Sada se pokazalo da je argument za uvođenje eura bio prevara
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 09 Siječanj 2025 09:52
Prema nedavnim preliminarnim izračunima europskog statističkog ureda Hrvatska ima najveći rast cijena u euzoroni. Ovaj negativan trend prokomentirao je ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić.
"Zapravo, inflacija je opća bolest organizma. Znači, ona nije jednoznačna, nego pokazuje da nije nešto zdravo u gospodarskom sustavu. To je prva konstatacija. Druga konstatacija je ono što smo se uvjerili da zapravo hrvatska politika ili hrvatska Vlada nema pod kontrolom u tržišnom smislu hrvatsko gospodarstvo, nego se događa što se događa", poručio je Jurčić za portal Direktno. Kao treću stvar naveo je kako robu većinom uvozimo direktno-indirektno. "Tako da lanac proizvodnje od sirovina, energije, sjemena, repromaterijala, tehnologije nije pod kontrolom hrvatske vlasti indirektno nego to je pod kontrolom one vlasti od koje ti proizvodi dolaze. I te razvijene zemlje drže kontrolu, a Hrvatska to nema, većina tih proizvodnih lanaca odvija se izvan Hrvatske", rekao je.
Mi smo svedeni na trgovinu i na logistiku, naglasio je. "Kada dođe do povećanja cijena i budući da ovdje nije razvijena ni tržišna utakmica ni tržišno natjecanje, onda ponuđivači prevale troškove koliko god mogu na hrvatsko tržište bez mogućnosti utjecaja hrvatske Vlade na to prevaljivanje. Tako da ova mogućnost postoji da se fakturira sve hrvatsko s jedne strane, a s druge strane u Hrvatskoj imamo povećanje potražnje zbog povećanja plaća koje se dogodilo u godinu dana i zbog turizma. Inflacija u razvijenim zemljama koje su iznad prosjeka Europske unije, mi smo negdje na 20.000 eura po glavi stanovnika, a godišnji prosjek EU-a je 40.000 eura, njima pet posto inflacija i nije neka inflacija", kazao je.
Tu nije stao. "To se inače u ekonomskoj teoriji kod normalno razvijenih zemalja, ali i prosječno razvijenih zemlja, smatra umjerenom inflacijom gdje ne treba reagirati. Peto, hrana u razvijenim zemljama koja je uglavnom poskupila čini oko 10 posto potrošnje, 10 posto dohotka ili potrošnje građana. Kod nas je to 30 posto. Tako da je kod nas svako povećanje, zbog razine dohotka i zbog velikog udjela proizvoda koji poskupljuju, tri puta bolnije. Recimo, ako je kod nas inflacija tri do četiri posto, onda bi to bio isti osjećaj kao da je u razvijenoj Europi 10 do 12 posto. Zato što su oni tri puta razvijeniji od nas", naglasio je.
'Nije ta hrana sad poskupljela zato što ljudi baš više jedu'
Istaknuo je kako sada imamo situaciju u kojoj je dosta stanovništva na granici siromaštva, negdje od 22 do 25 posto, a onih koji krpaju kraj s krajem je negdje od 30 do 40 posto. "Svaki nas ovaj postotak pogodi zato što u značajnoj mjeri trošimo robe koje poskupljuju", istaknuo je. Premijer Andrej Plenković tvrdi kako je inflacija u prosincu posljedica blagdanske potrošnje, no Jurčić misli drugačije. "Potrošnja je u 12. mjesecu veća od prosjeka možda pet, šest posto, sedam posto, nego prosječnih mjeseci iduće godine. No, to nije nikakav razlog ili opravdanje, to su jednostavno normalna ciklička kretanja. U prvom će mjesecu inflacija biti malo manja, možda do pet posto. Tako da su to normalna kretanja, ljudi se ponašaju racionalno", kazao nam je.
Nije hrana sada poskupjela zato što ljudi baš više jedu, nastavio je. "Oni su kupili hranu, nešto će pojesti za Novu godinu, nešto će potrošiti kasnije. Tako da to nije nekakav problem. Ja bih prvo rekao da su nas uvjeravali da prihvatimo euro i da ćemo imati euro cijene. Sada vidimo da imamo duplo veće cijene nego euro. I time se pokazuje da je argument za uvođenje eura bio prevara jer inflacija ne proizlazi iz euro nego proizlazi iz strukture i efikasnosti gospodarstva, a struktura Hrvatske je jedna od lošijih u Europi. Uglavnom živimo na jeftinim uslugama, turizam, transport, građevina itd. Imamo i nisku razvijenost i malu stopu razvoja tako da je to uzrok inflacije, potrošnja se kreće u svojim pravilnim ciklusima", naglasio je Jurčić.
'To je taj temeljni problem zašto to još više pogađa Hrvatsku'
"U 11., 12. mjesecu potrošnja raste iznad prosjeka od sedam do 10 posto. To je ovisno i o inflaciji. U prvom i drugom mjesecu potrošnja se smanji, nikad više od pet posto. A tu isto moramo paziti je li stvarno pet posto pala potrošnja jer moramo znati da u prvom mjesecu počinju i rasprodaje. Tako da je to sve prirodno. Ta inflacija se smatra u teoriji umjerenom ako je dohodak normalan ili prosječan", istaknuo je.
"Kod nas je dohodak ispod prosjeka zato je kod nas to veći problem. To izlazi iz strukture, efikasnosti i funkcioniranja gospodarstva. To nije jedini problem. Kad se poskupljuje cijena nekih proizvoda i kad trošite domaće proizvode, onda tim poskupljenjem vaši građani imaju veće dohotke. A kad nama dođe inflacija iz uvoza, onda što mi tu veću cijenu plaćamo, veća količina novca ide u inozemstvo. To je taj temeljni problem zašto to još više pogađa Hrvatsku nego zemlju koja troši uglavnom 80 posto svojih proizvoda", rekao nam je.
