Hrvatska u multipolarnom svijetu

Pin It

Najnovije istraživanje CRO Demoskopa pokazalo je da je SDP prema potpori birača ispred HDZ-a. Solidno stoji i Možemo. Desne stranke, razbijene na bezbroj frakcija, teško prelazi izborni prag. Jasno je kuda ovakvi trendovi vode na lokalnim izborima, ali i na parlamentarnim izborima za tri godine.

HDZ je treći mandat na vlasti, dolazi do prirodnog zasićenja birača ovom strankom, desna alternativa se guši u međusobnim svađama, a raste potpora ljevici. SDP i Možemo sada zajedno izlaze na izbore u Zagrebu, a postoji realna opasnost da će ta kombinacija za tri godine dobiti vlast i na razini države. Zato bi i u HDZ-u, posljednjih godina dobrim dijelom ispražnjenom od vrijednosnih sadržaja, ali na desnom političkom spektru trebali dobro razmisliti kako iskoristiti tri godine pred nama kako se ova opasnost ne bi realizirala.

Nakon jednog mandata ljevice potrebna su dva da se država vrati u kakvo takvo normalno stanje, ali nakon ove kombinacije bojim se da se ne bi oporavili idućih 50 godina. Zamislite samo da Sandra Benčić preuzme Ministarstvo kulture, a da neki genijalac iz Možemo na doktrini odrasta želi voditi hrvatsku ekonomiju. Tijekom posljednje lijeve vlade Hrvatska je bila zadnja država Europske unije koja je izašla iz gospodarske krize.

Suverenistička vlast bit će nužna Hrvatskoj u aktualnim i nadolazećim bitkama na velikoj šahovskoj ploči. Posljednje godine dovele su do velike obnove realizma u međunarodnim odnosima što podrazumijeva snažniju borbu za moć među državama i drugim akterima.

Geopolitika ponovno dolazi u prvi plan kao i u svim kriznim vremenima, a to znači i njezine ključne aspekte kao što su sukobi velikih sila i borba oko resursa i utjecaja, ali i oko teritorija u prilog čemu svjedoči ruska invazija na Ukrajinu, ali u Trumpove najave da će zauzeti Grenland i Panamu. Američki ministar vanjskih poslova Macro Rubio Geopolitikagovori o stvaranju multipolarnog svijeta, a to je svijet u kojemu postoje interesne sfere. Hrvatska mora paziti u novoj podjeli utjecaja između geopolitičkih teškaša ne budu pogaženi njezini interesi.

Takve sfere mogle bi biti dogovorene i u hrvatskom geopolitičko i sigurnosnom okružju koje čini vrlo fragilna zona područja bivše Jugoslavije. Nedavna presuda Miloradu Dodiku najavljuje moguće nasilne scenarije u Bosni i Hercegovini gdje EUFOR raspoređuje dodatne snage. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u Sarajevu se sastao s članovima Predsjedništva BiH i poručio da se ne će dopustiti ugrožavanje teško stečenog mira.

Crnogorski književnik Milorad Popović upozorava da „Crnogorci ne mogu dobiti niti jedno iole ozbiljnije mjesto u državnim institucijama. Uništenje crnogorske nacije – to je plan. Srbija se temeljito bavi Crnom Gorom više od 180 godina, a rezultat je da je danas nominalno upola manje Crnogoraca u odnosu na popis stanovništva iz 1981. godine“, rekao je Popović na nedavnoj tribini u Matici hrvatskoj.

Dok Europa najavljuje novo veliko naoružavanje, pri čemu je pitanje koliko su europski lideri zaista spremni implementirati strateške politike koje će dugoročno jamčiti europsku sigurnost, Amerika je uskratila obavještajne podatke Ukrajini, što je, među ostalim, vjerojatno pospješilo rusku operaciju povratka Kurska pod suverenitet Ruske Federacije. Trumpov izaslanik najavljuje veliki napredak u pregovorima Rusije i Ukrajine, ali ne precizira o čemu se radi.

Globalnu geopolitičku i sigurnosnu arhitekturu očekuje velika rekonstrukcija. Hrvatska u takvim okolnostima mora voditi proaktivnu politiku i lobirati na svim relevantnim adresama. U turbulentnim vremenima male države nemaju pravo na velike pogrješke.

Davor Dijanović/hkv.hr