Što djecu uče o spolu i seksualnosti? Most najavljuje zakone protiv „seksualizacije djece“

Pin It

Seksualni odgoj u školi i zašto mora biti obavezan

Mostov povjesničar Krešimir Rotim obrušio se na ljevicu, pogotovo na Možemo i Ivanu Kekin, ali se dohvatio i gradonačelnice Rijeke Ive Rinčić kojoj drži većinu u Riječkom gradskom vijeću.

Što djecu uče o spolu i seksualnosti?

Mostov povjesničar Krešimir Rotim obrušio se na ljevicu, pogotovo na Možemo i Ivanu Kekin, ali se dohvatio i gradonačelnice Rijeke Ive Rinčić kojoj drži većinu u Riječkom gradskom vijeću. Tako Rotim govori:

Ivana Kekin smatra da dječak može postati djevojčica i obrnuto. Do nje je Tanja Jurin, znanstvenica koja tvrdi da osobama koje se seksualno uzbuđuju na djecu treba reći da se zbog svojih fantazija ne trebaju osjećati krivima ako nikome ne štete. Pored njih je i politički centa, Iva Rinčić, gradonačelnica Rijeke.

Sve tri sudjelovale su na simpoziju „365 dana zdravlja“, koji je organizirao Grad Rijeka pod vodstvom gradonačelnice Rinčić. Unatoč kritikama, ona ne odustaje od zdravstvenog odgoja i sadržaja koje kao znanstvene podržava Tanja Jurin.

U središtu rasprave našao se riječki program spolnog odgoja. Autori tog programa tvrde da se spol pri rođenju „pripisuje“. Kritičari takvog pristupa smatraju da se spol utvrđuje te da je ideja o njegovoj promjenjivosti problematična. Prema programu, unutarnji osjećaj osobe o sebi može biti drugačiji od spola koji joj je pripisan pri rođenju. Taj osjećaj naziva se rodni identitet. Osoba može biti biološki muškarac, ali se osjećati kao žena, ili obrnuto.

Program također objašnjava različite seksualne orijentacije, heteroseksualnost, homoseksualnost i biseksualnost. Učenici bi trebali učiti i o aseksualnosti, odnosno o osobama koje ne osjećaju seksualnu privlačnost prema drugima. Kritičari smatraju da bi takav sadržaj mogao izazvati zbunjenost kod djece, posebno u osjetljivom razdoblju puberteta.

U riječkim školama učenici bi tako učili o pojmovima poput roda, rodnog identiteta i rodne diskriminacije. Spominju se i teme poput pobačaja, promjene spola te različitih oblika partnerskih odnosa. S druge strane, protivnici programa tvrde da se u njemu premalo govori o obitelji, braku i ulozi roditelja u odgoju djece. Predstavnici konzervativnih političkih opcija ističu da nisu protiv zdravlja, djece ni odgoja, već da žele zaštititi najmlađe od sadržaja koje smatraju neprimjerenima.

U političkom sukobu koji je uslijedio često se spominje i „politički centar“, kojem kritičari zamjeraju da izbjegava jasne vrijednosne stavove.

Stranka Most tvrdi da želi biti predvodnik borbe za sigurno i sretno odrastanje djece. Najavili su izradu zakonskih mjera kojima bi, kako kažu, spriječili daljnju seksualizaciju djece i utjecaj ideologija koje smatraju štetnima. Kao model vide školu koja je pomoć roditeljima u odgoju djece, a ne instituciju koja ih zamjenjuje.

U raspravi koja se vodi u javnosti postavlja se pitanje može li se u ovako osjetljivim temama ostati neutralan. Prema kritičarima programa, između relativiziranja pedofilije i zaštite djece, nema mjesta političkom centru.

hrvatski-glasnik.com