Koje su političke preferencije budućih ustavnih sudaca?
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 04 Prosinac 2024 13:02
Postati ustavni sudac, govorili su uvijek kandidati, svojevrsna je kruna pravničke karijere. No, izbor ustavnih sudaca generalno je politička trgovina između HDZ-a i SDP-a. U aktualnom izboru, koje bi se prema najavama trebalo dogoditi ovoga petka, trgovanje će se odvijati između političke moći Andreja Plenkovića i Siniše Hajdaš Dončića.
Naime, petero kandidata novih sudaca Ustavnog suda predlaže lijevo-liberalna opozicija. U nju su uključeni klubovi zastupnika SDP-a, Možemo!, Centra i Nezavisne platforme Sjever, HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a te IDS-a. Preostalih petero kandidata predloženo je od strane vladajuće većine. Točnije, HDZ-a. Podsjetimo, Most je ranije poručio da u toj političkoj trgovini ne želi sudjelovati.
Za izbor ustavnih sudaca nužno je osigurati glasove dvotrećinske većine saborskih zastupnika. Za takvo što potreban je dogovor vladajućih i oporbe.
No, postoje li uopće jasni kriteriji oko toga tko su pravnici koji mogu postati ustavni suci?
Bira se između 62 kandidata
Buran je ovo tjedan utrke za Ustavni sud. Iako najavljivani ranije, razgovori su počeli u ponedjeljak. U srijedu se očekuje sjednica Odbora za Ustav. Četvrtak je predviđen za plenarnu raspravu. Glasanje za ustavne suce trebalo bi se konačno dogoditi u petak, 6. prosinca. Točnije, dan uoči isteka mandata aktualnim sucima.
I dok je u srpnju bilo poznato 33 imena kandidata za suce Ustavnog suda, konačna brojka dosegnula je njih 62.
Tko može postati ustavni sudac, žustro se razgovara u Hrvatskom saboru. S oporbene strane u razgovorima sudjeluju Arsen Bauk, Sandra Benčić i Peđa Grbin. Stavove vladajućih zastupaju Ivan Malenica, Ante Sanader i Krunoslav Katičić.
Tko može biti ustavni sudac?
Podsjetimo, za ustavnog suca može biti izabrana osoba koja je hrvatski državljanin, diplomirani pravnik s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci koji se u toj struci istaknuo znanstvenim ili stručnim radom ili javnim djelovanjem te doktor pravnih znanosti koji uz ostale ispunjene uvjete ima najmanje 12 godina radnog iskustva u pravnoj struci.
Postupak kandidiranja i predlaganja za izbor Hrvatskom saboru provodi saborski odbor nadležan za Ustav. Odbor raspisuje javni poziv, prikuplja prijave te obavlja razgovore s kandidatima kojima ispunjavaju uvjete.
Imenovanje ustavnih sudaca provodi se na plenarnoj sjednici Sabora. Zastupnici o svakom predloženom kandidatu glasaju pojedinačno. Kandidatima je potrebna dvotrećinska većina, odnosno, glas 101 zastupnika.
Tko su kandidati SDP-a i Možemo! ?
Premda je javno potvrdila svoju kandidaturu za USUD, čini se da se ime bivše pravobraniteljice za djecu Ivane Milas Klarić ne nalazi među preostalih 61. Još početkom listopada, Milas Klarić je potvrdila tjedniku Nacional da se javila na javni poziv za izbor ustavnih sudaca. Tada je ukupan broj kandidata bio 65, a sada je za troje kandidata manji.
Prema medijskim napisima, na listi navodnih oporbenih kandidata (odnosno, onih koji su po volji SDP-u i Možemo!) nalaze se Andrej Abramović, Vesna Alaburić, Sanja Bezbradica Jelavić, Vedran Đulabić, Biljana Kostadinov, Lovorka Kušan, Maša Marochini Zrinski, Alen Rajko i Alan Uzelac.
Milas Klarić, unatoč javnom istupu početkom listopada o kandidaturi za USUD, na aktualnom se popisu ne spominje. Ipak, valja istaknuti zanimljivost da je upravo ona kritizirala isti taj sud nakon što je smijenjena s mjesta pravobraniteljice.
Na ovom popisu nalazi se, primjerice, i aktivistica koja je javnosti uglavnom predstavljena kao ‘borkinja za ljudska prava’. Tu su i osobe koje su, premda nisu članovi političke stranke, itekako (lijevo) stranački opredijeljene.
Primjera je više, ali izdvojit ćemo samo neke.
Reakcije ustavnih sudaca na Milanovićevu kandidaturu
Sjetimo se bure reakcija koju je izazvala kandidatura aktualnog predsjednika RH Zorana Milanovića na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine.
O tome je li Milanović kršio Ustav kada se s pozicije predsjednika Republike kandidirao za premijera, glasovalo je 11 od 13 ustavnih sudaca. Njih devet bilo je za takvu odluku. No, uz Ingrid Antičević Marinović, samo je Andrej Abramović (koji je navodno na sadašnjem popisu kandidata) bio protiv mišljenja da je Milanović kršio Ustav. Lovorka Kušan, uz Gorana Selaneca, napustila je tada prostoriju i nije sudjelovala na glasovanju.
Ono što je, čini se, jasno jest da SDP nesumnjivo nudi profile lijevog spektra, osobe aktivističkog rezimea i zagovarače LGBT ideologije.
Kandidati HDZ-a – 11 ‘igrača’
Neki medijski napisi navode da su među HDZ-ovim odabranicima za USUD Dražen Bošnjaković, Branko Brkić, Ante Galić, Mario Jelušić, Davorin Lapaš, Rajko Mlinarić, Mato Palić, Đuro Sessa, Frane Staničić, Ljiljana Stipišić i Miroslav Šumanović.
Ipak, čini se da je svjetonazor ljevice još ranije utjecao i na HDZ-ove kriterije. Dovoljno je sjetiti se slučaja Gorana Selaneca, ustavnog suca izglasanog 2017. godine, koji se između ostaloga javno zalagao protiv referenduma o ustavnoj zaštiti braka kao zajednice muškarca i žene.
Tko god u konačnici bude bio izabran, lupa javnosti i sumnje u njihov budući rad posve su opravdane. Praksi unatoč, stručnost nikada ne bi smjela biti pobijeđena političkim preferencijama.
