Plenkovićeva Vlada većinu predizbornih obećanja nije ispunila, najviše zakazala u demografiji
- Detalji
- Objavljeno: Utorak, 30 Siječanj 2024 18:05
Parlamentarni izbori se približavaju, a s tim i kraj ovog mandata Vlade RH. Vlada s Plenkovićem na čelu prisegnula je u srpnju 2020. i od tada s tankom, ali stabilnom većinom upravlja Hrvatskom. Vladu je iznjedrila i podržavala većina saborskih zastupnika izabranih na parlamentarnim izborima održanim 5. srpnja 2020.
Na njima je slavio HDZ koji je sa zastupnicima nacionalnih manjina i drugim manjim partnerima s lakoćom formirao Vladu.
Tadašnji izbori i izglasavanje povjerenja Vladi odvijali su se u vrijeme neizvjesnosti i straha prouzrokovanim koronavirusom. Ta je tema dominirala javnim prostorom, a HDZ ju je dobro iskoristio te su birači u najvećem broju povjerovali njihovom predizbornom programu “Sigurna Hrvatska”. U njemu je HDZ obećavao “Sigurnu Hrvatsku” uz demografsku revitalizaciju, rast standarda, ulazak u Schengen, izgradnju Nacionalne dječje bolnice u Zagrebu…
Nažalost, usprkos stabilnoj vladavini i visokim očekivanjima građana većina je obećanja ostalo samo na – obećanjima.
“Sigurna hrvatska”
HDZ-ov predizborni program zvao se “Sigurna Hrvatska”. Njime su u neizvjesnim vremenima koronavirusa uspjeli privući birače nudeći im sigurnost na svim poljima: od zdravstva, ekonomije do kontrole migracija.
Upravo su na zadnjem polju – kontrole migracija vladajući najviše razočarali. U gotovo četiri godine mandata ne samo da nisu uspjeli zauzdati “rijeke migranata” koji ilegalno ulaze u RH, nego se taj problem i produbio. Policija uz sve napore ne uspijeva kontrolirati našu dugu granicu, a vladajući se oglušuju na prijedloge oporbe koja zaziva pomoć vojske na granici. Sve to uzrokuje procvat krijumčarskog “biznisa” koji osim ugrožavanja općenite sigurnosti države zbog ulaska neprovjerenih ljudi, sve češće odnosi i živote građana Hrvatske koji stradavaju u prometnim nesrećama uzrokovanim sumanutim vožnjama krijumčara.
Stabilnost
Andrej Plenković od kad se pojavio na političkoj sceni ponavlja da mu je cilj “stabilnost” institucija i vlasti koja je neophodna za prosperitet države. Tako je bilo i pred prošle izbore u srpnju 2020. kad je Plenković građanima nudio stabilnost i kontinuitet nasuprot (navodnoj) nestabilnosti i neizvjesnosti.
Plenković je uspio pobijediti na izborima i lakše no prije sastaviti Vladu. Uspio je i u osiguravanju stabilne većine u čemu mu je najvjerniji partner bio Milorad Pupovac i SDSS. Ipak, tijekom ovog mandata iz Vlade je smijenjeno ili otišlo sedam ministara što ipak ukazuje da Vlada baš i nije tako stabilna kao što se na prvu čini. Ukupno je tijekom Plenkovićeve vladavine otišlo njih čak 28.
Smanjenje broja ministarstava
HDZ je najavljivao velike rezove u broju ministarstava koji bi na slikovit način ukazali na namjeru smanjenja cijelog državnog sektora. Broj ministarstava je doista smanjen s 20 na 16, no to nije bio uvod u uvođenje reda u javnu upravu i državna poduzeća. Broj zaposlenih nije značajnije diran a zapošljavanja po “baki i stričevima”, što su dokazale razne afere ove vlasti, nastavljeno je.
Reguliranje rada nedjeljom
Jedno od obećanja koje je ispunjeno jest reguliranje rada nedjeljom. HDZ se tim potezom nastojao dodvoriti Crkvi i desnom biračkom tijelu koje je sve više tražilo alternativu. Ova odluka, očekivano, naišla je na mnoge otpore u društvu. Rezultat je kompromisno rješenje kojim je dopušten rad trgovinama 16 nedjelja godišnje. Osim toga ovaj zakon ima mnoge “rupe” koje su vidljive u primjerima proglašavanja “sajmenih dana” i rada pekarnica “bez kruha”.
Izgradnja Nacionalne dječje bolnice u Zagrebu
Izgradnja Nacionalne dječje bolnice u Zagrebu klasično je predizborno obećanje gotovo svih stranaka na parlamentarnim izborima. Baš kao i toliko puta prije sve je ostalo samo na obećanju, a od izgradnje prijeko potrebne bolnice zasad nema ništa.
Schengen i uvođenje eura
Plenković je kao uvjereni europejac snažno u kampanji najavljivao ulazak u Schengen i uvođenje eura. Ova obećanja su se pokazala istinitima međutim, najavljivane pozitivne posljedice zasad izostaju. Schengen zbog opasnosti od ilegalnih migranata ne funkcionira u punom obujmu, a pozitivne efekte uvođenja eura još čekamo. Zasad smo zbog Schengena postali još zanimljiviji ilegalnim migrantima, a euro nam je donio produbljenje ionako visoke inflacije.
Povećanje plaća
“Sigurna Hrvatska” najavljivala je dostizanje prosječne plaće od 7600 kuna (1008 eura). Taj je iznos u mandatu Plenkovićeve vlade čak i premašen: prosječna plaća iznosi oko 1200 eura (9036 kuna). Ipak, za taj skok najzaslužnija je inflacija koja je usprkos nominalno višim primanjima srozala standard hrvatskih građana.
Demografija
U području demografije Plenkovićeva je Vlada najviše podbacila. Obećavali su demografsku revitalizaciju, a nastavljeno je demografsko propadanja RH. Sve najave ostale su na velikim riječima mjera i strategija bez sveobuhvatne provedbe. Vladajuće nije “prodrmao” ni najnoviji popis stanovništva koji je proveden za vrijeme ovog mandata koji je pokazao da u Hrvatskoj 2021. živi preko 400 000 ljudi manje nego 2011.
Iseljavanje iz RH
Kao ni s poticanjem nataliteta ova vlada nije uspjela ni u zaustavljanju iseljavanja iz države. Problem s kojim Hrvatska muku muči već desetljećima nije riješen, već je čak i ponešto povećan. 2022. iz Hrvatske je iselilo 46 000 osoba ( 2018. – 39 000).
Očit manjak radne snage uzrokovan smanjenim natalitetom i iseljavanjem pokušava se riješiti slabo kontroliranim uvozom jeftine radne snage iz dalekih zemalja. S druge strane pokušaji ove vlade da privoli Hrvate iz inozemstva da se vrate u Hrvatsku nudeći im 20 000 eura doživjeli su debakl.
