Šteta što Pusić nije imao potrebu kritizirati voljenu JNA i uključiti se u obranu države
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 03 Veljača 2025 19:07
Šteta što ovaj bivši profesor na JNA školi nije imao potrebu kritizirati postupke voljene JNA i devedesetih se uključiti u obranu države protiv onih koji su pod simbolom petokrake razarali hrvatske gradove. I danas se njihovi simboli toleriraju u Hrvatskoj, a nerijetko možemo svjedočiti i manifestacijama četništva na što u svojim izvješćima upozorava i SOA.
S obzirom na broj stanovnika i postignute rezultate u gotovo svim sportovima – Hrvatska je bez ikakve dvojbe sportski fenomen.
Svima će prvo pasti na pamet nogomet, u kojemu smo u posljednjih sedam godina ostvarili fantastične rezultate koji su bili popraćeni pravom nacionalnom ekstazom. Iza nas je i svjetsko prvenstvo u rukometu nakon kojeg se Hrvatska nakon nekoliko godina izbivanja ponovno vratila u rukometnu elitu.
Ono što možemo primijetiti i kod nogometaša i kod rukometaša, a to vrijedi i za ostale sportove, je to da kod hrvatskih reprezentativaca prevladava jak nacionalni, ali i katolički naboj. Thompsonova "Ako ne znaš šta je bilo" postala je na neki način himnom ovoga rukometnog prvenstva. Hrvatski športaši očito nisu neki ljubitelji Mile Kekina, TBF-a ili Leta 3, nego im je draži nacionalni repertoar. To mnogima smeta.
Treba se tako prisjetiti kakvim je riječima Boris Dežulović počastio hrvatske nogometaše nakon što su 2018. pozvali Thompsona da ima pjeva na dočeku. Slično su ih častili i drugi pripadnici pseudoprogresivne medijske i javne scene, listom prežitci nakazne jugoslavenske ideologije. Ni jugoslavenska milicija i Udba nisu se 1989. usudili opstruirati koncert Prljavog kazališta, ali je gotovo 30 godina kasnije u samostalnoj Hrvatskoj Thompsonu isključen mikrofon.
Samomrziteljske falange
Nakon što je najavljeno da će Thompson pjevati na dočeku rukometaša ponovno su se na zadnje noge podigle dežurne samomrziteljske falange. Nakon nekoliko godina zatišja oglasio se notorni Zoran Pusić, ljudskopravaški aktivist kojemu do demokratskih promjena nije bio problem predavati na Visokoj tehničkoj školi JNA u Zagrebu. JNA mu je očito predstavljala uzor kad je učio katekizam ljudskih prava. I kasnije je nastavio graditi karijeru sveučilišnog nastavnika iako mu je znanstveni opus ravan nuli. No za drugare se uvijek pronađe dobro plaćene sinekure.
Sada iz duboke mirovine Pusić se, smatrajući valjda sebe moralnom vertikalom i arbitrom, štoviše prvosvećenikom ljudskih prava u Hrvatskoj, obratio predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću pismom u kojemu je istaknuo da je u današnjoj Hrvatskoj Thompson, posebno među mladima, simbol ustaštva. Bol boluje Pusić jer mladi ne pjevaju po šumama i gorama, nego Thompsonove pjesme. "Molim Vas da pogledate dva svuda prisutna videa – jedan s Thompsonovog koncerta u Imotskom i drugi iz Splita, gdje skupina mladih navijača uzvikuje da su oni ustaše", zgraža se "antifašist" Zoran.
Podsjeća da je prije Thompsonovih koncerata u Imotskom održan masovni skup mladih s bakljama, ustaškim pjesmama i skandiranjem "Za dom spremni". "Thompson je prvenstveno politička i vrijednosna poruka mladima, a tek potom pjevač. Njegov repertoar sadrži pjesme u kojima se veličaju mržnja, nesnošljivost i ustaštvo", dodao je Pusić u svome "antifašističkom" pisamcu.
Uzgoj ustaških zmija
Šteta što ovaj bivši profesor na JNA školi nije imao potrebu kritizirati postupke voljene JNA i devedesetih se uključiti u obranu države protiv onih koji su pod simbolom petokrake razarali hrvatske gradove. I danas se njihovi simboli toleriraju u Hrvatskoj, a nerijetko možemo svjedočiti i manifestacijama četništva na što u svojim izvješćima upozorava i SOA. To Pusića i pusiće ne zanima, o tome se ne oglašavaju jer su oni zaduženi za uzgoj ustaških zmija i ajkula. Ako nema ustaša oni gube smisao postojanja.
Njihov je jedini zadatak borba protiv hrvatskog nacionalizma, tj. protiv svega što afirmira hrvatske interese i vrijednosti. Zato im smeta i Thompson jer promiče autentičnu nacionalnu svijest i ima jak utjecaj na mlađe naraštaje. No uzalud im trud svirači. Hrvatska nastavlja nizati sportske uspjehe, a i Pusić i pusići odlaze u ropotarnicu povijesti. Oni su politički i ideološki – aorist.