Deklaracija Hrvatskog domobrana Zagreb povodom 10.travnja, dana Nezaivsne države Hrvatske
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 10 Travanj 2020 19:20
UVOD
Hrvatski narod jest europski narod s najtragičnijom poviješću kad je u pitanju borba za nacionalnu svijest, političku samostalnost, težnjom za očuvanjem vlastitih granica, očuvanje kulturne baštine, demografske slike kroz povijest, napredak i razvoj, i sve ono što čini jedan narod: narodom.
Možda bi se jedino armenski narod uz Kurde, mogao mjeriti s hrvatskim narodom kad je u pitanju težnja za samostalnom državom. Mi se prisjećamo 10. travnja kao jednog od najvećih povijesnih datuma u četrnajeststoljetnoj povijesti hrvatskog naroda. Franjo Tuđman, hrvatski političar i znanstvenik, najodmjerenije je pokazao kako je i zašto nastala Nezavisna Država Hrvatska. On je kazao da to nije bila puka kvislinška tvorevina, već je to bila težnja hrvatskog naroda da ima svoju državu. Teško je bilo uspostaviti Hrvatsku državu nakon propasti Versaillskog ugovora, te nakon podjele svijeta na dva zaraćena bloka. Stoga mi u Hrvatskom domobranu Zagreb, iskazujemo putem:
DEKLARACIJE,
najvažnije točke spomena na Nezavisnu Državu Hrvatsku:
1. Nezavisna Država Hrvatska jest država koja je utkana u povijesne niti hrvatskog naroda.
2. Nezavisna Država Hrvatska prilikom samog nastajanja bila je podijeljena država, odnosno hrvatski narod koji se zatekao na povijesnim i etičnim granicama bio je politički podijeljen.
3. Cijeli hrvatski narod našao se u vihoru rata između sila Trećega Reicha i saveznika.
4. Sve tri političke skupine u tadašnjoj Hrvatskoj državi živjele su u dualizmu između dobra i zla.
5. Hrvatski osloboditelji od jarma Versaja do Hrvatske seljačke stranke na tradicijama Stjepana Radića te hrvatski komunisti, odnosno Komunistička partija Hrvatske, nisu imali povijesni ulog. Sve tri skupine su imale idealista i onih koji se nisu snalazili u tom povijesnom vremenu prouzročenom u golemom Drugom svjetskom ratu.
6. Najsvjetlija točka u vremenu trajanja Nezavisne Države Hrvatske bio je zagrebački nadbiskup, blaženi kardinal Alojzije Stepinac. On je u tom ratnom vihoru bio moralna vertikala i branitelj pravde i istine naspram zla koje se bilo nadvilo nad Nezavisnom Državom Hrvatskom. Koliko je bio istinit i pravedan pokazuje njegovo blaženstvo proglašeno od pape Ivana Pavla II.
7. Sve mrlje i pukotine, sva djela koja su bila protiv čovjeka i pojedinih naroda za vrijeme NDH, mi današnje generacije moramo iskajavati, kako se to zlo ne bi ponovilo. Sva dobra koja su nastala u NDH, osobito na planu domoljublja i kulture moramo ljubiti i povijesno valorizirati. Slobodu vjere u Boga nikad zaboraviti.
8. Najviši promašaj NDH jest neprepoznavanje svjetske politike pri kraju rata, te sablazno napuštanje i bijeg doktora Ante Pavelića, sa vladom NDH i dijelom hrvatskog naroda van granica svoje domovine, sve tamo do Bleiburškog polja i natrag do Makedonije.
9. Hrvatski narod su nakon 1945. zaposjele sile pobjednice, u ovom slučaju partizanske snage s područja cijele Jugoslavije, koje su se nemilosrdno razračunavale s hrvatskim narodom i njegovom politikom, a takav se teror ne pamti u suvremenoj povijesti.
10. Hrvatski lideri lijeve komunističke ideje izgubili su svu vlast u Jugoslaviji, tako da se Hrvatska snalazila četrdeset godina pod Titovim režimom kako je znala i umjela.
11. Da bi se zadržala kakva takva nacionalna mašta i ljubav prema samostalnoj državi Hrvatskoj, za to je najzaslužniji zagrebački nadbiskup, pokojni kardinal Franjo Kuharić, sa svim domoljubnim snagama unutar Avnojevskih granica i granica omeđenih Bosnom i Hercegovinom, te uz pomoć hrvatske dijaspore
12. Nakon pada Berlinskog zida i urušavanja umjetnih tvorevina, hrvatski narod nakon četrnajest stoljeća dobiva samostalnu i Nezavisnu Državu Hrvatsku, voljom hrvatskog naroda, i to plebiscitom, a zaslugom najodličnijeg sina Hrvatske: doktora Franje Tuđmana, i najodličnijeg duhovnog sina: blagopokojnog kardinala Franje Kuharića.
13. Hrvatska je do svoje slobode došla kroz Domovinski rat i tako kroz velike žrtve dobila slobodu.
14. S pravom tvrdimo da nije bilo 10. travnja 1941. ne bi bilo ni 30. svibnja 1991.
Deklaracija ima četrnajest Postaja, koliko ima i Postaja Križnog puta.
Deklaraciju sastavio: Ivica Jurjević, predsjednik
ČISTA SRCA I MIRNE SAVJESTI, ČESTITAMO DAN NDH – a.
Deklaraciju izdao: Hrvatski domobran Zagreb - na dan 10. travnja, 2017.
