Zapad je Putina prozvao otpadnikom, a danas mu u goste dolazi preko pola svijeta
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 23 Listopad 2024 07:01
Dok se 16. BRICS summit odvija u ruskom Kazanu, globalni pomak u geopolitičkoj i ekonomskoj dinamici postaje sve očitiji. Unatoč sankcijama i izolaciji Zapada, ruski predsjednik Vladimir Putin domaćin je ovog trodnevnog događaja koji privlači desetke svjetskih čelnika, potvrđujući sve veći utjecaj BRICS-a u međunarodnim poslovima.
Summit služi kao platforma za predstavljanje nove vizije multilateralizma koja se suprotstavlja dominaciji zapadnih financijskih i političkih institucija.
Među prisutnima su ključni globalni lideri poput kineskog predsjednika Xi Jinpinga, indijskog premijera Narendre Modija, iranskog predsjednika Masouda Pezeshkiana te turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. Njihovo sudjelovanje naglašava stratešku važnost BRICS-a kao foruma za jačanje gospodarskih i političkih saveza izvan zapadne sfere utjecaja. Također, prisutnost glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Antonia Guterresa daje dodatnu legitimitet ovom skupu, koji ima potencijal oblikovati buduće globalne odnose.
BRICS, koji čine Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika te noviji članovi Etiopija, Egipat, Iran i Ujedinjeni Arapski Emirati, sada predstavlja preko 36 posto globalnog BDP-a prilagođenog prema paritetu kupovne moći (PPP), što je adekvatnija mjera gospodarske snage u relativnim terminima. Ovaj blok tako nadmašuje G7, koji kontrolira nešto više od 30 posto globalnog BDP-a. Demografski, jaz je još očigledniji, budući da zemlje BRICS-a čine 45 posto svjetske populacije, dok G7 obuhvaća manje od 10 posto. S obzirom na predviđeni rast BDP-a BRICS-ovih ključnih članica poput Indije, Kine i Rusije, koje ove godine bilježe rast od oko četiri posto, BRICS pokazuje ekonomsku snagu koja nadmašuje stagnirajuće zapadne ekonomije, čiji je rast bliži dva posto.
Alternativa dolaru
Interes za pridruživanje BRICS-u ili produbljivanje suradnje s blokom iskazale su 34 države, među kojima su Saudijska Arabija i Indonezija, čija su izaslanstva također prisutna na summitu. Očekuje se da će se tijekom ovih sastanaka razmotriti proširenje članstva ili dodjela statusa partnera nekim od tih zemalja, što potvrđuje sve veću privlačnost BRICS-a za nacije koje traže alternativu zapadnim financijskim institucijama. Naime, jedna od ključnih tema na dnevnom redu je Putinov prijedlog o uspostavi BRICS sustava plaćanja kao konkurencije SWIFT-u, međunarodnoj financijskoj mreži, od koje su ruske banke odsječene nakon invazije na Ukrajinu. Ova ideja ojačala je uslijed zapadnih sankcija, posebno zamrzavanja 300 milijardi dolara ruskih deviznih rezervi – čina koji je mnoge zemlje potaknuo na traženje mogućnosti izvan okvira koji dominira dolar.
Iako se zapadne nacije i dalje oslanjaju na tradicionalne financijske strukture, neuspjeh u sagledavanju šireg globalnog nezadovoljstva doveo je do toga da mnoge zemlje, čak i one koje su donedavno bile blisko povezane sa Zapadom, vide BRICS kao atraktivnu alternativu. Ovaj savez nudi ekonomsku i političku platformu koja ne postavlja uvjete koji često ugrožavaju gospodarski razvoj i suverenitet manjih država. Ironično, upravo je zapadni režim sankcija, osobito prema Rusiji, poslužio kao katalizator za mnoge zemlje koje sada traže neovisnost od zapadno-dominiranih financijskih sustava.
Dok BRICS nastavlja razvijati alternative zapadnim financijskim strukturama, ključni element ovog globalnog pomaka jest prelazak na podmirivanje međunarodne trgovine u nacionalnim valutama, što je već polučilo impresivne rezultate. Obujam trgovine podmiren u valutama zemalja članica BRICS-a nadmašio je transakcije denominirane u dolarima. Međutim, unatoč stvaranju Nove razvojne banke (NDB), koja nudi alternativu Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) i Svjetskoj banci, BRICS još nije uspostavio održivu infrastrukturu koja bi potpuno preoblikovala međunarodni financijski poredak.
Valutna suverenost
Sada se postavlja pitanje može li summit u Kazanu označiti početak nove ere u tom pogledu. Dosad su detalji o novom financijskom ekosustavu oskudni, ali već neko vrijeme spekulira se o stvaranju tzv. BRICS valute – obračunske jedinice namijenjene podmirivanju međunarodnih transakcija i upravljanju bilancama plaćanja. Važno je napomenuti da se ne radi o nadnacionalnoj valuti poput eura, već o instrumentu koji bi olakšao trgovinu među članicama. Ključni element ovog sustava bio bi blockchain-temeljeni međunarodni platni sustav koji bi omogućio sigurne i transparentne transakcije između zemalja BRICS-a, čime bi se smanjila ovisnost o SWIFT-u i dolarima. Blockchain tehnologija, koja eliminira potrebu za centraliziranim posrednicima, omogućila bi učinkovitija prekogranična plaćanja, a također bi smanjila mogućnost vanjskog uplitanja ili sankcija.
Ako bi ovaj program uspio, mogao bi postati temeljem novog, decentraliziranog globalnog financijskog sustava. Prema Olegu Barabanovu, programskom direktoru moskovskog think tanka Valdai Discussion Club, ovaj bi koncept mogao biti prvi konkretan korak prema istinskoj dedolarizaciji unutar BRICS-a i šireg nezapadnog svijeta. Uz to, zemlje članice zadržale bi potpunu suverenost nad vlastitim valutama, što bi omogućilo veću fleksibilnost i stabilnost u međunarodnoj trgovini.
Međutim, implementacija ovog programa suočava se s političkim i tehničkim izazovima. Iako Rusija i Kina snažno podržavaju ideju BRICS-a kao sredstva za potkopavanje globalne dominacije SAD-a, ne slažu se sve zemlje članice s ovim pristupom. Primjerice, Indija, Saudijska Arabija i Turska možda nisu toliko zainteresirane za potpuno udaljavanje od dolara, već bi radije reformirale postojeće globalne strukture kako bi stekle veću ulogu u postojećem poretku. Njihova strateška pozicija više je usmjerena na prilagodbu postojećih pravila igre nego na izgradnju potpuno novog sustava. Unatoč tim razlikama, rastuća polarizacija u globalnoj politici, zajedno s pojačanim rivalstvom između blokova moći, mogla bi prisiliti ove zemlje da donesu jasniju odluku o svom budućem smjeru, naročito s obzirom na sve agresivniji pristup zapadnih zemalja koje sve češće zauzimaju “ili ste s nama ili protiv nas” stav.
Kraj hegemonije
Rusija je kroz proteklih 15 godina igrala ključnu ulogu u formiranju i razvoju BRICS-a, pozicionirajući se kao jedan od glavnih pokretača ove organizacije. Od samog osnivanja, Rusija je pomogla u oblikovanju smjera skupine, bilo kroz prihvaćanje Južne Afrike kao člana ili podržavanjem daljnjeg širenja. Uspješno je balansirala između Kine i Indije, dvaju važnih, ali često suprotstavljenih partnera unutar BRICS-a, što joj je omogućilo da zadrži utjecajnu poziciju unutar organizacije.
Kremlj se trudi predstaviti ovaj diplomatski uspjeh kao odgovor na zapadnu “hegemoniju”, naglašavajući da BRICS nudi alternativu globalnim odnosima koji su vođeni pravilima i interesima nekoliko zapadnih država, ponajviše SAD-a. Kako je izjavio Jurij Ušakov, pomoćnik Kremlja, BRICS se doživljava kao temelj multipolarnog svijeta, u kojem suverenitet i međusobno poštovanje čine osnovne principe suradnje između zemalja Južne i Istočne hemisfere.
Ovaj 16. BRICS summit u Kazanu, najveći međunarodni događaj u Rusiji otkako je počeo rat u Ukrajini, dolazi u ključnom trenutku globalnih previranja. Dok Moskva nastoji dokazati da nije izolirana usprkos zapadnim sankcijama, BRICS se pozicionira kao moguće središte novog svjetskog poretka. No, ključni izazovi ostaju, među kojima su usklađivanje interesa postojećih članica, kao i potencijalnih novih država koje žele pridružiti se grupi. Upravljanje organizacijom koja se temelji na nehijerarhijskoj strukturi zahtijeva strpljenje i spremnost na kompromis, što bi moglo biti presudno za daljnji uspjeh BRICS-a.
Ništa bez otpora
Što se tiče Zapada, sadašnji odgovor na ove promjene, koji uključuje prijetnje i pritiske zemljama koje se odmiču od dolara, mogao bi biti kontraproduktivan. Trumpova retorika o kažnjavanju zemalja koje se distanciraju od dolarskog sustava samo dodatno potiče potražnju za alternativama. Umjesto toga, konstruktivniji pristup bio bi suradnja s ostatkom svijeta na ravnopravnoj osnovi, razumijevajući da manji udio u globalnom BDP-u ne mora nužno značiti niži životni standard.
Međutim, geopolitičke promjene nadilaze samo ekonomiju. Trenutni globalni sukobi reflektiraju širi fenomen – kraj pet stoljeća zapadne globalne dominacije. Povijest nas uči da velike sile rijetko prihvaćaju uspon novih sila bez otpora, što nas navodi na zaključak da bi summit u Kazanu mogao biti samo još jedna etapa na putu prema intenzivnijim globalnim sukobima. Geopolitička nesigurnost, bilo da se odvija na europskom istočnom frontu ili Bliskom istoku, prijeti eskalacijom globalnih tenzija, čineći ovaj trenutak ključnim za budućnost globalnih odnosa.
