostvarile desne stranke. Po broju mandata rast bilježe i Europski konzervativci i reformisti (ECR) - 73 i Identitet i demokracija (ID) - 58. Desne će stranke imati gotovo četvrtinu zastupnika u Europskom parlamentu. Najveći je problem desnice što ne istupa jedinstveno. Primjerice, AfD je pred izbora izbačen iz grupacije Identitet i demokracija. Koliko će desnica u budućnosti jačati svoj utjecaj ovisit će o sposobnostima prevladavanja međusobnih razlika.
Kada bi došlo do spajanja ECR-a i ID-a to bi bila druga najveća grupacija u Europskom parlamentu što bi joj omogućilo važne funkcije u predsjedavajućim odborima i pozicijama izvjestitelja. Vidjet ćemo hoće li se prevladati međusobne razlike, kao što je, primjerice, odnos prema Rusiji.
Rast desnice
Najveći rast desnica bilježi u Francuskoj gdje je Nacionalno okupljanje Marine Le Pen, koja formalno nije bila kandidat na izborima, pomelo opciju od Emmanuela Macrona. Macron je odmah raspisao prijevremene parlamentarne izbore. Uspjeh desnice u Francuskoj najavljuje vrlo neizvjesnu predsjedničke izbore za nekoliko godina na kojima se Macron ne može kandidirati, a popularnost Le Pen raste.
Velik rast desnice imamo u Njemačkoj. Vladajuća je lijeva koalicija poražena, Kršćansko-demokratska unije (CDU) osvojila je najveći broj mandata, no desna Alternativa za Njemačku (AfD) postala je druga stranka po broju glasova, a na istoku Njemačke najjača politička snaga.
Fidesz Viktora Orbana očekivano je pobjednik izbora u Mađarskoj, a u Italiji je, također očekivano, pobijedila desničarska premijerka Giorgia Meloni i njezina stranka Fratelli d'Italia (Braća Italije). Desna Slobodarska stranka (FPÖ) s 25,5 posto glasova birača pobjednik je izbora u Austriji.
Rast desnice zapravo je ključno obilježje ovih izbora što znači da je propala politika "sanitarnog kordona" prema desnici. Desnica za sada ne može imati odlučujući utjecaj u EU, no nema sumnje da će njezin snaga rasti što će i tzv. mainstream natjerati, ako imaju zrno soli u glavi, da uvaže određene desne politike.
Glavni poticaj za rast desnice su lijevo-liberalne politike u Europi koje se provode na nizu područja, a nerijetko ih provode i navodno konzervativne stranke. Ovdje govorimo o tzv. Zelenom planu, koji diže cijene energenata i uništava europsku poljoprivredu, o masovnim migracijama prema Europi, o rodnoj ideologiji, ali i tome kako će EU biti organizirana u budućnosti (superdržava ili zajednica ravnopravnih i suverenih naroda i država).
Ako srednjostrujaške opcije nastave s dosadašnjim politikama to će dovesti do daljnjeg rasta desnih opcija koji će kad-tad uroditi i presudnim utjecajem na europskoj razini. Kod značajnog dijela Europljana i dalje postoji zdrav razum.
