Bivši pripadnik JNA pokušava zajedno s Documentom promijeniti ulicu Josipa Astaloša
- Detalji
- Objavljeno: Četvrtak, 30 Travanj 2026 18:06
U podcastu Željka Markić & Narod.hr u razgovoru s brigadirom Franom Tokićem otvorena je važna tema, a to je širenje komunističkog i velikosrpskog narativa u 2026. godini – danas u Hrvatskoj.
Lijeva udruga Documenta, nakon Zagreba, u kojem je zajedno s Možemo pokrenula, između ostalih, preimenovanje ulice Filipa Lukasa za koga je U ime obitelji ishodila poništenje komunističke presude, preusmjerila se u svom naumu preimenovanja ulica na Dalj. Tamo zajedno s vijećnikom ekstremno lijeve Radničke fronte Draganom Nemetom, bivšim pripadnikom agresorske Jugoslavenske narodne armije (JNA), pokušava promijeniti ime ulice vlč. Josipa Astaloša.
Kao što su za Filipa Lukasa, kojemu je sud poništio komunističku presudu, a Možemovci s podrškom Documente oduzeli ulicu, tvrdili da je član ustaškog pokreta, tako i za vlč. Josipa Astaloša ponavljaju komunistički obrazac optužbi tvrdeći da je “bio svećenik i ustaša odgovoran za zlo počinjeno za vrijeme NDH”.
Župnik vlč. Josip Astaloš, kojeg su uz neutemeljene optužbe sudile i javno objesile u Dalju komunističke vlasti, u potpunosti je rehabilitiran početkom 2026. Osječki sud poništio je smrtnu presudu iz 1945., kojoj ni mjesto ni vrijeme nisu bili slučajni. Smrtnu je osudu, naime, trebalo izreći u vrijeme mise te time dodatno zastrašiti Hrvate odnosno daljske katoličke vjernike.
Sada nakon tolikih zločina u Dalju, počinjenih od pobunjenih Srba i agresorske JNA tijekom Domovinskog rata, nekadašnji pripadnik JNA i netko tko je sudjelovao u pobuni protiv Republike Hrvatske, širenjem laži pokušava mijenjati ime ulice vlč. Astaloša.
Documentina inicijativa uz podršku Dragana Nemeta, uznemirila je stanovništvo i hrvatske branitelje u Dalju i zaprijetila do tada mirnom suživotu u mjestu ovom kraju.
Brigadir Tokić upozorava: “Neće stati na tome”
Frano Tokić, umirovljeni brigadir Hrvatske vojske, gostujući u podcastu Željka Markić & Narod.hr upozorio je na vijećnika Radničke fronte Dragana Nemeta, bivšeg pripadnika agresorske JNA, koji zajedno zajedno s udrugom Documenta pokušava promijeniti ulicu vlč. Josipa Astaloša.
Dragan Nemet, vijećnik Radničke fronte u Općinskom vijeću Općine Erdut, za promjenu imena ulice prikupio je 120 potpisa mještana, na što je reagirala udruga branitelja skupivši peticijom 600 potpisa onih koji se tome protive.
Umirovljeni brigadir Tokić, predsjednik UHBDROE, kao živi svjedok ratnih zbivanja, stradanja Hrvata i nesrba u Domovinskom ratu, nakon pokretanja Nemetove i Documentine inicijative odmah je upozorio:
“Neće stati na tome, nego će nastaviti i željet će promijeniti i ostale ulice koje smo mi dali po hrvatskim braniteljima koji su poginuli ovdje”.
Etničko čišćenje – abolicija – Documenta
Frano Tokić uz koautorsku pomoć povjesničara Marina Banovića napisao je knjigu “Aljmaš, Dalj i Erdut u Domovinskom ratu”. Knjiga predstavlja pravi dokument o stradanju Hrvata u Aljmašu, Dalju i Erdutu.
“Za Dalj imamo samo optužena tri pripadnika paravojnih postrojbi. Oni su i odslužili zatvorsku kaznu. Većina drugih je pobjegla”, ističe Tokić.
“Svjedoci iz Aljmaša, Dalja i Erduta pridonijeli su da budu osuđeni Slobodan Milošević i Goran Hadžić. Niži, policajci iz Dalja i Vukovara, pobjegli su i nisu bili dostupni. Haaški tribunal radio je tako da im je cilj bio osuditi vrh”.
“Otežavajuća okolnost je abolicija koja je nastupila već 1998. godine. I sad imamo tamo ljude za koje znamo da su se aktivno borili protiv nas i protiv toga da nastane Republika Hrvatska. Sad uživaju u demokraciji. Imamo slučajeva da su bili pripadnici hrvatske policije, da su bili pripadnici policije za vrijeme SAO Krajine i onda nastavili kasnije. Dio njih je optužen, dio se pokajao, ali imamo i Documentu, koja se bori za te ljude koji su sudjelovali na taj način u zločinu – do zadnjeg metka. Udruga Documenta se kao toliko trudi da bude navodno neutralna i navodno rasvijetle svi zločini u Domovinskom ratu”.
“Mi smo dokumentirali u knjizi negativan primjer, da je to područje bilo zapravo koncentracijski logor. U jednom trenu pobunjenici su odlučili izbaciti sve koji nisu Srbi. To nije bilo samo na našem području, već na cijelom području tzv. SAO Krajine”, podsjeća Tokić.
Ulica Josipa Astaloša
“U tom našem kraju odali smo počast svim poginulim hrvatskim braniteljima na način da su dobili ulice. Onaj koji je iz Dalja ima svoju ulicu, onaj koji je poginuo za vrijeme Domovinskog rata iz Aljmaša u Aljmašu, tako i u Erdutu. Zbog te abolicije Srbi uživaju sva prava. Imaju pravo na natpise na ćirilici i sad imena naših branitelja iz Domovinskog rata pišu na ćirilici. Još dok smo bili u progonstvu u Osijeku smo dali jednoj od ulica naziv Josipa Astaloša”, ističe Tokić.
Željka Markić podsjetila je na gostovanje odvjetnika Tomislava Jonjića, koji je vodio postupak revizije presude vlč. Josipu Astalošu, ubijenom od komunističkih vlasti 1945. godine.
Tomislav Jonjić zastupao je Hrvatsko društvo političkih zatvorenika koje je pokrenulo postupak za poništenje komunističke presude, osude na smrt, temeljem koje je nedužan čovjek javno obješen u Dalju.
“To je bio klasičan linč. Namješteno suđenje. Komunistička partija ostavila je trag da su donijeli odluku prije. Suđenje je bila formalnost”, ističe Tokić.
Pripadnik JNA – na strani agresora u Domovinskom ratu
Imenovanjem ulice po vlč. Astalošu pokretači inicijative htjeli su ispraviti nepravdu komunističkog montiranog procesa.
“Vidimo s ovom presudom koja je bila nedavno da smo bili u pravu. Documenta traži da se moraju ukloniti nazivi svih ‘ustaških dužnosnika’. Za nas, koji smo pretrpjeli toliko zla u Domovinskom ratu, sad dolazi predstavnik Radničke fronte, općinski vijećnik, Dragan Nemet, koji se borio protiv nas u Domovinskom ratu. On zastupa tu ideju i trudi se već godinama promijeniti naziv ulice Josipa Astaloša. On ne taji da je bio pripadnik JNA za vrijeme Domovinskog rata“, ističe Tokić.
“Pokrenuo je inicijativu za peticiju za promjenu naziva ulice. Prikupio je 120 potpisa. Nakon toga smo mi u udruzi branitelja Domovinskog rata općine Erdut skupili 600 potpisa. I poslali smo svima. Načelniku općine iz SDSS-a koji svake godine ode na godišnji odmor 1. 8. i ne želi se pokloniti nevinim žrtvama koje su poginule 1. kolovoza. Poslali smo županici i Državnom odvjetništvu u Osijeku da vide. Napisali smo tko je Dragan Nemet, tko se to zalaže i tko želi ponovno uvesti nemir“, navodi.
“Srpski svet” danas – podsjetnik na velikosrpska događanja 1990.
“Koliko je trebalo energije da se zaboravi što se sve događalo u Domovinskom ratu? Razumijem da je teško sada nekome objasniti, tko ne živi na tom području, ili kome netko nije poginuo, brat, otac,…
Mi nismo toliko inzistirali, ali sad kad je došlo do toga da su formirali jednu komisiju na razini općinskog vijeća i da o tome odlučuju, onda smo se mi više angažirali. Imali smo početkom ožujka pressicu za medije HRT, Nova TV, RTL, Slavonska televizija. Reagirali smo zato što je u studenome prošle godine bio Milorad Dodik. I od pravoslavne crkve u Dalju dobio odlikovanje za doprinos „Srpskom svetu”. I onda u veljači dođe predsjednik Vlade Srbije. Dođe u Vukovar i u Dalj. Zašto oni dolaze? Sad nas to podsjeća na događanja 1990., 1991. kad su isto tako dolazili emisari iz BiH i Srbije”, upozorava Tokić.
Željka Markić zaključno je napomenula da bi sljedeći korak ljudi koji su u Domovinskom ratu bili na strani velikosrpske agresije možda mogao biti i ukidanje ulica koje su nazvane po hrvatskim braniteljima.
“Sada ljudi koji znaju da je za vrijeme Domovinskog rata na gotovo cijelom području na kojem je bila “njihova vlast” bilo koncentracijski logor, znaju što je bilo napravljeno Hrvatima, Mađarima i provođen teror nad svim nesrbima usuđuju se opet nazivat nekoga ustašom koji nije bio ustaša, poput vlč. Astaloša. Nazivati ljude ustašama zato što su Hrvati? Možda je sljedeći korak ukidanje ulica koji su nazvani po hrvatskim braniteljima“, upozorila je Markić.
Sramotna komunistička presuda iz 1945. pokušava se zaobilaznim putem održati na snazi
Podsjećamo, vlč. Josip Astaloš bio je žrtva komunističkog režima, javno smaknut na daljskom nogometnom igralištu. Smrtnu presudu župniku Astalošu nedavno je u cijelosti poništio i Županijski sud u Osijeku.
Inicijativu za promjenu imena ulice Josipa Astaloša u Dalju pokrenula je Documenta, a nastavio općinski vijećnik Dragan Nemet s lažnim obrazloženjem da je Astaloš “bio svećenik i ustaša odgovoran za zlo počinjeno za vrijeme NDH”.
Načelnik Općine Erdut Jugoslav Vesić, iz redova SDSS-a, stranke s većinom u Općinskom vijeću, u ožujku nije želio pred televizijske kamere, no rekao je kako se ovaj slučaj razmatra, ali se ne žele dizati i tenzije pa je zatraženo o svemu mišljenje Ministarstva pravosuđa, Državnog odvjetništva i Pučke pravobraniteljice. Vijećnici HDZ-a najavili su pak kako neće sudjelovati u daljem radu Općinskog vijeća ako se inicijativa za promjenom imena ulice ne odbaci.
Relativno miran daljski suživot koji nakon velikosrpske agresije i Domovinskog rata ipak postoji ovih dana prijeti ponovnim podjelama. Inicijativom za promjenu naziva jedne od najvećih daljskih ulica, a koja nosi ime župnika Josipa Astaloša, unosi se nemir u ovo mjesto Općine Erdut.
