Vjekoslav Krsnik: Američki kongresnik optužuje Plenkovićevu vladu zbog pranja novca i financiranja terorizma
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 28 Rujan 2024 13:09
Dok je hrvatski premijer Andrej Plenković prvo dao prestižnom CNN-u opsežan intervju u kojemu se u svom stilu pohvalio svojim postignućima, a zatim otputovao u Ameriku na redovno zasjedanje Opće skupštine Ujedinjenih naroda u američko-hrvatskim odnosima novu dimenziju tim odnosima dalo je , potpuno prešućeno u hrvatskim medijima ako se tako oni mogu nazvati, pismo koje je američki kongresnik Doug Lamborn (republikanac) još prije godinu dana uputio premijeru Andreju Plenkoviću.
U tom pismu koje je uputio i američkom državnom tajniku Antony Blinkenu kongresnik Lamborn traži odgovore na pitanja o blokiranju američkih investicija u Hrvatskoj, o rašienoj korupciji, o zlouporabi sredstava američkih poreznih obveznika, te o jačanju utjecaja Rusije. U tom pismu on traži hitan odgovor, ali nije poznato je li Andrej Plenković taj zahtjev ispuinio. Pismo je važno jer ono ukazuje zašto je Hrvatska nedavno kao jedina zemlja Europske unije uvrštena na "sivu listu" specijalne međunarodne Grupe za financijsku akciju (FATF) koja se bavi otkrivanjem pranje novca i financiranjem terorizma. Kongresnik Lamborn iz Kolorada predsjednik je Pododbora za strateške snage i viši član Odbora za oružane snage Predstavničkog doma američkog Kongresa.
U opsežnom pismu između ostalog se ukazuje da iako su američki porezni obveznici preko raznih američkih i međunarodnih institucija ulagali u hrvatsku infrastrukturu američkim privatnim ulagačima je blokiranu ulaganje u Hrvatsku. Posebno se ukazuje na slučaj grada Rijeke gdje američki porezni obveznici plaćaju remont američkih ratnih brodova u brodogradilištu "Viktor Lenac", dok lokalni političari blokiraju privatna ulaganja iz SAD-a u taj grad
Američki kongresnik postavlja premijeru Plenkoviću šest pitanja na koja traži odgovora. Prvo, kada će Hrvatska ukloniti barijere američkim privatnim investicijama koje ne plaćaju mito? Drugo, zašto Hrvatska i posebno grad Rijeka koriste praksu iznuđivanja prema ulaganjima iz SAD-a i ne poštuju Ugovor potpisan između hrvatske i američke vlade o Poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja, koji je stupio na snagu 20. lipnja 2001 godine.Treće, Hrvatska je posljednja članica EU-a koja je potpisala Ugovor o uzajamnoj pravnoj pomoći (MLAT) sa SAD-om, koji je stupio na snagu u siječnju 2023.g. Zašto Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) i hrvatski pravosudni sustav odbacuju kaznene prijave i odbijaju istraživati ozbiljne optužbe međunarodnog pranja novca u gradu Rijeci i Hrvatskoj? Četvrto, zašto hrvatske vlasti nisu zatražile pomoć od američkih vlasti u sumnjivim slučajevima međunarodnog pranja novca u Hrvatskoj s novcem koji potječe iz Irana, Nigerije, Rusije, Lihtenštajna, Republike Češke i Kine, između ostalih zemalja? Peto, tko su stvarni vlasnici strateške infrastrukture u i oko Luke Rijeka, te tvrtki koje primaju sredstva američkih poreznih obveznika: Tko su koncesionari/stvarni vlasnici Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala luke Rijeka Zašto je Građevinska tvrtka GP Krk, i s njom povezane tvrtke, dobile svaki ugovor o izgradnji za projekte koje financiraju porezni obveznici SAD-a u gradu Rijeci? Šesto, Zašto je Hrvatska dopustila da luksuzna jahta Irina Vu od 114 stopa (35 metara) u vlasništvu uzbekistanskog oligarha Alishera Usmanova, bliskog saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina, napustiti hrvatsku marinu Murter u siječnju 2023. godine, dok je bila držana pod međunarodnim sankcijama?
Iako je pismo upućeno prije godinu dana a u njemu hrvatska javnost uopće nije upoznata, osim jedne propagandističke informacije što ju je objavio "Večernji list" Novina optužuje Natašu Srdoć iz Adriatic Instituta for public policy sa sjedištem u Rijeci da je ona napisala konkretne zahtjeve iz pisma američkog kongresnika. "Večernji list" u duhu svoje uređivačke politike podržavanja vlade Andreja Plenkovića uopće ne spominje važne činjenice koje bacaju tešku optužbu na transparentnost Vlade Andreja Plenkovića kad su u pitanju američke privatne investicije u Hrvatskoj. Takav odnos hrvatske Vlade prema američkim investicijama u Hrvatskoj nije nikakva novost. Spomenut ću samo boravak hrvatskog predsjednika Mesića i premijera Račana koji sam u kolovozu 2000. godine pratio kao izdavač novina za američke Hrvate "Croatian American" Presjednik Clinton je tada zahvalio predsjedniku i premijeru za sve ono što je Hrvatska učinila za američke interese na Balkanu, a budući da je to bilo potkraj njegovog drugog mandata u nemogućnosti da učini nešto više ponudio je da Hrvatska pošalje do kraja rujna jednu jaku vladino-poslovnu delegaciju kako bi se sastali s velikim američkim biznisom. To je bila zadaća Ivice Račana koji je umjesto toga kao novi saveznik Ujedinjenog kraljevstva otišao na kongres Blairovih laburista u Brightonu. S druge strane sve vlade bilo HDZ-ove ili SDP-ove u posljednjih desetaka godina omogićili su ruskom kapitalu da na velika vrata uđe u Hrvatsku što u slučaju "Fortenove" pod financijskom kontrolom ruskih banaka spominje i američki kongresnik u ovom pismu.
Vjekoslav Krsnik
