Uvodi se doživotni zatvor: Ministar Habijan predstavio paket zakonskih mjera
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 13 Lipanj 2026 11:03
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavio je paket zakonskih izmjena kojim se uvodi doživotni zatvor te poseban sustav nadzora za osobe koje i nakon odsluženja kazne predstavljaju ozbiljnu opasnost za društvo.
– Tri su glavna smjera zakonskih izmjena. Prvi je institut doživotnog zatvora, drugo je izvršenje pune kazne zatvora i treće, bit će uveden posebni zakon, osoba koja je opasna po društvo bit će smještena pod posebnim nadzorom. Doživotni zatvor postaje alternativa za zločine za koje je sada predviđena kazna dugotrajnog zatvora, rekao je ministar Damir Habijan.
Kazao je da su izmjene potaknute nedavnim teškim zločinom u Drnišu, gdje je ubijen 19-godišnji Luka Milovac, za što je osumnjičen muškarac koji je i ranije bio osuđen za ubojstvo.
Morali smo napraviti sve da se tako nešto više ne ponovi, rekao je ministar Habijan na današnjoj konferenciji. Na nama je, kaže, odgovornost i ovo ne znači da naš posao s ovime staje.
Tri smjera zakonodavnih izmjena
Prvi smjer je – uvođenje doživotnog zatvora; drugi – redefiniranje sigurnosne mjere zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora; treći – uvođenje novog instituta uređenog posebnim zakonom.
Za uvođenje kazne doživotnog zatvora rade se izmjene Kaznenog zakona. Govoreći o mogućnosti puštanja na uvjetni otpust nakon 25 godina izdržane kazne, rekao je da su u radnoj skupini gledali praksu i drugih država EU-a. Naglasio je da kazneni progon ne zastarijeva, odnosno da izvršavanje same sankcije doživotnog zatvora ne zastarijeva.
– Pravosudnom dužnosniku je teško predvidjeti ponašanje ili stanje osobe kojoj je odredio kaznu. Iz tog razloga smo se odlučili na redefiniranje sigurnosne mjere koja govori o posebnoj mjeri nadzora nakon izvršenja kazne. Produljeno je i vrijeme provjeravanja, uz obvezno preispitivanje jednom godišnje, objasnio je Habijan.
Uvođenje novog instituta bit će uređeno posebnim zakonom. Ministar taj korak smatra najbitnijim, jer će se odnositi na one koji su po punom izdržavanju kazne zatvora, a kada više nema pravne osnove da u njemu ostanu, smješteni u posebnu ustanovu i pod posebnim nadzorom jer su prepoznati kao društveno opasni.
Njemački model
Riječ je o modelu temeljenom na njemačkom rješenju koje je prošlo provjere europskih sudova. Osobe obuhvaćene tom mjerom morale bi biti osuđene na najmanje deset godina zatvora za teška kaznena djela protiv života, tijela, osobne slobode ili spolnog integriteta, odslužiti punu kaznu te biti procijenjene kao osobe kod kojih prevladavaju nasilne crte ličnosti.
Mjera bi se izricala u posebnom izvanparničnom postupku na temelju prijedloga nadležnog povjerenstva i stručnih vještačenja. Sud bi odlučivao o smještaju, a odluka bi se redovito preispitivala.
– To će biti posebna mjera nadzora po punom izvršenju kazne, koju određuje sud i to na prijedlog kaznionice. S pet godina, ako je djelo na štetu djeteta, povećava se na 10 godina. Mjera bi se mogla dodatno produljiti za još tri godine, uz obvezno preispitivanje jednom godišnje, pojasnio je Habijan.
Dodao je da će osobe smještene u takvu ustanovu biti zatvorene i pod stalnim nadzorom, a u njoj mogu ostati i doživotno ako procjene pokažu da i dalje predstavljaju opasnost za društvo.
– Za zaštitu društva od opasnih osoba nijedna cijena nije previsoka, poručio je.
Nedovoljno zatvorskih kapaciteta
Radna skupina odlučila se za njemački model jer je prošao test Europskog suda za ljudska prava.
Ministar je istaknuo i kako je svjestan da nemaju dovoljno zatvorskih kapaciteta. To nije popularno reći, ali je činjenica, rekao je i dodao da se taj problem počeo rješavati. Podsjetio je da je u kaznionicama, zatvorima i odgojnim ustanovama 4.000 mjesta, a slobode je lišeno oko 4.900 ili 5.000.
Naveo je da trenutačno u hrvatskim kaznionicama oko 180 osoba koje služe kazne od 20 do 50 godina zatvora.
– Ja sam od početka svjestan da nemamo dovoljno zatvorskih kapaciteta, jedan sam od rijetkih koji je to javno rekao. To nije popularno reći, ali to je činjenica, rekao je.
Najavio je otvaranje dodatnih kapaciteta u Varaždinu i Lipovici krajem kolovoza te nove projekte u Požegi, kao i gradnju većih kaznenih ustanova kapaciteta 400 i 1200 mjesta.
Hrstić: Dva neovisna vještačenja, ne radi se o liječenju nego o tretmanu
Ministrica zdravstva Irena Hrstić govorila je o novom institutu, smještaju osobe u posebnu ustanovu i pod posebnim nadzorom jer je prepoznata kao društveno opasna.
Potreba za smještajem treba biti utvrđena vještačenjem, dva neovisna vještačenja, rekla je i dodala da nije riječ o vještačenju jedne osobe, nego skupine stručnjaka koji su educirani da to naprave.
Istaknula je da nova ustanova neće biti ni zdravstvena ni kaznena ustanova u klasičnom smislu, nego posebna institucija za osobe koje nemaju dijagnosticiranu duševnu bolest, ali imaju izražene nasilne karakterne osobine.
– Postoji Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, a ovo je potpuno novi zakon koji obuhvaća osobe koje nisu duševni bolesnici, ali imaju nasilne crte ličnosti. Ovdje se ne radi o osobi koja ima definiranu bolest i liječenje, nego je riječ o tretmanu, rekla je Hrstić.
Naglasila je da tretman nije isto što i terapija te da stručnjaci mogu prepoznati obrasce nasilnog ponašanja, ali ne mogu sa sigurnošću predvidjeti buduće postupke pojedinca.
– Struka naglašava da se karakterno nasilna obilježja dok nisu definirana kroz bolest, ne mogu liječiti. Zato ovo nije liječenje nego tretman i važno je da struka ostane u stalnom nadzoru, rekla je ministrica. Prema procjenama Ministarstva zdravstva, u Hrvatskoj bi takvih osoba bilo manje od deset.
Ministar Habijan objasnio je da je tu riječ o osobi koja je izdržala kaznu, nije više zatvorenik, ali je na temelju vještačenja zaključeno da je – opasna za društvo. Svakih godinu dana do 18 mjeseci će se evaluirati njihovo stanje, a može ondje biti i doživotno, rekao je, piše HRT.
