Vlada uvodi rigorozne EU klimatske regulative
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 25 Siječanj 2025 16:04
Na dnevnom redu Hrvatskog sabora ovog tjedna je bio prijedlog Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja čime će Hrvatska implementirati EU zakonodavstvo u okviru paketa ”Spremni za 55”. Ove opsežne promjene, kako bi Hrvatska smanjila produkciju CO2, utjecat će na mnoge aspekte života građana, posebno gospodarstvo.
Najviše će se primjena ovog zakona osjetiti u sektorima pomorskog, cestovnog i zrakoplovnog prometa, zgradarstva, industrije i slično. U nastavku vam donosimo koliko Hrvatska zapravo utječe na globalne emisije CO2.
Hrvatska se ovim zakonom obavezuje da će do 2030. godine smanjiti emisiju stakleničkih plinova za čak 55 posto.
Zakonom se uvode mehanizmi kao što je klimatsko potvrđivanje, usklađivanje sektorskih srednjoročnih i dugoročnih akata strateškog planiranja pojedinih područja i djelatnosti s klimatskim ciljevima te izrada Programa ublažavanja, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja na lokalnoj razini. Propisuje se i način provedbe obrazovanja, obuke i podizanja javne svijesti o klimatskim promjenama.
Određuju se sektori koji imaju obvezu izrade analize izloženosti, osjetljivosti, ranjivosti i procjene rizika na klimatske promjene na osnovu kojih se definiraju mjere prilagodbe kao i potrebna financijska sredstva.
-62 posto CO2 u odnosu na 2005.
Postavljaju se novi ciljevi onim sektorima koji su već uključeni u EU sustav trgovanja emisijskim jedinicama (stacionarna postrojenja, zrakoplovstvo) i to na -62 % u odnosu na razine iz 2005.
Proširuje se područje primjene postojećeg EU sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova na pomorski promet te se uspostavlja obveza praćenja i izvješćivanja o emisijama stakleničkih plinova za brodove od 400 do 5.000 bruto tona.
Uspostavlja se novi zasebni sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova (ETS2) koji će se primjenjivati na goriva koja se upotrebljavaju za izgaranje u sektorima zgradarstva i cestovnog prometa te dodatnim sektorima koji odgovaraju industrijskim djelatnostima koje nisu obuhvaćene postojećim EU ETS-om i prenose se odredbe nove EU Uredbe o flouriranim stakleničkim plinovima i tvarima koje oštećuju ozonski sloj.
Također, Zakonom se propisuje obveza izrade, sadržaj, rokovi i obveza dostave Komisiji strateških klimatskih dokumenata: Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske, Strategije prilagodbe klimatskim promjenama te Integriranog energetskog i klimatskog plana, kao i osnivanja potrebnih povjerenstava za međusektorsku koordinaciju i politike ublaženja te se uvode javne certifikacijske sheme za certifikaciju trajnog uklanjanja ugljika, gospodarenja ugljikom i njegova skladištenja.
Postavlja se i pravni okvir za uspostavu i efikasno korištenje Modernizacijskog fonda i Socijalnog fonda za klimatsku politiku, a trenutno predviđena sredstva za ova dva fonda iz sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova iznose 2,26 milijardi eura.
Koliko CO2 otpada na Hrvatsku?
EU je 2023. bio četvrti svjetski emiter stakleničkih plinova, nakon Kine, Sjedinjenih Država i Indije. Udio EU-a u svjetskim emisijama stakleničkih plinova pao je s 15,2 % 1990. na 6,0 % 2023. godine.
Unutar EU-a, pet najvećih emitera u 2023. bili su Njemačka, Francuska, Italija, Poljska i Španjolska. Sektor opskrbe energijom bio je odgovoran za 27,4% emisija stakleničkih plinova u EU u 2023., a slijede ga domaći promet (23,8%) i industrija (20,3%).
Gdje je tu Hrvatska?
Prema podacima iz 2022. Hrvatska je emitirala 17 224 970 tona CO2. Po glavi stanovnika to iznosi 4,41 tonu.
Riječ je o 0,05 posto udjela u globalnoj emisiji CO2.
