Politički potres u Njemačkoj: Radije bi u savezništvo s lijevim ekstremistima nego AfD-om

Pin It

PRIJEDLOG NJEMAČKOG EKSTREMISTE: “Uspostaviti demokratski njemački Reich”,  a za "obranu njemačkog suvereniteta od Poljaka", "demokratski Reich bi  mogao rasporediti nekoliko mješovitih njemačko-ruskih bataljuna" - Fenix  Magazin

Praktički istoga dana kad je Donald Trump uvjerljivo pobijedio Kamalu Harris i postao američki predsjednik, Olaf Scholz izbacio je ministra financija i predstavnika Liberalno-demokratske stranke (FDP) Christiana Lindnera iz vlade čime je došlo do raspada koalicije i tako je otvoren put za prijevremene izbore. 

Nakon tih izbora, poručuju analitičari, jedini je jamac stabilnost političkog poretka koalicija CDU/CSU i SPD-a. Prijevremeni izbori najavljeni su za 23. veljaču, a neka vrsta predizborne kampanje već je krenula. Politički tzv. mainstream u Njemačkoj već godinama strahuje od rezultata koji bi na parlamentarnim izborima mogla osvojiti Alternativa za Njemačku (Afd). Potpora ovoj stranci raste već godinama, ponajviše zahvaljujući kritici masovnih migracija u Njemačku.

Taj rast jako brine politički mainstream pa se, nakon što je njemački Ured za zaštitu ustavnog poretka mladež AfD-a proglasio ekstremnom organizacijom, čak javljaju ideje o zabrani djelovanja AfD-a. Pred koji je tako mjesec Marco Wanderwitz, član Bundestaga iz CDU-a, podnio prijedlog za zabranu AfD-a, koji je dobio potporu brojnih drugih zastupnika. Kao odgovor na Wanderwitzovu inicijativu oglasila se jedna od zamjenica čelnika SPD-a Saskia Esken. 

Političarka poznata po usporedbi AfD-a s NSDAP-om ustvrdila je kako treba prikupiti materijal koji bi bio temelj za učinkovitu zabranu Alternative. "Očekujem da će ministri unutarnjih poslova u saveznim državama i u zemlji prikupiti materijale od Ureda za zaštitu ustavnog poretka o ekstremističkom djelovanju AfD-a", rekla je. Ne podupiru, međutim, svi u vladajućem SPD-u zabranu Alternative. Glavni tajnik stranke Kevin Kühnert stvar vidi drugačije od Saskie Esken. 

Nova demokracija

Prema njegovom mišljenju, nema dovoljno dokaza da AfD promiče program koji je suprotan njemačkom ustavnom poretku, pa stoga nema razloga za njegovu delegalizaciju. Drugi političari, poput bavarskog CSU-a, također su se izjasnili protiv Wanderwitzeva prijedloga za zabranu AfD-a. Njegovi predstavnici izjavili su da neće podržati ovu ideju na glasovanju u Bundestagu. 

Sahra Wagenknecht, čelnica ljevičarske stranke BSW, izrazila je slično mišljenje, nazvavši to "najglupljim prijedlogom ove godine".No prijedlog zastupnika CDU-a ima širu potporu: potpisalo ga je ukupno 37 zastupnika SPD-a, CDU-a, Zelenih i ljevice, a vjerojatno bi ga u Bundestagu bio spreman podržati još veći broj zastupnika.

Cilj inicijative je podnošenje službenog zahtjeva njemačkom Ustavnom sudu za zabranu AfD-a kao stranke neprijateljske prema ustavu. S obzirom na kritike koje dolaze iz mnogih stranaka, ne čini se da će prijedlog biti usvojen. Međutim, znakovito je kako se tzv. lijevo-liberalne opcije pokušavaju boriti protiv svojih protivnika. To je, bit će, neka nova demokracija unutar koje se neistomišljenicima želi zabraniti političko djelovanje.

CDU radije s lijevim ekstremistima nego s AfD-om

AfD na istoku zemlje ima potporu od oko 30 posto, a u nekoliko država – poput Tiringije ili Saske – već je najjača stranka ili druga po snazi. Na nacionalnoj razini, prema trenutnim anketama, stranka može računati na potporu od 17 do 19 posto, što je čini drugom najjačom strankom u cijeloj Saveznoj Republici Njemačkoj.

Zabrana djelovanja Alternative vjerojatno bi dovela do masovnih prosvjeda, radikalizacije političkih raspoloženja te bi se u konačnici mogla okrenuti protiv vodećih političkih stranaka. Stoga se CDU, SPD, Zeleni i ljevica u osnovi fokusiraju na druge metode borbe protiv AfD-a, prvenstveno u obliku izgradnje koalicija kako bi se AfD isključilo od bilo koje mogućnosti dolaska na vlast na državnoj razini. Demokršćanska CDU radije išla u savezništvo s lijevim ekstremistima nego s Alternativom za Njemačku.

Zašto im AfD smeta?

Iako se u AfD-u može pronađi i ekstremnijih elemenata, oni su velika manjina. Ova stranka zapravo smeta zato što su promiče zdravorazumske politike u odnosu na brojna pitanja. Potpora ovoj stranci je naznaka promjena koje se u Njemačkoj događaju. Pritom će AfD teško ikada doći na vlast.

No jačanje ove opcije imaju jednu drugu blagotvornu funkciju. Sve snažnija potpora ovoj stranci natjerat će političko klatno u desno jer će i CDU morati preuzeti dio političke agende AfD-a, posebno glede migracija. S druge strane, nakon izbora Donalda Trumpa za američkog predsjednika desne opcije u Europi moći će lakše disati što će se odraziti na ukupan europski politički krajobraz.

Davor  Dijanović/direktno.hr