Problem za Hrvatsku odvija se tiho u noći: Hrvatima prijeti crni scenarij s migrantima
- Detalji
- Objavljeno: Ponedjeljak, 24 Ožujak 2025 18:02
Dok se hrvatska javnost bavi svakodnevnim političkim i ekonomskim temama, daleko od očiju javnosti odvija se proces koji bi mogao značajno promijeniti sigurnosnu i društvenu sliku zemlje. Hrvatska bi, naime uskoro mogla postati svojevrsno “izbacivalište” za migrante koje druge države Europske unije ne žele prihvatiti.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović nedavno je priznao kako je tijekom ove godine u Hrvatsku vraćeno 346 migranata, a njih 1.295 deportirano je iz Hrvatske u druge zemlje. Ministar tvrdi da Hrvatska neće biti preplavljena migrantima te da se situacija drži pod kontrolom. “Činjenice su jasne. Ove godine u Hrvatsku je vraćeno 346 migranata, a ne 16.000. Istovremeno iz Hrvatske je deportirano 1295 osoba. Svjestan sam da se širiteljima panike ove brojke neće svidjeti jer će sada morati pronaći novu temu kojom će zastrašivati ljude”, zaključio je Božinović.
No, unatoč njegovim umirujućim riječima, brojke iz Njemačke ukazuju na mogući mnogo veći problem. Iz ove zemlje prošle je godine Hrvatskoj poslano čak 16.704 zahtjeva za preuzimanjem migranata prema Dublinskoj uredbi, koja nalaže da je za azilanta odgovorna ona država EU-a u koju je migrant prvi put ušao ili bio registriran. Iako se radi o zahtjevima, a ne o stvarnom broju vraćenih osoba, njemačke vlasti jasno su najavile povećanje broja deportacija u narednom razdoblju. Prijeti li Hrvatskoj da bude preplavljena migrantima iz Njemačke, a koje Italija odbija primiti? Postaje li Hrvatska “smetlište” ili “izbacivalište” za Europsku uniju? Jesmo li sigurna zemlja, svjedočimo li promjeni Hrvatske kakvu znamo?
Njemačka deportira, Italija ne prima
Između siječnja 2023. i rujna 2024. iz Bavarske prema Hrvatskoj poletjelo je ukupno pet čarter-letova s ukupno 21 deportiranom osobom, što pokazuje da je dosad realiziran tek manji dio od ukupnog broja traženih deportacija. Iako su ti letovi bili rijetki i s relativno malim brojem osoba, bivši njemački kancelar Olaf Scholz najavio je “deportacije velikog razmjera”, što bi moglo značiti značajno povećanje broja migranata koji će biti vraćeni u Hrvatsku.
Za razliku od Hrvatske koja surađuje s Njemačkom po pitanju povrata migranata, Italija zauzima potpuno drugačiji stav. Talijanske vlasti redovito odbijaju zahtjeve za prihvatom migranata koje im šalju druge države EU-a. Dodatno, Italija je nedavno potpisala memorandum sa Slovenijom i Hrvatskom o zajedničkim patrolama na granicama radi kontrole ilegalnih prelazaka.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi izjavio je da su kontrole na granicama rezultirale smanjenjem ilegalnih prelazaka balkanskom rutom za čak 78 posto te naglasio kako Italija želi što prije potpuno vratiti slobodu kretanja unutar Schengena, ali tek kada to uvjeti dopuste.
Hrvatska – “izbacivalište” za EU?
Upravo zbog ovakvog talijanskog stava i njemačke politike intenziviranja deportacija, Hrvatska bi se mogla naći u vrlo nezavidnoj poziciji. Dok Njemačka želi vratiti tisuće migranata prema Hrvatskoj kao zemlji prvog ulaska u EU, Italija ih odbija primiti čak i kada su spašeni na moru ili kada pokušavaju prijeći granicu iz Slovenije. Hrvatska bi tako mogla postati svojevrsna tampon-zona ili “smetlište” Europske unije za neželjene migrante koji nemaju kamo otići. Takva situacija mogla bi imati ozbiljne posljedice po sigurnost zemlje i percepciju Hrvatske kao sigurne turističke destinacije.
Istovremeno, međunarodne nevladine organizacije redovito optužuju hrvatsku policiju za nasilne pushbackove prema Bosni i Hercegovini te upozoravaju na “nevidljive migrante” koji prolaze kroz zemlju bez adekvatne zaštite i evidencije.
Prema podacima hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova, samo u prvih deset mjeseci prošle godine zabilježena su čak 26.534 ilegalna prelaska hrvatske granice. Većina tih ljudi nije zatražila azil u Hrvatskoj nego su nastavili put prema bogatijim zemljama EU-a poput Njemačke ili Švedske.
Promjena Hrvatske kakvu poznajemo?
Božinović demantira tvrdnje kako migranti dolaze u Hrvatsku zbog socijalne pomoći te ističe da ona iznosi tek simboličnih dvadesetak eura mjesečno po osobi. “Migrant kod nas može dobiti dvadeset eura mjesečno. Ako netko zbog toga dolazi iz Afganistana u Hrvatsku – onda ne znam o čemu pričamo”, rekao je ministar unutarnjih poslova te dodao kako migranti uglavnom odlaze prema zemljama koje nude znatno veću socijalnu pomoć poput Njemačke ili Švedske.
Iako hrvatske vlasti tvrde da situaciju drže pod kontrolom te da zemlja neće biti preplavljena migrantima, kombinacija njemačkih planova o intenzivnim deportacijama i talijanskog odbijanja prihvata mogla bi dovesti do ozbiljnijih problema za Hrvatsku.
Ostaje otvoreno pitanje hoće li se Hrvatska uspjeti nositi s potencijalnim povećanjem broja vraćenih migranata ili će postati svojevrsno “izbacivalište” Europske unije – što bi predstavljalo dramatičnu promjenu Hrvatske kakvu danas poznajemo.
dnevno.hr
