Objavljeni podaci o broju novorođenih u Hrvatskoj. Brojke su neumoljive
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 02 Srpanj 2024 19:08
Brojke su neumoljive. Lani se u Hrvatskoj rodilo gotovo 10.000 djece manje nego prije desetak godina, kao i gotovo 23.500 manje nego rekordne 1997. kada je tadašnji ‘baby boom’ rezultirao s čak 55.501 živorođenim djetetom.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je prve podatke iz Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa za 2023. godinu, uz napomenu da su objavljeni podaci preliminarnog karaktera i podložni naknadnim izmjenama.
Brojke su neumoljive. Lani se u Hrvatskoj rodilo gotovo 10.000 djece manje nego prije desetak godina, kao i gotovo 23.500 manje nego rekordne 1997. kada je tadašnji ‘baby boom’ rezultirao s čak 55.501 živorođenim djetetom.
Broj živorođene djece strmoglavio se s 41.771 u 2012. godini na 32.047 u 2023., prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) koji se ravna prema prebivanju majke u Hrvatskoj godinu dana ili dulje.
Konkretno, podaci Državnog zavoda za statistiku, prema UN-ovoj i Eurostatovoj metodologiji, odnose se na djecu čije majke imaju stalno prebivalište u Hrvatskoj i nisu izbivale iz zemlje dulje od jedne godine, kao i na djecu majki koje nemaju stalno prebivalište u Hrvatskoj, ali tu borave jednu godinu ili dulje.
Brojke po Eurostatu stoga su u pravilu manje od prijava poroda iz hrvatskih zdravstvenih ustanova, pa su tako u 2023. rodilišta registrirala 32.475 poroda, dakle 428 više nego DZS.
Najviše živorođene djece u 2023. na svijet je došlo u KBC-u Split, njih 3959. Slijede KBC Sestre Milosrdnice (3826), KB Sveti Duh (3520), KBC Zagreb (2898), KBC Osijek (1878), KBC Rijeka (1784), te opće bolnice u Zadru (1432), Puli (1264) i Varaždinu (1206).
Broj pobačaja u padu
Ukupan broj pobačaja i prekida trudnoće u 2023. bio je nešto manji nego 2022. godine – 7807 u odnosu na 7984. HZJZ pritom napominje da se navedeni brojevi odnose na zbrojeve pobačaja i prekida trudnoća prijavljenih putem individualnih prijava te pobačaja i prekida trudnoća evidentiranih u Bazi podataka o hospitalizacijama, ali za koje individualne prijave, unatoč zakonskoj obavezi, nisu dostavljene.
Inače, najviše pobačaja registrirano je 1995. godine (19.950), a najmanje 2017. (6141).
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), navodi HZJZ, u 2023. bilo je 3.903.506 osiguranika u skrbi te 3.662.497 korisnika zdravstvene zaštite. Istodobno, prema podacima stranici HZZO-a, lani je u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja evidentirano prosječno 4.107.750 osiguranih osoba.
