Uhićenje Durova u Francuskoj: ‘Nekako čudna priča’ između slobode i cenzure
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 27 Kolovoz 2024 16:05
Uhićenje Rusa Pavela Durova u Francuskoj izazvalo je pozornost svjetske javnosti i brojne komentare, ali i pitanja o pravilima javne komunikacije.
Durov, vlasnik i direktor popularne društvene mreže Telegram, uhićen je u subotu kad je sletio u parišku zračnu luku Le Bourget kamo je stigao iz Azerbejdžana.
Za Durovom, koji uz rusko ima i francusko državljanstvo, Francuska je raspisala tjeralicu predbacujući mu sukrivnju za terorizam, trgovinu drogom, pranje novca, prijevare i pedofiliju. Spočitava mu se i da je odbio suradnju s francuskim vlastima.
Francuska tereti Durova za suodgovornost za kaznena djela
Iako je francusko državno odvjetništvo neposredno nakon uhićenja odbilo komentirati slučaj, očito se Durova ne smatra osobno počiniteljem navedenih djela. Očito ga se tereti da je na Telegramu omogućio, odnosno da nije spriječio ta kaznena djela.
Međutim, Durov, koji se zauzima za apsolutnu slobodu govora, našao se u situaciji u kojoj država gubi kontrolu nad društvenim procesima i nastoji ju zadobiti ograničavanjem slobode.
Vlasnik također popularne i utjecajne mreže X Elon Musk u objavi na svojoj mreži zatražio je oslobađanje Durova.
Durov je pionir društvenih mreža u Rusiji i problem za ruske vlasti
Pavel Durov, danas 39-godišnjak, zajedno sa svojim bratom Nikolajem osnovao je 2006. platformu VK, svojevrsnu rusku alternativu Facebooku. Nakon godinu dana prodao je platformu Ališeru Usmanovu, poduzetniku bliskom Kremlju, ali je još neko vrijeme ostao na njezinu čelu kao direktor.
Od samog početka bio je u sukobu s ruskim vlastima, jer je odbijao isključiti korisnike koji su im bili nepoćudni. Protivnici režima putem VK-a su 2011. organizirali prosvjede nakon parlamentarnih izbora. Nije se pokorio ni zahtjevu vlasti da zatvori stranicu Alekseja Navaljnog, a uslijed sve većeg pritiska napustio je Rusiju.
Durov je 2013. osnovao Telegram, mrežu koja je u međuvremenu po popularnosti uz bok WhatsApp-u i sličnim komunikacijskim kanalima. U Međuvremenu, Telegram se nametnuo kao važno komunikacijsko sredstvo u ratu u Ukrajini.
Putem Telegrama svakodnevno stižu s ratišta informacije i dezinformacije, s tim što je najčešće teško jedne razlučiti od drugih.
U međuvremenu je Durov stekao francusko državljanstvo, a navodno ima i državljanstvo St. Kittisa i Nevisa. Živi u Dubaiju, gdje je i sjedište Telegrama.
Krši li Telegram zakone?
Sadržaji na Telegramu slabije se reguliraju i moderiraju nego na Facebooku, Instagramu i sličnim mrežama. Korisnici ondje mogu potpuno anonimno objavljivati svoje sadržaje, od čega posebno veliku korist imaju blogeri koji objavljuju vijesti o Ukrajini.
Interne smjernice na Telegramu zabranjuju pozive na nasilje na javnim kanalima. Sam Durov tvrdi da mreža briše takve poruke i da surađuje s vlastima u slučajevima terorizma. Kritičari međutim tvrde da je ta kontrola odveć slaba i upozoravaju da se time otvara prostor za različite kriminalne radnje.
Telegram je nakon Durovljeva uhićenja objavio da nije prekršio europske zakone, uključujući i europsku digitalnu uredbu DSA, kojom se zahtijeva rigorozan postupak protiv ilegalnih aktivnosti na društvenim mrežama.
No čini se da državne strukture, uključujući i one međunarodne poput Europske unije, gube utjecaj u procesima javnog informiranja i povremeno zalaze u sivu zonu između slobode govora i cenzure.
Prijetnja europskog povjerenika Musku
Primjerice, povjerenik Europske komisije za unutarnje tržište Thierry Breton uputio je nedavno upozorenje vlasniku X-a Elonu Musku uoči njegova razgovora s američkim predsjedničkim kandidatom Donaldom Trumpom. Podsjetio ga je na pravila EU-a o “štetnom i ilegalnom sadržaju na društvenim mrežama”.
Musk je to shvatio kao prijetnju i povredu slobode govora. Znakovito je da je upozorenje stiglo upravo uoči Trumpova nastupa, što je protumačeno kao izravno miješanje europskog političkog establishmenta u američke predsjedničke izbore, odnosno kao pokušaj ušutkivanja Trumpa.
Breton je u spomenutom pismu podsjetio Muska “na dužnu pažnju prema obvezama iz Akta o digitalnim uslugama (DSA). Obveze DSA se primjenjuju bez iznimke ili diskriminacije na moderiranje cijele zajednice korisnika i sadržana X-a (uključujući vas kao korisnika s više od 190 milijuna pratitelja), dostupnog korisnicima u Europskoj uniji te ih se treba pridržavati pristupom temeljenom na riziku iz DSA, koji zahtijeva veću pozornost u slučaju mogućeg povećanja profila rizika”.
Breton je dodao da bi “svaki negativni učinak nezakonitog sadržaja” mogao navesti EU da poduzme daljnje mjere protiv X-a, koristeći “naš potpuni alat, uključujući usvajanje privremenih mjera, ako je opravdano zaštititi građane EU-a od štete”.
Presedani u javnim komunikacijama
Direktorica X-a Linda Yaccarino oštro je reagirala na pismo. “Ovo je pokušaj bez presedana da se zakon namijenjen primjeni u Europi proširi na političke aktivnosti u SAD-u. Također pokroviteljski gleda na europske građane, sugerirajući da nisu u stanju slušati razgovor i donositi vlastite zaključke”, napisala je.
Ona je, čini se, u pravu utoliko što bi Bretonovo pismo doista moglo predstavljati miješanje u američke unutarnje prilike. No, mnogo je toga bez presedana u procesima javne komunikacije.
Zapadne države u valu privatizacije krajem prošlog stoljeća odrekle su se monopola nad brojnim područjima koje su tradicionalno kontrolirale. Među njima su primjerice dijelovi javnog prometa, strateški važne tvrtke kao i pošta i telekomunikacije.
Gubi li država kontrolu?
Tehnološki razvitak dodatno javne komunikacije učinio potpuno nepreglednima i maknuo ih izvan dosega države. U zapadnim demokracijama, posebice u Europi, medijski sustav, uključujući i regulatorne mehanizme, bio je jamstvo da se komunikacija odvija u skladu s utvrđenim i opće prihvaćenim društvenim pravilima. No uslijed nastanka novih medija i potpune liberalizacije komunikacije to više nije moguće. Država pokušava i nadalje kontrolirati procese koji se događaju unutar nje, ali zbog nepreglednosti informacijskih kanala i globalizacije informiranja to nije moguće.
Time je međutim ugrožena funkcija države, jer različite strukture, bilo da djeluju kroz same državne institucije ili su pak izvan svih formalnih okvira, mogu manipulirati i na netransparentan način oblikovati javno mnijenje.
Ukratko, postavlja se pitanje tko nudi točnu informaciju i kako ju provjeriti, kao i koja je posljedica određene informacije. Za lovce u mutnom, bili oni formalni ili slobodni, otvara se ogroman prostor.
Musk: Moderiranje je cenzura
Musk je ovih dana poručio kako je moderiranje cenzura. To njegovo mišljenje u suprotnosti je s poimanjem države u 20. stoljeću i priziva anarhiju. Istodobno, na drugoj strani sama država svojim netransparentnim postupcima predstavlja također nezanemariv rizik.
Durov “ne skriva ništa”, tvrdi Telegram, smatrajući kako je apsurdno platformu ili njezina vlasnika teretiti za zloporabe koje čine treće osobe.
Prosvjedujući protiv njegova uhićenja, Tucker Carlson je izjavio kako je apsurd što je Durov uhićen na Zapadu. “Nije ga uhitio Putin zbog omogućavanja slobodnog izražavanja mišljenja. Bila je to zapadna zemlja, saveznica Bidenove vlade i članica NATO-a”.
Slično je reagirao i ruski disident Ilja Jašin, kojega je Rusija zatvorila i u međuvremenu mu omogućila odlazak na Zapad. Za Jašina je taj slučaj “nekako čudna priča”.
Čudna priča je utoliko što se danas, uslijed krize demokratskog poretka, sloboda definira na različite načine. Pitanje je, tko može utvrditi je li Durov kriv za neko zlo. A demokratska država već je davno ukinula mehanizme sustavnog i transparentnog informiranja.
