Uspješna politika Giorgije Meloni: Ilegalne migracije u Italiji pale za 62 %
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 17 Kolovoz 2024 07:09
Migracijska politika talijanske vlade Giorgije Meloni počela je urađati plodom. Prema novim podacima ilegalna migracija u Italiju ove je godine doživjela ogroman pad od 62 %.
Prema novoobjavljenim službenim podacima, Italija je zabilježila šokantan pad ilegalnih dolazaka. U osam mjeseci 2024. u Italiju se iskrcalo 37 000 migranata što je 62,4 posto manje u usporedbi s gotovo 100.000 u istom razdoblju prošle godine.
Prošla godina bila je posebno loša po pitanju ilegalnih dolazaka, a južnotalijanski otok Lampedusa bio je najteže pogođen. U jednom danu u rujnu stiglo je čak 120 brodova sa 6 do 7 tisuća migranata, što je potaknulo komentatore i zakonodavce da događaj opišu kao “invaziju”, prenosi The European Conservative.
Program ‘potpomognutog povratka’
U međuvremenu, Italija pod Meloni provodi i “potpomognuti povratak”. Migrantima koji se dobrovoljno odluče vratiti u svoje matične zemlje daje se administrativna, logistička ili financijska potpora da im se pomogne pri ponovnoj integraciji. Za usporedbu, Italija je samo u prvih šest mjeseci ove godine provela više od 9000 potpomognutih povrataka u Libiju i Tunis, dok je ukupan broj u 2023. prema svim zemljama podrijetla iznosio oko 3200.
Unatoč prvim kritikama o neučinkovitosti, čini se da talijanska strategija za rješavanje problema ilegalne migracije funkcionira kako je zamišljena. Temelji se na dvije komponente: odvraćanju i diplomaciji, radeći zajedno na rješavanju problema na srednji i dugi rok.
Radi odvraćanja, Meloni je reformirala imigracijski sustav zemlje kako bi skratila azilnu proceduru, uvela temeljitije protokole za provjeru dobi, pojačala dobrovoljne i prisilne povratke, omogućila dulje vrijeme zadržavanja kako bi spriječila nestanak neuspjelih tražitelja azila i uklonila nekoliko zakonskih rupa koje su dopuštale i migrantima i nevladine organizacije za traženje i spašavanje kako bi lako zloupotrijebile sustav.
Centri u Albaniji
Najvažniji čimbenik, međutim, kažu da su talijanski off-shore centri za azil koji se grade u Albaniji, na samoj strani Jadranskog mora. Budući da se ti objekti ne nalaze na tlu EU-a, talijanski službenici mogu biti još učinkovitiji u provjeravanju i deportaciji ilegalnih migranata koji se predstavljaju kao izbjeglice, a koji neće imati šanse pobjeći zakonu i nestati u drugim zemljama EU-a kroz schengenski prostor.
Teško je precijeniti buduću ulogu projekta u odvraćanju još većeg broja potencijalnih ilegalnih migranata s obzirom na to da još nije ni završen. Iako je planirano da se prihvatni centri za migrante u Albaniji službeno otvore do 1. kolovoza, zastoji u izgradnji uzrokovali su višemjesečna odgađanja, no Rim ipak obećava da će oni profunkcionirati prije kraja ove godine. Moći će primiti i obraditi do 36.000 tražitelja azila godišnje, što će biti većina svih morskih dolazaka ako se trenutni trend pada nastavi.
Na diplomatskom planu, strategija Meloni je ulaganje u ključne tranzitne zemlje i zemlje podrijetla diljem Afrike koje mogu pomoći u borbi protiv kriminalnih organizacija koje olakšavaju krijumčarenje ljudi u zamjenu za strukturne fondove koji pomažu pridonijeti njihovoj ukupnoj makroekonomskoj stabilnosti. Nakon početnih neuspjeha, čini se da shema sada dobro funkcionira, posebno s Tunisom, koji je dobio talijanski (i EU) novac za razvoj svoje trgovinske i energetske infrastrukture, kao i za ublažavanje učinaka klimatskih promjena.
Španjolska i Grčka bilježe rast
Međutim, dok Italija slavi, druge mediteranske zemlje na meti su istih krijumčara ljudi u puno većem broju nego prije – Španjolska je ove godine zabilježila povećanje od 155 %, a Grčka nevjerojatnih 222 % – što pokazuje da problem ilegalne migracije nije nestao daleko nego jednostavno okrenut prema ranjivijim obalama.
Španjolska je posebno izložena ilegalnim dolascima na Kanarske otoke koji se nalaze samo 100 km od obale zapadne Afrike i koji i dalje doživljavaju rekordan broj iskrcaja iz godine u godinu. Ogromni grčki arhipelag također predstavlja lake mete za krijumčare ljudi iz Sjeverne Afrike, ali značajan dio brodova koji prevoze migrante s Bliskog istoka odlučuje se za bliži Cipar, sićušnu naciju koja se bori pod teretom ove novonastale krize.
