Europa je zaboravila staro pravilo, u Hrvatskoj se ni ne spominje: Posljedice će biti velike
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 02 Travanj 2025 12:09
Europa sve više postaje društvo slabo propusnih društvenih (ekonomskih) klasa. Friško istraživanje konzultantske tvrtke McKinsey pokazalo je kako se jedan od tri Europljanina suočava sa značajnim preprekama društvenoj mobilnosti. Ona se definira kao sposobnost kretanja gore ili dolje na ekonomskoj ljestvici i ključan je faktor uspjeha u karijeri za talentirane pojedince.
Jednostavnije rečeno, Europljanima sve teže biva svojim radom i znanjem steći bolji društveno ekonomski status nego ga je imala obitelj u kojoj su rođeni. U McKinseyju navode kako u nekim europskim zemljama više od 50 posto ljudi iz nižih socioekonomskih slojeva ostaju u istom statusu cijeli život. Zahvaljujući tome što djeca iz siromašnih obitelji imaju smanjene šanse za obrazovanje, bolje plaćene poslove i karijerni napredak ostajanje u istom statusu za neke je nepremostiva prepreka još od djetinjstva.
McKinseyjeva studija ne spominje Hrvatsku posebno, no kažu kako u skandinavskim zemljama djeca iz siromašnih obitelji dvostruko češće izlaze iz siromaštva u odnosu na južnu Europu, a uspoređuju li se sa Skandinavijom relativno nisku društvenu mobilnost imaju i Njemačka i Francuska. Osim što je kvalitetno obrazovanje sve teže dostupno siromašnijim slojevima društva društvenu mobilnost koči i geografska nejednakost, odnosno, nisu svugdje prilike za napredovanje jednake.
Nisu, zaključili su konzultanti McKinseyja, ni za svakoga jednake, jer kako pišu, u mnogim europskim zemljama ekonomska stabilnost ovisi o prethodnim vezama i obiteljskim kontaktima što otežava napredovanje onima koji nemaju tu mrežu podrške. Uz to, starije generacije su zadržale bogatstvo i ekonomske resurse dok mlađe generacije imaju sve manje šanse da financijski nadmaše svoje roditelje.
Staro pravilo
Oni koji i danas malo zarađuju mogli bi, procjenjuju u McKinseyju sve učestalije biti nezaposleni kako sve više poslova preuzima umjetna inteligencija. Konzultanti tvrde kako bi povećanje društvene mobilnosti moglo podići BDP Europe za devet posto pa žalopojka koja se veže uz zacementiranost u vlastitoj ekonomskoj klasi nije tužna priča za pojedince već nesretna pojava za kompanije i ekonomiju. Naime, studija je pokazala da omogućavanje ljudima da znanjem i radom napreduju u ekonomskom statusu ima brojne koristi za kompanije i gospodarstvo. Društvena mobilnost ispada konkurentska prednost.
Tako su tvrtke s raznolikim timovima, uključujući pojedince iz različitih društveno ekonomskih pozadina konkurentnije jer su im timovi inovativniji, otporniji i produktivniji. Društveno ekonomska raznolikost ipak kompanijama nije prioritet. Da bi kompanije potakli da o njoj ipak razmišljaju u McKinseyju navode kako jedva puta vjerojatnije da će zaposlenici iz nepovoljnijih društveno ekonomskih okolnosti težiti dosizanju izvršnih ili vodećih uloga, a poduzeća koja budu znala iskoristiti tu ambiciju mogu stvoriti i do 35 posto više vrijednosti u 12 godina karijere zaposlenika.
Izgleda da je Europa zaboravila staro pravilo da će oni koji imaju malo uvijek težiti tome da stvore više pa umjesto da im na korist gospodarstva za to daju stvarne prilike nastavlja se graditi društvo sve zatvorenijih ekonomskih klasa. Oni koji su se zatekli u višoj mogli bi pomisliti kako ih nije briga jer je njima dobro, no pitanje je do kad?
Dragana Radusinović/direktno.hr
