Dosadašnja populacijska politika Vlade nije preokrenula negativni trend
- Detalji
- Objavljeno: Srijeda, 03 Siječanj 2024 11:03
Naime, nakon što je Državni zavod za statistiku objavio prve službene podatke Popisa stanovništva provedenog 2021. godine, prema kojemu u Hrvatskoj živi 3.888.529, postalo je jasno kako negativni trend, nakon 5 godina mandata HDZ-a nije usporen.
Demografska politika Vlade sudeći po izjavama na sjednici Vijeća za demografsku revitalizaciju Hrvatske bilježi uspjeh. No je li doista tako?
Na nedavno održanoj 8. sjednici Vijeća za demografsku revitalizaciju Hrvatske, predsjednik Vlade Andrej Plenković istakao je kako je ‘tema demografske revitalizacije glavni prioritet hrvatskog naroda, hrvatskog društva, ali i svih politika i institucija u godinama koje su pred nama’.
I on i ostali govornici opetovano su naglašavali kako su demografski izazovi u svakoj članici Europske unije drugačiji, ali da je u svim zemljama EU, pa tako i u Hrvatskoj, zajednički izazov starenje i nedostatak radno sposobnog stanovništva.
Prigovori struke
Podsjetimo, Vijeće za demografsku revitalizaciju Hrvatske osnovano je 2016. godine, početkom prvog Plenkovićevog premijerskog mandata. Od tad do danas demografska slika Hrvatske ne pokazuje usporavanje negativnih trendova, premda su na sjednici istaknute brojne mjere koje su provođene, kao i one koje će se tek provoditi, kako bi se to promijenilo.
U doba neposredno nakon osnivanja Vijeća, demografi su često prigovarali kako je posrijedi previše politička, a premalo stručna institucija.
Primjerice, Stjepan Šterc, za kojeg se isprva vjerovalo kako će se naći na važnoj poziciji u Vijeću, dao je još prije 7 godina svoju ocjenu naravi demografske politike tadašnjeg i sadašnjeg mandatara:
„Sve je samo na razini retorike, iako je demografska problematika bila jedna od temeljnih tema programa.“
Na pitanje, vjeruje li da će se Vlada ozbiljno uhvatiti u koštac s negativnim demografskim trendovima, Šterc je odgovorio:
„Ne vjerujem im jer predugo sam s njima i predugo upozoravam na ono što će nas dočekati. Osim toga, ja sam im pisao demografski program, držao predavanja na klauzurama, bio u izbornim stožerima i gospoda sve znaju, samo trebaju donositi odluke”.
Prema odgovorima koje je dao uvaženi stručnjak za demografiju Hrvatska je već ušla u kritičnu fazu glede depopulacije stanovništva i demografskih kretanja
Nakon 7 godina
Danas, nakon 7 godina, doima se kako premijer i suradnici bilježe značajno poboljšanje situacije na demografskom planu. Izdvojimo samo dio iz izlaganja Dubravke Šuice:
“Svi mladi do 30 godina dobivaju povrat poreza. Smanjena je njihova nezaposlenost. A najnovija mjera, najavljena prije koji dan, je i ona da će majke za svako rođeno dijete prije odlaska u mirovinu dobiti još godinu dana radnog staža.
“Ipak, čini se da to sve nije dovoljno, treba se ići u ispunjavanje strateških ciljeva koji su danas predstavljeni na sjednici. To neće nimalo biti lak posao, neće se to dogoditi sutra, već će trebati cijelo desetljeće da se situacija popravi.”
“Kroz prvi nam je stup, koji se tiče roditelja, cilj odaslati poruku da nije potrebno birati između djece i tržišta rada. Kroz drugi stup, koji se tiče mladih, cilj nam je opremiti mlade. S pravom kombinacijom vještina, znanja, sposobnosti potrebnih za tržište rada i za uspješnu zelenu i digitalnu tranziciju.”
“Kroz treći stup, koji se odnosi na starije, svrha nam je osnažiti njihovu ulogu u društvu. Te prebaciti narativ i akciju sa starenja na dugovječnost. A s posljednjim stupom, koji se odnosi na legalne migrante, ambicija je nadopuniti tržište rada s talentima iz trećih zemalja.”
Neobične formulacije Vlade
Koliko će se “zelena i digitalna tranzicija” uopće dogoditi, a, ako se dogode, na koji će način pomoći fertilitetu, ostaje vidjeti. Međutim, očigledno je kako je posrijedi pomalo neobična optika.
Primjerice, “prebacivanje narativa i akcije sa starenja na dugovječnost” doima se kao svojevrsni mađioničarski trik. Znači li to, naime, da će ako starije ljude počnemo nazivati dugovječnima, njih u Hrvatskoj zbog toga biti manje?
Također, “uvoz talenata iz trećih zemalja” nesumnjivo će morati biti dugoročan plan, ako vidimo kako je do sad u Hrvatsku uglavnom ušla nekvalificirana radna snaga.
Bilo tomu kako mu drago, pogledamo li stanje na terenu, brojke su, na žalost, jasne.
Naime, nakon što je Državni zavod za statistiku objavio prve službene podatke Popisa stanovništva provedenog 2021. godine, prema kojemu u Hrvatskoj živi 3.888.529, postalo je jasno kako negativni trend, nakon 5 godina mandata HDZ-a nije usporen.
Treba imati u vidu kako nije posrijedi nešto što se može promijeniti kratkoročno, ali ako znamo da to znači kako je Hrvatska između dva Popisa izgubila gotovo 400,000 stanovnika, upitno je koliko su dotadašnje mjere bile uspješne.
Ignoriranje uspješnih pronatalitetnih politika
Kritičari Vlade upozoravali su u tom smislu kako je potrebno imati sustavnu pro-natalitetnu politiku na državnoj razini, vođenu već postojećim primjerima dobre prakse.
Tako je, recimo, Stjepan Šterc svojedobno isticao uspješnost mjere roditelj-odgojitelj:
“Dakle, 30% povećanja rađanja trećeg djeteta. To je problem što o tome govore političari, oni o tome ništa ne znaju. Kao posljedica te mjere u Zagrebu se dogodilo da je porastao broj rođene treće djece. To se pogotovo u Zagrebu povećalo u odnosu na druge gradove. I što se dogodilo, 2019. i 2020. došla je virusna kriza.”
“Porast je počeo godinu dana iza primjene te mjere, 2017. godine, dotad smo imali oscilaciju trenda, ali on je u principu bio negativan. Onda se s tom mjerom dogodilo da se povećao broj rođene djece i onda je došla virusna kriza i 1100 brakova manje je sklopljeno u tim godinama”
Činjenica je kako je prema Popisu najmanji pad stanovnika bio zabilježen u Gradu Zagrebu. Naime, zabilježeno je 769.944 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 790.017. Manje ih je, dakle, za 20.073, odnosno za 2,54 posto.
Kao što je poznato, mjera ne samo da nije bila uzeta u obzir kao mogući primjer dobre prakse, nego je ukinuta i u Zagrebu.
Riječ je, naravno, samo o primjeru moguće dobre prakse, ali sad se nikad neće saznati kako bi djelovao na državnoj razini, uklopljen u opću demografsku politiku.
Prijedlozi stručnjaka
U travnju 2023. u Hrvatskom saboru bio je održan okrugli stol „Demografska revitalizacija Hrvatske” koji su u suradnji organizirali Svjetski savez mladih Hrvatska (SSMH), Odbor za obitelj, mlade i sport i Odbor za Hrvatske izvan Republike Hrvatske.
Neke od mjera koje su predložene na okruglom stolu donekle se poklapaju s onim za koje predstavnici Vlade tvrde kako su ih primijenili te kako se polučile rezultate, ali ne sve.
Primjerice, participanti su bili istakli kako je, uslijed jasnog trenda iseljavanja, predstavili dokument “Smjernice za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske” nastao na temelju znanstvenih istraživanja i međusektorske suradnje u sklopu projekta „Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora”.
Naglasak je, među ostalim, tu bio stavljen i na poticanje povratka i integracije povratnika iz dijaspore – prijedlog mjere koja izravno adresira iseljavanje, kao, pored niskog nataliteta, veoma važan čimbenik negativnog demografskog trenda.
U tom smislu istaknuto je kako Vladu Republike Hrvatske treba potaći na izradu migracijske politike, uvođenje registra stanovništva i uređenje službenu migracijske statistike.
Pritom treba biti svjestan kako se demografski trendovi ne mogu preokrenuti za kratko vrijeme te kako bi prihvaćanje nekih od predloženih mjera, poput navedene, zahtjeva brze odluke.
Sudeći, međutim, po onome što je rečeno na sjednici vladinog Vijeća, ono što oni čine smatraju ujedno i dostatnim da se taj cilj postigne.
Koliko će demografska politika Vlade biti uspješna ostaje vidjeti, no bjelodano je kako do sad, tijekom njezinog mandata, unatoč optimizmu nadležnih, negativni trendovi nisu ni blizu preokreta.
