Novi Reich?
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 02 Travanj 2025 17:05
Nova njemačka vlada najavljuje kazne za konzervativne vlade EU-a
Nova njemačka vlada najavljuje da će vršiti pritisak na Europsku uniju. Cilj je da EU konačno počne provoditi strože mjere protiv zemalja koje se ne pridržavaju pravila. To je jasna aluzija na Mađarsku Viktora Orbána.
Stranka budućeg kancelara Friedricha Merza i njihov vjerojatni koalicijski partner Socijaldemokratska stranka (SPD), dogovorili su se oko strožih mjera. Tražit će od EU-a da uskraćuje sredstva i suspendira pravo glasa državama koje krše temeljna načela, poput vladavine prava.
Iako Mađarska nije izrijekom spomenuta, jasno je da se nacrt odnosi na nju. Godinama je od EU optuživana za narušavanje demokratskih normi, ograničavanje slobode medija i sužavanje neovisnosti pravosuđa.
Njemačka vlada protiv suvereniteta konzervativnih država?
Njemačke stranke – Merzov CDU i SPD, koji je predvodio prošlu vladu, trenutno pregovaraju o formiranju koalicije. Prije preuzimanja vlasti moraju postići dogovor o ključnim načelima.
Sporazum o pritisku na EU da se obračuna sa zemljama poput Mađarske dio je šireg paketa preliminarnih dogovora. Ti dogovori obuhvaćaju različite teme. Uključuju migracijsku politiku, postupno ukidanje ugljena i socijalnu potrošnju.
„Postojeći zaštitni mehanizmi moraju se primjenjivati dosljednije nego prije”, navodi se u nacrtu koalicijskog sporazuma o EU politici. Dokument su sastavili pregovarači iz Merzova CDU-a i SPD-a. Mehanizmi uključuju postupke zbog kršenja prava, uskraćivanje EU sredstava i suspenziju prava članstva.
Bruxelles u obračunu s Mađarskom zbog političke neovisnosti?
Europski parlament pokrenuo je 2018. prvu fazu postupka iz članka 7. To je poznato kao „nuklearna opcija”. Razlog su bile sumnje u „ozbiljna kršenja” temeljnih vrijednosti i prava EU-a. No, taj je postupak zapeo zbog političkih podjela među državama članicama. Ako bi se dovršio, mogao bi dovesti do suspenzije prava glasa Mađarske.
Europska komisija je 2022. blokirala isplatu oko 22 milijarde eura EU sredstava namijenjenih Mađarskoj. Razlog su bile zabrinutosti oko ljudskih prava i neovisnosti pravosuđa. Na kraju prošle godine odblokirala je više od 10 milijardi eura. To je izazvalo negativne reakcije.
Njemačka protiv Orbánovog veta
Još jedna točka sukoba između EU-a i mađarske vlade jest Orbánova bliskost s Moskvom. Budimpešta je opetovano koristila pravo veta kako bi blokirala sankcije protiv ruskih oligarha i vojnih čelnika.
Kako bi zaobišla to mađarsko pravo veta, nova njemačka vlada želi promjenu glasanja u Vijeću EU-a. Predlaže proširenje kvalificiranog glasanja većinom, posebno u pitanjima Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (CFSP). To uključuje uvođenje sankcija. Ova promjena bi omogućila donošenje odluka bez potrebe za mađarskim odobrenjem.
Merz želi jači utjecaj u EU
Šire gledano, koalicijski pregovarači obećali su aktivniju ulogu Njemačke na europskoj sceni. Planiraju koristiti Vajmarski trokut – savez Francuske, Njemačke i Poljske – za oblikovanje EU politike.
Tijekom prošle koalicijske vlade SPD-ovog Olafa Scholza, njemački odnosi s Francuskom i Poljskom pogoršali su se. „U okviru Vajmarskog trokuta tražit ćemo blisku koordinaciju po svim relevantnim europskim pitanjima”, stoji u nacrtu sporazuma. Cilj je djelovati ujedinjenije u službi cijele EU. Dokument odražava ranije izjave budućeg kancelara Merza. On je najavio da će na svoj prvi dan na dužnosti posjetiti Pariz i Varšavu.
Konzervativci su se također obvezali riješiti problem „njemačkog glasa” u Bruxellesu. Riječ je o suzdržanosti Njemačke u ključnim EU pitanjima kada su ministarstva međusobno podijeljena oko neke politike. Merz je obećao da pod njegovim vodstvom takvih suzdržanosti više neće biti.
Hoće li Merz preuzeti ključnu riječ u EU politikama?
CDU i SPD ne slažu se oko načina provedbe ovog plana. CDU inzistira da Merz dobije veću ovlast u definiranju njemačkih stajališta prilikom ključnih glasanja u EU. Smatraju da bi on trebao „preuzeti odgovornost za koordinaciju od početka ili tijekom samog postupka”, čime bi se osigurala dosljednost u donošenju odluka.
S druge strane, SPD želi zadržati postojeći model odlučivanja, poznat kao „međuresorno načelo”, prema kojem se nesuglasice između ministarstava rješavaju kroz zajedničke konzultacije, umjesto da konačnu riječ ima kancelar.
Nacrt stajališta o europskoj politici proizašao je iz jedne od 16 međustranačkih radnih skupina koje oblikuju ključne političke smjernice buduće vlade. U petak su vodeći političari ušli u završnu fazu pregovora kako bi uskladili zajednički koalicijski sporazum. Očekuje se da bi konačan dogovor mogao biti postignut već sredinom travnja, piše Politico.
