Srbi se raspisali o tajnom planu: Dvije članice EU-a predlažu dokument nauštrb Hrvatske
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 15 Prosinac 2024 11:03
Kako srpski mediji pišu, Slovenija i Njemačka predložile su Europskoj uniji non-paper kojim se predviđa ukidanje veta i blokade bilateralnih pitanja sa susjednim državama.
Ovo je najvjerojatnije odgovor na odluku Hrvatske za blokiranje zatvaranja pregovaračkog poglavlja Crne Gore s EU. Naime, Hrvatska je od četiri poglavlja zatvorila tri iako je Crna Gora tehnički bila spremna za zatvaranje svih poglavlja. Hrvatska je bila protiv zatvaranja poglavlja Vanjska, sigurnosna i obrambena politika zbog određenih neriješenih pitanja.
Naime, Hrvatska je Crnoj Gori prošli mjesec uputila non-paper (neformalni diplomatski dokument) kojim je zatražila rješavanje otvorenih pitanja koja narušavaju međusobne odnose dviju država poput pitanja vlasništva nad školskim brodom "Jadran", međusobnog razgraničenja, procesuiranja ratnih zločina, pronalaska nestalih osoba te pitanje imena gradskog bazena koji je nazvan po bivšem vaterpolistu Zoranu Gopčeviću koji je bio čuvar u logoru "Morinj".
Analitičari iz Srbije su prijedlog Slovenije i Njemačke ocijenili poželjnim jer za njih znači micanje prepreka na njihovu putu k članstvu u Europskoj uniji. "To bi prije svega pomoglo Srbiji da izbjegne potencijalni veto od Bugarske i Hrvatske, koje su prije nekoliko dana blokirale otvaranje pregovora u klasteru tri, ali i spriječilo potencijalne blokade Mađarske i Rumunjske temeljene na bilateralnim problemima, a koje su također zemlje EU s kojima Srbija graniči", za srpski portal je rekao Miloš Pavković, istraživač Centra za europske politike.
Odluku će donositi većina
"Uspješnost zabrane blokiranja na bilateralnoj osnovi ovisit će najviše o lobiranju ključnih država poput Njemačke i Francuske, i njihovoj spremnosti da tu ideju iznesu do kraja. Ono što je evidentno jest to da su promjene u politici proširenja neophodne kako bi Europska komisija i ostale institucije mogle uspješno dovršiti proces proširenja EU na Zapadni Balkan i druge regije, tu prije svega mislim na istočnu Europu (Moldaviju i Ukrajinu)", rekao je Pavković za Blic.
"Postoji tendencija i određeni nivo podrške među državama članicama EU da se bilateralna pitanja isključe iz politike proširenja, kao i da se eventualno prijeđe na glasanje kvalificiranom većinom, umjesto jednoglasnog odlučivanja što je sada slučaj", zaključio je Pavković. Ministrica vanjskih i europskih poslova Slovenije, Tanja Fajon, objasnila je zašto se zalažu za micanje prepreka unatoč odlukama drugih članica.
"To je inicijativa da ubrzamo cijeli proces proširenja, odnosno, pretpristupni proces, kako ne bismo imali previše prilika stavljati veto na blokade susjeda zbog bilateralnih pitanja, te više puta iskoristiti mogućnost glasanja kvalificiranom većinom (QMV) uz sam proces", rekla je Fajon u razgovoru za crnogorsku agenciju Mina.
Hrvatska šest puta blokirala Srbiju
"Hrvatska je bila posljednja zemlja koja je ušla u EU, sad treba biti iskreni partner svim zemljama Zapadnog Balkana", poručila je nakon što je Hrvatska po šesti put blokirala Srbiju. Naime, Hrvatska je imala legitimne razloge za te odluke. Tražila je, među ostalim, rješavanje pitanja ratne odštete i nestalih hrvatskih vojnika i civila u ratu od 1991. do 1995., kao i vraćanje arhivske građe, među kojima i one koja se odnosi na stradanje Židova u vrijeme NDH, a koju Beograd odbija vratiti Zagrebu.
Zamjera se i srbijansko "svojatanje dubrovačke književnosti", odredbe srpskog Zakona o kulturnom nasljeđu, u kojoj se navodi da izdanja dubrovačke književnosti pripadaju i srpskoj i hrvatskoj kulturi, zaključno s 1867. godinom. Također se 2021. zatražilo da se Srbija izjasni o genocidu u Srebrenici. Bugarska također ima problema sa Srbijom zbog toga kako Beograd tretira bugarsku manjinu, prenio je Blic.
